Ose taimi filemu ma le Atua vaiaso 025

Print Friendly, PDF & Email

logo 2 su'esu'e le Tusi Paia le mataala fa'aliliu

SE TAIMI FILEMU MA LE ATUA

 

O LE ALOFA IA IEOVA E FAATAU. E ui i lea, o nisi taimi e mafai ona tatou tauivi ma le faitau ma le malamalama i le savali a le Atua ia i tatou. O LE FUAFUAGA LENEI TUSI PAIA UA FUAFUAINA E AVEA I LE AFIOGA A LE ATUA I LE AFIOGA I LE ASO ATA, O ANA FOLAFOLAGA MA ONA FANAGOAGA MO LO TATOU LUMAU, I LE LALOLAGI AO LE LAGI, I LE TAGATA FAATUATUA MONI, Suesue – (Salamo 119:105).

VAIASO #25

ASO E GATA AI –

Mata. 24:36-39, “A o lea aso ma lea itula e le iloa e se tasi, e le iloa e agelu o le lagi, ua na o loʻu Tamā lava. Ae pei o aso o Noa, e faapea foi i le afio mai o le Atalii o le tagata. Auā e pei o ona po a o le‘i o‘o le lolo, sa latou ‘a‘ai ma inu, ma fai avā ma fa‘aavaga, se‘ia o‘o i le aso na ulu atu ai Noa i le va‘a, ‘ua lē iloa fo‘i e ia, se‘ia o‘o mai le lolo, ma ‘ave‘esea ai i latou uma; e faapea foi le sau o le Atalii o le tagata.”

Luka 17:26-30, “- – E faapea foi ona faia i ona po o Lota; na latou ‘a‘ai, na latou inu, na latou fa‘atau, na latou fa‘atau atu, na latou totō, na latou fau fale. A o le aso lava na alu ese ai Lota mai Sotoma, na to mai ai le afi ma le teiō mai le lagi, ma faaumatia ai i latou. E faapea lava ona faia i le aso e faaali mai ai le Atalii o le tagata.”

2 Timoteo 3:1, “Ia e iloa foi lenei mea, o aso e gata ai e oo mai ai aso faigata.”

 

aso 1

Epe. 11:7 , “O le faatuatua na saunia ai e Noa le vaa e faaolaina ai lona aiga, ina ua lapataia e le Atua i mea e le o vaaia i ona po nei; lea na ia ta’usalaina ai le lalolagi, ma avea ai ma suli o le amiotonu e ala i le faatuatua.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O Aso o Noa

Manatua le pese, “E leai se mea na o le toto o Iesu.”

Kene. 6:1-22

Kene. 7:1-18

A e faalogo i aso e gata ai, e toetoe lava o se faagasologa. O nisi mea e tutupu e fesoasoani iā ​​i tatou e iloa ai aso e gata ai. Na vavalo perofeta e uiga i aso e gata ai ma pe a amata ona faataunuuina na mea e te iloa ua tatou i ai i na aso e gata ai ma le mautinoa. O le tele o valoaga o aso mulimuli o le Feagaiga Tuai ua faataunuuina, e sili ona taua ia i latou o le fanau mai o le taupou, galuega, maliu, toetu ma le afio aʻe o Iesu Keriso. Ma le liligiina ifo o le Agaga Paia i le aso Penetekoso.

O aso e gata ai e faatatau i mea e tutupu ma gaoioiga a tagata ma gaoioiga e taitai atu ai i le faaliliuga, puapuaga tele, Amaketo ma le Alii e faalaa ane e aumai le Meleniuma.

Auā o nei mea uma, na faasino mai ai e Iesu Keriso i tatou i aso o Noa o mea e faatalitalia mai i gaoioiga ma gaoioiga a tagata. E pei lava ona iai i aso o Noa, e faapena foʻi i aso nei, “Ua matuā leaga lava tagata i le lalolagi, ma o manatunatuga uma o manatu o lona loto ua na o le leaga lava ia.” Ua faatoʻateleina lo latou faitau aofaʻi, o amioga lē mamā sa masani ai. Ua leaga le lalolagi. Ma sa tumu le lalolagi i le sauā.

