Ose taimi filemu ma le Atua vaiaso 026

Print Friendly, PDF & Email

logo 2 su'esu'e le Tusi Paia le mataala fa'aliliu

SE TAIMI FILEMU MA LE ATUA

O LE ALOFA IA IEOVA E FAATAU. E ui i lea, o nisi taimi e mafai ona tatou tauivi ma le faitau ma le malamalama i le savali a le Atua ia i tatou. O LE FUAFUAGA LENEI TUSI PAIA UA FUAFUAINA E AVEA I LE AFIOGA A LE ATUA I LE AFIOGA I LE ASO ATA, O ANA FOLAFOLAGA MA ONA FANAGOAGA MO LO TATOU LUMAU, I LE LALOLAGI AO LE LAGI, I LE TAGATA FAATUATUA MONI, Suesue – (Salamo 119:105).

 

VAIASO #26

Na aveesea le Parataiso maualuga — E oo lava i aso o le feagaiga tuai, sa faaalia ai e le Tusi Paia le maualalo o le au paia, ma ua sili atu ona maualalo le au agasala. ( Kene. 37:35 — Sala. 16:10; Hosea 13:14 ) Ua faailoa mai nei e le Luka 16:26 le mea lilo. “Le Fagaloa” O lea na fai atu ai Samuelu o le a faatasi Saulo ma ia i le aso e sosoo ai, o le uiga o lana tala, o le a iai Saulo i le mea e latalata ane ae e lē o se nofoaga e tasi, auā o se “vaivai” na vavaeeseina ai i latou! O le tasi o se Tupu pepelo ae o le tasi o se perofeta moni! Sa mafai ona latou tilotilo atu le tasi i le isi, ae sa valavala. Na tuuina atu e Iesu le tala lava e tasi e uiga i le mauoa ma Lasalo! ( Luka 16:22-26 ) O loo taʻua ai foʻi sa iai Lasalo i le fatafata o Aperaamo, o lona fatafata o lona uiga e maualalo teisi i le pito i luga (Parataiso); O lea! Ina ua mavae le Satauro, ina ua faasatauroina Iesu, na Ia suia nei mea uma! Na ia sopoʻia “le vanu” ma talaʻi atu i ē ua oti (1 Peteru 3:19-20, 1 Peteru 4:6) ona ia aveina lea o le Parataiso (Au Paia o le Feagaiga Tuai) i luga aʻe o le vanu o le tagata agasala! Pe a uma la le Koluse, e oo lava i aso nei tatou te ō saʻo atu i se Parataiso patino! O le vaega o totoe o le mealilo mataʻina, ia mautinoa ma faitau uma (Efe. 4:8-11) ina ua afio aʻe na ia taʻitaʻiina le “faatagataotauaina” o faatagataotauaina, ma na ia avatu meaalofa i tagata! O lenei, o lē na afio a‘e, o ia lava lea na muamua alu ifo i mea i lalo o le lalolagi! Na afio a'e foi o Ia i luga a'e o lagi uma ina ia faatumuina ai mea uma! ma isi) Tusi # 42

aso 1

Luka 23:43, ‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te ia, “E moni, ‘ou te fai atu ‘iā te oe, o le asō ta te ta fa‘atasi ma a‘u i le parataiso.” 2 Korinito. 12:4, “Na aveina aʻe foʻi o ia i le parataiso, ma na faalogo i upu e lē mafai ona tautalagia, e sā i se tagata ona tautala atu.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Parataiso

Manatua le pese,

“I le aai o loo i ai le Tamai Mamoe o le Malamalama.”

Luka 16: 19-31

Luka 23: 39-43

1 Peteru 4:6

Faaa 21 ma le 22.