Ma sa salamo le Alii na ia faia le tagata i luga o le fogaeleele, ma sa faanoanoa ai o ia i lona loto. E mafai ona e mafaufau i le taimi nei, le lagona o le Atua i tagata o le lalolagi i aso nei. Salamo ma ia liua ae lei tuai. Liliu atu nei ia Iesu Keriso. O aso mulimuli nei.

Kene. 8:1-22

Kene. 9:1-16

O Iesu Keriso a o auauna atu i le lalolagi, o ia lava lea na tautala atu ia Noa i le Feagaiga Tuai e uiga i lona faanoanoa i le faia o le tagata ma le ala foi o le faanoanoa na oo ia te ia. Sa ia tau atu ia Noa le auala e saunia ai se vaa mo le faasaoina o lona ola ma i latou o le a Ia tofia e o faatasi ma ia i totonu o le vaa.

O aso e gata ai e faailogaina i taimi uma i le agasala, le amioletonu ma le faamasinoga a le Atua. Na fetalai Iesu, i le iʻuga o le lalolagi e pei o aso o Noa, ma le sauā, o le a faaauau pea le loto o le tagata i le leaga e sili atu. O aso nei ua avea i tatou ma molimau i le tulaga ua oo i ai le lalolagi, o le saua, ma o taimi uma lava o le autau a se tasi e agai i taimi uma e gaoi, fasioti ma faaumatia uma i lima o le tiapolo.

I aso nei, ua tatou i ai i aso e gata ai moni ma ua faia e le Atua se vaa mo soo se tasi e fia ulu atu ma saogalemu i lona lava toto, ae le o le laau gopher e pei o taimi o Noa.

Na te leʻi filifilia saʻo po o ai e mafai ona ulu atu i lenei Atolaau Fou o lona toto; ae na tuuina atu i tagata taitoatasi le filifiliga saoloto e ulu atu pe teena le ofo. E na o le pau lea o le faitotoa po o le faitotoa o le avanoa e ulu atu ai i lenei Atolaau Paia ua lata ona tapunia. Na tapunia e Iesu Keriso le vaa o Noa ma e mautinoa lava o le a Ia tapunia lenei Atolaau Paia na fausia i lona toto. O e i totonu pe o e le mautonu pea? Sa tatau ona savali Noa i le vaa ma ulu atu; e faapena foi i aso nei, amata i le Satauro o Iesu Keriso ma le salamo.

Mata. 24:37-39 “Ae pei ona sa i ai i aso o Noa, e faapea foi le afio mai o le Atalii o le tagata. Auā e pei o aso a o lumana‘i le lolo, sa latou ‘a‘ai ma inu, ma fai avā ma fa‘aavaga, se‘ia o‘o i le aso na ulu atu ai Noa i le va‘a. ‘Ua lē iloa fo‘i e ia se‘ia o‘o mai le lolo, ma ‘ave‘esea ai i latou uma; e faapea foi le sau o le Atalii o le tagata.”

aso 2

Kene.19:17, “Ua oo ina latou aumaia i latou i fafo, ona fai atu lea o ia, Ina sosola ia e te ola; aua e te tepa i ou tua, aua foi e te tu i le fanua laugatasi uma; sola i le mauga, ne’i fano oe.” Fuaiupu 26, “A ua tepa i tua lana avā i ona tua, ona avea ai lea o ia ma faaniutu masima.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O Aso o Lota

Manatua le pese, “E leai se faanoanoa i le lagi.”

Kene.18:16-33

Luka 17: 28-32

Ua taʻua e le Tusi Paia Lota o le tagata amiotonu ma le amiotonu, (2 Peteru 2:7-8). A ‘ua mau o ia fa‘atasi ma i latou i Sotoma, ‘ua puapuagā i le amio leaga a ē amio leaga;

Na saunia e le Atua se atolaau mo Lota e sao ai i le faamasinoga a le Atua. Le afioaga o le Atua. Na ia aumaia agelu na o mai ma Ia e faaee lima ia Lota, ma lana avā ma afafine e toalua; ma ave i latou i le saogalemu i lalo o se faatonuga faigofie, “Aua le tepa i tua.” Sa sili atu le malosi o le faatasi mai o le Alii nai lo le vaa o Noa. Na tapunia e le Atua le faitotoa o le saogalemu i Sotoma e ala i lena faatonuga. Ae o le avā a Lota na alu ese mai le Atolaau o le afioaga o le Atua lea na avea ma ana faatonuga, "Aua e te tepa i tua." Manatua na sii a‘e e Mose le gata apamemea i luga o se pou i le vao; e tusa ma le faatonuga a le Atua, o se ua utia e le gata, ia vaavaai i ai ma faamaloloina ai. I aso nei, mo le agasala e tatau ona e tepa a'e i le Koluse o Kalevario ma talia i le talitonuga moni le mea ua ia faia ma lona uiga. E mafai foi ona ulu atu se tasi i le vaa o aso e gata ai, o le Toto o Iesu Keriso.

Na fesagaʻi Lota ma aso e sili ona faigatā i ona aso. Na faaumatia le avā a lona atalii ma lona afafine i le afi o le faasalaga o Sotoma ma Komoro ma aai lata ane. Ma i lona te'i, na tilotilo atu ai i tua lona toalua o loo sau i ona tua ma avea ma faaniutu masima.

Kene. 19:1-30 Na vāai ​​tagata o Sotoma i tane e toʻalua (agelu) na talimālō i ai Lota ma fai atu e faasotoma i laʻua. Na iloa e Lota le mea na latou mananaʻo ai, o lea na ia ofoina atu ai ona afafine taupou iā i laʻua (Kenese 19:5); ae sa latou teena lena mea ma sa oo lava ina taufaafefe latou te faia lea lava mea e tasi ia te ia; ( Roma 1:24-32 ).

O le agasala na faaleagaina ai le faitau aofaʻi o tagata i Sotoma ma Komoro ma aai lata ane. Na taʻu atu e le Atua iā Aperaamo i le Kene. 18:20-21, “Ona fetalai mai lea o Ieova, auā ua tele le alaga o Sotoma ma Komoro, ma ua matuā tele lava la latou agasala. Ou te alu ifo nei, ma vaai po ua latou faia uma e tusa ma le alaga ua oo mai ia te au, a e afai e leai, ou te iloa lava.”

Ua uma ona silafia e Ieova le mea o loo tupu ae na finagalo e faatoafilemu Aperaamo. O lē na ‘ai‘oi atu mo ‘a‘ai, ‘ina ‘ua na iloa o lo‘o i ai Lota ma ‘ua ‘iā te ia tagata e to‘atele; o ē na fa'alogo pe na iloa fo'i le ALI'I a'o i ai i le mafutaga a Aperaamo: a'o le'i alu atu Lota i ana mea uma i Sotoma.

O le faamasinoga o Sotoma o se ata o le mea o le a tupu i tagata amioletonu i le iʻuga o taimi, (2 Peteru 3:7-13). O e amioleaga ma e amioletonu o le a asiasia i le faamasinoga ogaoga, ona oo lea i le lepa afi. Sola mo lou ola ia Iesu.

Luka 17:32, “Ia outou manatua le avā a Lota.”

2 Peteru 3:13, “A e peitai, tatou te faatalitali i le lagi fou ma le lalolagi fou, e tusa ma lana folafolaga, e mau ai le amiotonu.”

aso 3

Luka 17:26, “E pei ona faia i ona po o Noa, e faapea foi i ona po o le Atalii o le tagata.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Na lapatai mai Iesu Keriso

Manatua le pese, “Le Alii e, ou te sau i le fale.”