Tatou te iloa ea le tasi i le isi i le lagi e pei ona i ai i le lalolagi? – O fea e o i ai tagata pe a mavae le oti? Ioe, o le a tatou iloa le tasi i le isi i le lagi—faitau I Kori. 13:12. Na iloa Mose ma Elia ina ua faaali mai faatasi ma Keriso. ( Mata. 17:1-3 ). O se tasi lea o mafuaaga e te olioli ai i le lagi, o le a e toe vaai ai i e pele ia te oe! O le a tatou iloatino foi atonu e iloa i latou tatou te lei iloaina muamua e pei o Paulo, Elia ma isi. O le a tatou iloa Iesu i se tepa e tasi! A oti se tagata e auina atu e le Alii se agelu faafeao ia i latou. ( Sala. 91:11 ) le faamatalaina o mea lilo pe a mavae le oti, auā e mautinoa e faateʻia tagata mulimuli ane i le iloaina ua iai foʻi so latou tino faaleagaga! E sili atu ona ola ma mataala nai lo le taimi a o leʻi oti. O fea oi ai ē ua oti? ( Luka 16:26 ). O faaaliga faalelagi o le a faaalia ai e moni lenei mea (Luka 16:22-23). O le tino aano o le Au Filifilia na maliliu i le Alii o Iesu o loo i le tuugamau, ae o oe moni, o le "foliga" faaleagaga o loo i se nofoaga faatalitali matagofie, ua saunia mo i latou i lalo ifo o le lagi lona tolu. ( II Kori. 3:12-1 ). Se'ia o'o i le taimi o le fa'aolataga latou te tu'ufa'atasia ai le “Alu i le Lagi” ma o latou tino lea e fa'amamaluina i lena taimi! O lea la, o le tagata agasala e oti e aunoa ma le Atua, ua momoli atu i se nofoaga e le matagofie tele, i lalo ifo po o le lata ane i le seoli mulimuli seia oo ina latou faatasi ma o latou tino leaga e tulai mo le faamasinoga. ( 1 Kori. 3:13-14; Faaa. 20:12 ). Mulimuli ane ona alu ai lea o le tagata agasala i le nofoaga pogisa. Na foafoaina nofoaga uma e lua; le lagi mo le au paia ma seoli mo e le talitonu. O le faataoto i le mauʻoa ma Lasalo ua faaalia ai le aloaʻia i le lagi ma o tagata e ō atu i nofoaga eseese i le taimi lava na oti ai! ( Luka 23:43 ). Na iloa foʻi e le mauʻoa Aperaamo o lē na te leʻi vaai muamua i ai. Sa ia vaai foi ia Lasalo ma sa ia iloaina o ia o le tagata lava lea sa taoto i lona faitotoa (Luka 16:19–23–30). Faitau le Iopu 3:17-19 . Na fai mai Tavita o le a ia toe iloa lona atalii! ( II Samu. 12:21-23 ). Taofi mau ma aua ne'i ave e se tasi lou palealii. Ioe ua fetalai mai le Alii afai tou te talitonu i le Afioga a le Alii i lenei savali e le tatau ona e fefe aua o loo i ou tafatafa le agelu a le Atua e leoleo ia te oe seia ou toe foi mai. -‘Selā! “ Tusitala #37 2 Kori. 12:1-4

1 Peteru 3:19-20 .

Efe. 4:8-11.

Faʻaaliga 2: 7

O le tiute o agelu—“Po o se mea moni ea e iai ni agelu e ave ē amiotonu i le lagi pe a feoti? -Ioe! -Ia tatou fa'amaonia! … Ua masani ona tatou faalogo o tagata ua maliliu ua latou vaaia agelu o siomia o latou moega ma o le a latou aveina i latou i le lagi! – O le mea moni a o leʻi fasiotia faamaturo Setefano, o ona fofoga ua pei o fofoga o se agelu!” ( Galuega 6:15 ) – “Na vaaia foʻi agelu i le toetū o Iesu! Ma mo se fuafuaga paia sa i ai ni alii se toalua ua ofu papae faatasi ma Iesu ina ua Ia maliu ese!” ( Galuega 1:9-11 ) —“Ae o se vaaiga lelei faale-Tusi Paia lenei o lenei mataupu! … Na faailoa mai e Iesu i se faataoto na maliu le mauoa ma alu ifo i le itulagi o le pogisa! E leai se agelu na aveina o ia! Ae o Lasalo, le tagata ʻaisi, na oti, ma na aveina atu ‘e agelu’ i le fatafata o Aperaamo!” ( Luka 16:22-23 ). Faaaliga 2:7, “O lē manumalo ou te avatua ia te ia e ʻai i le laau o le ola, o loo i totonu o le parataiso a le Atua.”

ASO 2

Faaa. 20:4 , “Na ou iloa foi nofoalii, ma e na tietie ai, ona tuuina atu lea o le faamasinoga ia te i latou, na ou iloa foi agaga o e na vavaeeseina o latou ulu ona o le molimau ia Iesu, ma le afioga a le Atua, ma o ē e le‘i ifo i le manu fe‘ai, po o lona fa‘atagata, e le‘i maua fo‘i e i latou lana fa‘ailoga i o latou muaulu, po o i o latou lima; ma sa latou ola ma pule faatasi ma Keriso i tausaga e afe.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Meleniuma

Manatua le pese, “Ona afio mai ai lea o Iesu.”

Galuega 2: 30

1 Kori. 15:24-28 .

Kene. 26.