Luka 17: 20-36 Ia mau i lou loto, sa i le amataga le Wora, sa i le Atua le Upu, o le Atua foi le Upu, (Ioane 1:1). Ua liu tino tagata le Upu, ua mau foi ma i tatou. O lona suafa o Iesu le Keriso.

O ia e pei o le Atua na te silafia le iuga mai le amataga. Na ia faia mea uma. Na ia foafoaina lenei atulaulau i aso e ono ma malolo i le aso lona fitu. O aso e gata ai e faatatau i le iʻuga o le aso 6 po o le 6000 tausaga o le tagata. Lea ua mae'a moni ma o lo'o tatou ola i se vaitaimi o suiga. O le aso fitu, o le malologa lea a le Atua, o le meleniuma; e mafai ona oti se pepe i le 100 tausaga ma o le kalena faaletausaga e 360 ​​aso i le tausaga.

Na fetalai le Foafoa, o nei aso e gata ai o le a pei o aso o Noa ma Lota. O mea na latou ‘a‘ai ai, ‘ua latou inu ai, ‘ua fai avā, ma fa‘aavaga; na latou fa‘atau mai, ‘ua fa‘atau atu, ‘ua latou totōina, ‘ua latou ati a‘e, se‘ia o‘o fa‘afuase‘i mai le fa‘amasinoga ‘iā te i latou; ma ua tuai tele, ona ua tuueseeseina ma aveese e le Atua lona lava ala. E faapena foi i aso e gata ai.

Afai na faapea mai le Upu, o ai na te mafaia ona suia? O mea uma na valoia e Iesu o loo faataunuuina i o tatou luma i aso nei; vaʻai i le aofaʻi o fale gaosi ava i le lalolagi i le taimi nei ma le tele o le inu ma le ola le mama e oʻo mai ai. O mea'ai ma mea'ai o aso nei. O le faaipoipoga ma le tatalaina o faaipoipoga ma fanau ua maua i lenei mea, ma ua fouvale i matua le pulea.

2 Peteru 2:1-10 O Le e sili ona atoatoa e lapataia e uiga i aso e gata ai e faatatau ia i latou o loo sailia le folafolaga o le faaliliuga o le Foafoa o mea uma, o Iesu Keriso le Alii. E oo lava i le ʻauaposetolo sa utagia ana lapataʻiga ma tufa atu i ē talitonu moni i aso e gata ai e pei ona faia e Peteru, Paulo ma Ioane. Na latou faamamafa le lapataʻiga a Iesu e faatatau i tulaga o le a pei o aso o Noa ma Lota.

Talitonu ma galue i afioga a Iesu Keriso e pei ona fai mai Peteru, “Ua silafia e le Alii ona laveai i e amioatua ai le tofotofoga, ma taofi i e amioletonu e oo i le aso faamasino e faasala ai.”

Seʻi o tatou uaʻi atu i faailoga o aso o Noa ma Lota mo lo tatou lava lelei ona o na faailoga o loo siomia ai i tatou i le taimi nei. O le faailoga o le mati, o se tasi lea o faamaoniga o aso e gata ai; O lea ua toe foi atoatoa Isaraelu i lo latou nuu ma fuga mai e pei o se rosa toafa o le mamalu. Manatua o se tasi lea o valoaga a Iesu e faatatau i aso e gata ai. Ua puupuu lava le taimi, ala mai ma vaai i valoaga a Iesu mo aso e gata ai o loo faataunuuina i o tatou luma i aso nei.

O tagata ma malo o loo faatau ma faatau atu, fausia ni aai atamai fou ae ua leiloa le mea moni o le faitotoa o le avanoa e ulu atu ai i le atolaau o le saogalemu ma le faaliliuga, Iesu Keriso ua vave tapunia. Salamo ma ia liua, a o lei tuai. Ala i luga ma aua le faalavelaveina, nei.

Tito 2:13, “O loo faatalitali atu i le faamoemoe manuia, ma le faaali mai o le mamalu o le Atua silisili ma lo tatou Faaola o Iesu Keriso.”

aso 4

2 Tesa. 2:3 ma le 7, “Aua neʻi faaseseina outou e se tasi i soo se mea: aua e le oo mai lena aso, sei vagana ua muamua oo mai le liliuese, ma faaali mai lena tagata o le agasala, le atalii o le malaia. Auā o lo‘o galue nei le mea lilo o le amioletonu;

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Na tusi Paulo e uiga i ai

Manatua le pese, “O fea ou te alu i ai.”

2 Tesa. 2:1-17

1 Tesa. 5:1-10

Na lapataʻi ma faamanatu mai e Paulo i ana tusitusiga le aso e gata ai. Na maua e lenei tagata o le Atua se faaaliga ma na asiasi atu foʻi i Parataiso; ma afai e te le taliaina ana molimau atonu e le tutusa le Agaga na galue ia te ia ia te oe. E le mafai ona e faafitia na faaalia ma fetalai mai le Atua ia te ia, o mea na ia tusia i tusi.

E tusa o aso e gata ai na faia ai e Paulo le tele o faamatalaga o mea moni ma mea o le a tutupu ua lata mai. O Satani o le a i tua o le toetu mai o le anetikeriso, o le a afio mai ma le mana uma ma faailoga ma vavega pepelo; ma le faaseseina uma i e fano; ona ua latou le talia le alofa i le upu moni, ina ia faaolaina i latou.

O le mea fo‘i lea e ‘auina atu ai e le Atua ‘iā te i latou le fa‘asesega malosi, ‘ina ‘ia latou talitonu i le pepelo. Ae i le tagata talitonu moni; ‘ia iloa fo‘i na filifilia ‘outou e le Atua i le fa‘aolataga i le fa‘apa‘iaina o le Agaga ma le fa‘atuatua i le ‘upu moni. O lenei, ia outou tutumau ma taofimau i uputuu na aoaoina ai outou, pe i le upu, po o la matou tusi.

Ua manino mai ai i nei aso e gata ai e tatau ona faamautinoa e se tasi lo latou valaauina ma lo latou filifilia. Ia oofu i le ofutau atoatoa o le Atua ma talitonu ma galue i le afioga a le Atua, aua o loo tatou tau ma Satani ma tatou te le iloa foi po o le a le itula e afio mai ai le Alii. Ia saunia foi outou, ia mataala ma tatalo.

1 Tesa. 4:1-12

1 Tesa. 5:11-24

I nei aso e gata ai, e pei ona tatou faatalitalia le faaliliuga faafuaseʻi; Na apoapoai mai Paulo ia i tatou ina ia savavali ma faafiafia le Atua, ina ia atili ai ona faateleina outou, ia tausia lo outou faapaiaina ma faamamao mai le faitaaga, (o se meafaigaluega a le tiapolo). O le mauaina o lou tino i le faapaiaina ma le mamalu (Manatua lau taulaga talafeagai, Roma.12:1-2).

‘Ia leai se tagata e fa‘a‘ole‘ole i lona uso i so o se mea. Mulimuli i le paia ma aloese mai le le mama. Ia alofa le tasi i le isi.

Aoao e aloese mai le paie, suesue ia filemu ma fai au lava pisinisi ma galue i ou lava lima. Ina ia outou savavali ma le faamaoni i e o i fafo. Auā ‘ua ‘outou iloa lelei o le aso o le Ali‘i e o‘o mai e pei o se gaoi i le po.

Aua pe a latou fai mai le filemu, le filemu ma le saogalemu; ‘ona o‘o fa‘afuase‘i mai ai lea o le malaia ‘iā te i latou, e pei o le tigā o le fafine tō; ma o le a latou le sao.