2 Samuelu 7.

Mati. 26: 29

O le faamoemoega o le meleniuma e aofia ai; a) Ia tuu i lalo le fouvalega i luga o le fogaeleele, ina ia mafai ai ona avea le Atua ma mea uma, e pei ona i luma o le fouvalega a Lusifelo ma Atamu. e) Ina ia faataunuuina feagaiga e faavavau na osia ma Aperaamo; Isaako ma Iakopo ma isi e pei o Tavita. i) Ina ia faamasinoina ma tauimasui ia Keriso ma le au paia (Mata. 26:63–66. o) E toefuatai mai Isaraelu ma laveai i latou ai nuu ma fai i latou ma ulu o nuu uma e faavavau, Eseki. 20:33-44. e) Ia faapotopotoina mea uma ia tasi mea uma i le lagi ma le lalolagi, Efe. 1:10. f) Ia faaeaina le au paia o augatupulaga uma i se tulaga tupu ma faitaulaga e tusa ma a latou galuega, Fili. 3:20-21. g) Ina ia faamasinoina nuu i le amiotonu ma toe faafoisia le lalolagi i ona tagata tonu, Mata. 25:31-46 . h) Ina ia toe faafoʻisia se pulega amiotonu ma le faavavau i le lalolagi e pei ona muaʻi fuafuaina, Isaia 9:6-7 . i) E toe fuataiina mea uma e pei ona sau mai le agasala i le lalolagi, 2 Peteru 3:10-13. j) Ina ia faataunuuina le faitau selau o valoaga e faatatau i le pulega e faavavau o le Mesia, o Iesu Keriso, Galuega 3:20-21, 1 Peteru 1:10-13 . Isaia 4: 1-3

Isaia 65: 20-25

I le Meleniuma o le a ola ai le tagata mo le toeitiiti atoa le 1000 tausaga e pei ona i ai i le Kenese 5:27 i aso anamua, i le amataga, ( Tusi #86 parakalafa 3).

O le a toe faafoʻisia le Kalena i le 360 ​​aso i le tausaga, i le taimi o le Meleniuma, (Faaa.16:18-20). (Ta'ai #111 parakalafa 6).

E tāua tele le tagata, ( Tusi #151 palakalafa 6).

O le tau o le a matua ese ma matagofie, ( Tusi #162 parakalafa 3).

O Ierusalema o le a avea ma laumua o le lalolagi ma o le a alu atu le pule uma mai Ierusalema, le aai a le Atua.

O le a lokaina Satani i le lua mo le umi o le Meleniuma. O le a iai le ola mama i le lalolagi.

O le ai ai se malumalu tele lava ma le pa o tagata, Tusi #229 palakalafa 3, 6. 9.

E fa'aauau pea le oti ma e mafai ona oti se tamaititi ile 100 tausaga.

Faaaliga 20:6, “Amuia ma paia le ua i ai sona tofi i le uluai toetutu: e leai se pule o le oti faalua ia i latou nei, a e fai i latou ma faitaulaga a le Atua ma Keriso, latou te fai ma tupu foi faatasi ma ia i tausaga e afe.”

aso 3

Kenese 28:12-13 , “Ua fai lana miti, faauta foi, o le apefai ua tu i le lalolagi, ua oo foi lona tumutumu i le lagi; Fa‘auta fo‘i, ‘ua tu le ALI‘I i ona luga, ma fetalai mai, “O a‘u o le ALI‘I le Atua o Aperaamo lou tamā, ma le Atua o Isaako;

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
lagi

Manatua le pese, “Pe a tatou oo uma i le lagi.”

Teu. 26:15; Faaa. 21:9-27;

Ioane 14:1-3; Faaa. 3:12;

Faaa. 2:7; 22:1-3; Luka 22:18

Laasaga i lea laasaga, e te o gatasi ma le Alii ma faapea atu, “Ou te manao ia e faatulagaina loʻu olaga, i lea laasaga ma lea laasaga, e tusa lava po o le a le umi. ‘Ou te lē ‘onosa‘i, ‘ae ‘ou te ‘onosa‘i ‘iā te ‘outou. O le a ou faʻatali seʻia e taʻitaʻia loʻu olaga i lea laasaga ma lea laasaga i tofotofoga, i tofotofoga, i le olioli, mauga ma vanu. O le a ou faia i lea laasaga ma lea laasaga ma oe ma lou loto atoa.” E te manumalo; e le mafai ona e leiloa. Ae afai e te mafaufau i isi tagata, o le toilalo o isi tagata ma nisi o ou lava toilalo; afai e amata ona e vaʻavaʻai i mea mai lena tulaga, o le a e toe alu ese mai le laasaga. Na Ia fetalai mai o le a Ia le tuua lava oe pe tuulafoaiina oe seiloga ua Ia faia “soo se mea i lenei olaga ua Ia faamoemoeina ma muai fuafuaina e ala i le tausiga mo oe. Seia oo ina uma, o le a faatasi o Ia ma oe.” Ona, ioe, e te alu i se vaalele faaleagaga, i se isi nofoaga—ua tatou iloa lena mea.