O le mea lea ‘aua ne‘i tatou momoe ai fa‘apei o isi; a ia tatou mataala ma faautauta. ‘Ae peita‘i o i tatou o ē o le aso, ‘ia tatou fa‘autauta, ‘ia ‘ofu i le ufifatafata o le fa‘atuatua ma le alofa; ma le puloutau o le faamoemoe i le faaolataga.

Manatua le avā a Lota.

1 Tesa. 4:7, “Aua ua le valaauina i tatou e le Atua i le eleelea, a o le faapaiaina.”

1 Tesa. 5:22, “Ia taumamao mai i foliga leaga uma lava.”

aso 5

2 Timoteo 3:1, “Ia e iloa foi lenei mea, o aso e gata ai e oo mai ai aso faigata.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Na tusia e Paulo ma Iuta e uiga i ai

Manatua le pese, “Salu lo’u agaga.”

2 Tim. 3:1-14

Rom.1: 18-27

Na tusi tele Paulo e uiga i tulaga o le a tulaʻi mai i aso e gata ai; ‘ina ‘ia lē fa‘asesēina pe fa‘ate‘ia se tasi o le tagata fa‘atuatua moni. Sa ia ta'ua o taimi faigata. O mea na ia maua e ala i faaaliga a le Atua e le mafai ona faafitia a o faataunuuina nei i o tatou luma i aso nei. Fa'alavelave e feagai ma faigata e le mafaamatalaina, fa'alavelave, fa'alavelave, vevesi, saua, lamatia, matautia, matautia ma sili atu. O tulaga i le lalolagi i aso nei e atagia mai ai taimi faigata ae o se vaega lenei o le amataga o faanoanoaga.

Ae na atili ai ona faamatala e Paulo le uiga o aso e gata ai e pei ona ia fai mai ai, o e alolofa ia i latou lava, o e matape‘ape‘a, o e fa‘amaualuga (e peiseaī latou te pule i le aso a taeao), o le fa‘amaualuga, o le lē usita‘i i mātua (e lē popole tamaiti i le manatu o mātua. ), o ē e fiafia i mea faafiafia e sili atu nai lo o le alolofa i le Atua, o ē upuleaga, e aunoa ma se alofa faalenatura (sadist), o loo i ai foliga o le amioatua ae faafitia lona malosi, o le uluulu, o le loto maualuga, o le amioletonu, o le faalata, o le solia o le tulafono, o le inoino i e lelei. , ma le tele o isi mea.

I aso nei, o nei mea uma o loʻo taʻalo i o tatou luma, ma o nisi o tatou o loʻo faʻalavelave faatasi ma i latou. O aso e gata ai nei, ‘aua ne‘i maileia i tatou i mailei a le tiapolo. E lē o toe umi ae tuai ona laveaʻiina i tatou mai i mailei faapena a Satani; auā o tagata amio leaga ma ē taufaasesē e atili ai ona leaga, o ē fa‘asesē ma fa‘asesēina.

1 Timo. 4:1-7

Iuta 1-25

Na tusia foi e Paulo se isi ata o aso e gata ai, ina ua ia tusia o loo fetalai mai le Agaga, o aso e gata ai e o ese ai nisi i le faatuatua, ma uaʻi atu i agaga taufaasesē ma aʻoaʻoga a temoni. O loʻo siomia ai i tatou i aso nei ona o tagata talitonu e mumusu e suʻesuʻe le Tusi Paia i latou lava ma faʻalagolago i isi ma a latou faʻamatalaga. Ma o lena e faigofie ai ona alu ese mai le faatuatuaga moni.