E toafia ni Atua o le a tatou vaai i ai i le lagi – tasi pe tolu? – Atonu e te vaai i ni faatusa eseese se tolu pe sili atu foi o le agaga, ae o le a na o le tasi lava le tino, ma o loo afio ai le Atua i totonu o le tino o le Alii o Iesu Keriso! Ioe ua fetalai mai le Alii, ou te lei fai atu ea o le atoatoa o le Aiga Atua e mau ia te Ia i la le tino. Kolo. 2:9-10; Ioe, ou te leʻi fai atu - o le Aiga Atua! O le ae vaai i le tino e tasi ae le o ni tino e tolu, o le “Ua faapea ona fetalai mai o le Alii Silisiliese!” O uiga uma e 3 e galue o se agaga e tasi o faaaliga e tolu a le Atua! E tasi le tino ma le agaga e tasi (Efe. 4:5–1 Kori. 12:13). O lea aso ua fetalai mai ai le Alii, na fai mai Sakaria o le a ou i luga o le lalolagi atoa. ( Saka. 14:9 ). Na fetalai Iesu ia faaumatia lenei Malumalu (Lona tino) ma i aso e tolu “Ou te toe faatuina ai” (Toetu- Ioane 2:19–21). Fai mai a ia, o le suinauna patino “Ou” o le a sii i luga. Aisea na faataga ai e le Alii nei mea uma ia foliga lilo? Aua o le a Ia faaali atu i Lana au filifilia o augatupulaga taitasi mea lilo! Faauta o le laulaufaiva afi a le Alii ua fetalai mai ai lenei mea ma ua tusia e le aao o le Silisiliese lenei mea i Lana Faaipoipoga! “Pe a ou toe foʻi mai e te vaai mai iā te aʻu e pei o aʻu ae lē o se isi.”

Epe. 11:10-16; Iopu 38:4-7;

Luka 10:20; Epe. 12:23; Faaa. 20:11-15

Pe tatou te iloa ea le tasi i le isi i le lagi e pei ona i ai i le lalolagi? – O fea e o i ai tagata pe a mavae le oti? Ioe o le a tatou iloa le tasi i le isi i le lagi-faitau I Kor. 13:12. Na iloa Mose ma Elia ina ua faaali mai faatasi ma Keriso. ( Mata. 17:1-3 ). O se tasi lea o mafuaaga e te olioli ai i le lagi, o le a e toe vaai ai i e pele ia te oe! O le a tatou maua foi le iloatino atonu e iloa ai i latou tatou te lei iloaina muamua e pei o le Aposetolo o Paulo, Elia ma isi. O le a tatou iloa Iesu i le tepa e tasi! A oti se tagata e auina atu e le Alii se agelu faafeao ia i latou. ( Sala. 91:11 ) le faamatalaina o mea lilo pe a mavae le oti, auā e mautinoa e faateʻia tagata mulimuli ane i le iloaina ua iai foʻi so latou tino faaleagaga! E sili atu ona ola ma mataala nai lo le taimi a o leʻi oti. Ua o ese le tagata agasala ma le au paia – O fea oi ai e ua oti? ( Luka 16:26 ). O faaaliga faalelagi o le a faaalia ai e moni lenei mea (Luka 16:22-23). O le tino aano o le Au Filifilia na maliliu i le Alii o Iesu o loo i le tuugamau, ae o oe moni, o le "foliga" uiga faaleagaga o loo i se nofoaga faatalitali matagofie, ua saunia mo i latou i lalo ifo o le lagi lona tolu. ( II Kori. 3:12-1 ). Se'ia o'o i le taimi o le fa'aolataga latou te tu'ufa'atasia ai le “Alu i le Lagi” ma o latou tino lea e fa'amamaluina i lena taimi! O lenei, o le tagata agasala e oti e aunoa ma le Atua, ua ave i se nofoaga e le matagofie tele, i lalo po o luga tonu lava) po o le latalata i le seoli mulimuli seia oo ina latou aufaatasi ma o latou tino leaga e tulai mo le faamasinoga. ( 4 Kori. 1:3-13; Faaa. 14:20 ). Mulimuli ane ona alu ai lea o le tagata agasala i le nofoaga pogisa. O nofoaga uma e lua na faia le lagi mo le au paia ma seoli mo e le talitonu. O le faataoto i le mauʻoa ma Lasalo ua faaalia ai le aloaʻia i le lagi ma o tagata e ō atu i nofoaga eseese i le taimi lava na oti ai! ( Luka 12:23 ). Na iloa foʻi e le mauʻoa Aperaamo o lē na te leʻi vaai muamua i ai. Sa ia vaai foi ia Lasalo ma sa ia iloaina o ia o le tagata lava lea sa taoto i lona faitotoa (Luka 43:16–19–23). Faitau le Iopu 30:3-17 . Na fai mai Tavita o le a ia toe iloa lona atalii! ( II Samu. 19:12-21 ). Taofi mau ma aua ne'i ave e se tasi lou palealii. Ioe ua fetalai mai le Alii afai tou te talitonu i le Afioga a le Alii i lenei savali o le a e le fefe aua o loo i ou tafatafa le agelu a le Atua e leoleo ia te oe seia ou toe foi mai—‘Sela! Ioane 14:2, “E tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama: ana le faapea ua ou ta’u atu ia te outou. Ou te alu e sauni se nofoaga mo outou.”