E leʻi tuulafoaʻia Iuta i ana foaʻi mo le lomiga o aso e gata ai. Na tautala Iuta e uiga i Sotoma ma Komoro, o ē na faitaaga, ma mulimuli atu i tagata ese, ua avea ma faaaʻoaʻoga, ua mafatia i le tauimasui i le afi e faavavau. Ma o aso e gata ai e tutupu mai ai e tauemu, o e e savavali e tusa ma o latou lava tuinanau faaleatua; o i latou ia o e vavaeeseina i latou lava, o le tuinanau, ua le maua le Agaga.

O i latou ia o e muimui, ma faitio, o loo savavali e tusa ma o latou lava tuinanau; o latou gutu fo‘i e tautala i ‘upu fa‘amaualuga, ‘ua ta‘uleleia tagata ‘ona o le manuia.

O upu ia o le a pupula ai mata o le tagata sailiili agavaa ma le tagata sailiili paia i le moni o le afioga a le Atua; e fesoasoani ia te oe e sola ese mo lou ola.

Roma. 1:18, “Aua ua faaalia mai le lagi le toasa o le Atua i amioletonu uma ma amioletonu a tagata, o e taofi le upu moni i le amioletonu.”

aso 6

1 Peteru 4:17, “Aua ua oo mai ona po e amata ai le faamasinoga i le fale o le Atua; ‘Āfai fo‘i e tau lē mafai ‘ona fa‘aolaina o ē amiotonu, o fea e fa‘aalia mai ai lē amio leaga ma le tagata agasala?

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Na tusia e Peteru e uiga i ai

Manatua le pese, “Sweet by and by.”

1 Peteru 4:1-19 I nei aso e gata ai ua tatou iloa se mea e tasi, o le a afio mai le Atua e faamasino. Tatou te tuuina atu le tala ia te ia ua saunia e faamasino i e ola ma e ua oti. Ua latalata mai le gataaga o mea uma; o lenei, ia outou faautauta, ma mataala i le tatalo.

Afai e faalumaina outou ona o le suafa o Keriso, amuia outou; auā o lo‘o ‘iā te ‘outou le Agaga o le mamalu ma le Atua;

E tatau i tagata talitonu uma ona iloa o nei aso e gata ai o le a le o se savaliga i le paka. O loo taumafai Satani e faaleaga a tatou taumafaiga e pipii mau ia Keriso ma faia le faaliliuga ma le lagi. Ae o la tatou vaega tatou te manaomia le faamaoni, faamaoni, usiusitai ma le faatuatua i folafolaga a le Atua, (Ou te alu atu ma ave outou ia te au, ina ia i ai foi outou i le mea ou te i ai a’u.”— Ioane 14:3 ).

O le mea lea, ia tuu atu ia te i latou o e mafatia e tusa ma le finagalo o le Atua, ia tuu atu le tausiga o o latou agaga ia te ia i le faia o mea lelei, e pei o i le Foafoa faamaoni. ‘Ia tu‘uina atu ‘iā te ia o ‘outou popolega uma, auā o lo‘o manatu mai o ia ‘iā te ‘outou.

2 Peteru 3:1-18

1 Peteru 5:8-11

A o tatou folau i nei aso e gata ai, ia faautauta, ia mataala; auā o lo ‘outou fili, o le tiapolo lea, o lo‘o fealua‘i o ia e pei o se leona tagi, e sā‘ili se tasi e ‘aina e ia. O e tetee i le tumau i le faatuatua. Manatua o le taua lenei ma le malo o le pogisa. Ia oofu i le Alii o Iesu Keriso, ma aua le saunia i le tino, ina ia faataunuuina ai ona tuinanau, (Roma 13:14).

O aso nei e gata ai e o mai ai ē tauemu e savavali e tusa ma o latou lava tu‘inanau.

Ae o le a afio mai le aso o le Alii e pei o se gaoi i le po; lea o le a mavae atu ai le lagi ma le leo tele, ma o le a liusuavai ia elemene i le vevela tele, o le eleele foi ma galuega oi ai o le a susunuina.

Auā o le a fa'aumatia ia mea uma, pe fa'apefea la 'outou amio e tatau ai i le amio lelei ma le amio Atua.

Ia tatou aoao ia tuputupu ae i le alofa tunoa i nei aso e gata ai.

1 Peteru 4:12, “Le au pele e, aua tou te ofo i le tofotofoga e pei o le afi, o le a tofotofo ai outou, faapei o se mea uiga ese ua oo ia te outou.”

aso 7

1 Ioane 2:19, “Na latou o ese mai ia i tatou, a e le ni o tatou i latou; auā ana o i latou ia te i tatou, po ua tumau pea i latou ma i tatou;

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Na tusia e Iakopo ma Ioane e uiga i ai

Manatua le pese, “E pei o le lagi lenei ia te au.”

James 5: 1-12 Na faafesootaʻi e Iakopo le mataupu o aso e gata ai i se taimi o le a matuā pisi ai tagata i le faaputuina o ʻoa. Pagā le maumau ma le taufaasesē ona ua mumusu tagata e faalogo i upu o le Tusi Paia e pei ona i ai i le Luka 12:16-21 . O oa i le lalolagi e lelei ae sili atu oa faalelagi.

I nei aso e gata ai, o le a matuā malosi ai le saʻilia o tupe, ʻoa ma ʻoa, o le a faaaogā ai e tagata mauʻoa faiga uma ma togafiti e taufaavalea ai, e oo lava i a latou tagata faigaluega. Ae o mafatiaga ma le tagi a le aufaigaluega o le a oo atu i le Atua. E ui o le tulaga lea e ola fiafia ai le au mauoa e oo lava i tagata o le ekalesia, i luga o le fogaeleele, o le a latou tausia pea o latou loto, e pei o le aso o le fasiga.

O le a leai se faamasinotonu po o se alofa mutimutivale ia i latou o e saili ma le le fiafia i le tamaoaiga i soo se mea. A o e ua puapuagatia, ia onosa'i seia afio mai le Alii.. Ia outou onosai foi; ia faatumauina o outou loto: aua ua latalata mai le afio mai o le Alii. Le ‘au uso e, ‘aua tou te feita, ‘ina ne‘i fa‘asalaina ‘outou; O aso nei e gata ai.

1 Ioane 2:15-29

1 Ioane 5:1-12

O aso e gata ai e faatatau foi i se tulaga maualuga tele o mea faalelalolagi. Ae fai mai le Tusi Paia, Aua tou te alolofa i le lalolagi, po o mea o i le lalolagi. Afai e alofa se tasi i le lalolagi, e le o ia te ia le alofa i le Tama.

I nei aso e gata ai, o le a faia ai e Satani mailei e ala i le tuʻinanau o le tino, o le tuʻinanau o mata, o le faamaualuga o le olaga, ma e toʻatele o le a paʻuʻū i ai. Ia tatou manatua pea e ta’uta’u soo se agasala i o tatou olaga; o le taimi lava e te iloa ai, ma aioi atu i le toto o Iesu Keriso e faasaga i nei aso e gata ai malosiaga leaga.

Na faapea mai Ioane, “O le taimi mulimuli lenei: ma e pei ona outou faalogo i ai e sau anetikeriso, e oo lava i le taimi nei e toatele aneti-Keriso; ua tatou iloa ai o le taimi mulimuli lenei.”

Ina ia faatoilaloina nei aso e gata ai, e tatau ona tatou alolofa i le fanau a le Atua, e ala i le alofa i le Atua ma tausia ana poloaiga. Auā o lē ‘ua fānau mai i le Atua, ‘ua manumalo o ia i le lalolagi; O ai ea le na te manumalo i le lalolagi, pe a na o le talitonu o Iesu o le Alo o le Atua. E te talitonu i lenei mea?

Iakopo 4:8, “Ia outou faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia ia te outou. Ia faamama o outou lima, outou e agasala; ma ia faamamā o outou loto, outou e loto lua.”