Epe. 11:16, “A o lenei ua latou mananao i se nuu e sili ona lelei, o le lagi lea; o le mea lea e le ma ai le Atua e taʻua o lo latou Atua;

aso 4

Faaaliga 21:3, “Ona ou faalogoina lea o le leo tele mai le lagi, ua faapea mai, Faauta, o loo i ai le afioaga o le Atua faatasi ma tagata, e mau foi o ia ma i latou, e fai foi i latou mona nuu, e ia te i latou foi le Atua; ma avea ma o latou Atua. E soloiesea fo‘i e le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga, aua ua mavae atu mea muamua.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Ierusalema Fou

Manatua le pese, “Ua tumu le lagi i le olioli.”

Faʻaaliga 21: 2-27

Suesue, Isaia 65:17-19 .

Oka se aai! Le aai paia. Ua ta'ua o le Ierusalema fou. O lenei aai e le pei lava o se tasi, ua alu ifo mai le Atua mai le lagi.

Ia manatua ua mavae atu le uluai lagi ma le uluai lalolagi. O lea la, o lenei Ierusalema fou ua alu ifo mai le Atua e mai i le lagi fou. Ma sa le toe i ai se sami.

Ua teuteuina lenei aai e pei o se faatoanofotane mo lana tane. E leai se aai e pei o lenei aai. O le mea o i ai le fale fetafai o le Atua faatasi ma tagata ma o le a Ia mau faatasi ma i latou, ma e fai i latou mona nuu, ma o le a faatasi le Atua lava ia ma i latou, ma avea ma o latou Atua. O lenei aai ua i ai le mamalu o le Atua. Sa le manaomia e le aai le la, po o le masina ona o le pupula o le Alii na faamalamalamaina ai, ma o le Tamai Mamoe o lona malamalama.

Ioane 14: 1-3

Faʻaaliga 22: 1-5

O se aai lenei o le folafolaga ia i latou o e talitonu ma ola ma faamaoni i le afioga a le Atua, o Iesu Keriso. O lenei aai e 12 faitotoʻa ma agelu e 12 i faitotoʻa e na o tagata talitonu e mafai ona ui atu i ai; le au faaolaina. O le pā o le aai e 12 faavae, (o aposetolo e toʻa 12 a Keriso). O le aai e fa sikuea. O le umi, lautele ma le maualuga e tutusa uma. Oka se aai. O fale o lona pā o iasepi ma o le ‘a‘ai o le auro lelei lea, e pei o le tioata manino.

O faavae o le pa o le aai na teuteuina i maa taua e 12. E lē tapunia lava ona faitoto‘a i le ao, auā e leai se po i inā.

Fa‘aaliga 21:2, ‘Na ‘ou iloa fo‘i le ‘a‘ai pa‘ia, o Ierusalema fou, ‘ua alu ifo mai le Atua i le lagi, ‘ua saunia e pei o se fa‘ato‘ānofotane ‘ua teuteuina mo lana tane.

aso 5

Faaaliga 21:27, “E le ulu atu foi i ai se mea e leaga ai, po o se tasi e fai mea inosia, ma se pepelo;

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Le Tagatanuu o le Ierusalema Fou

Manatua le pese, “Ou te iloa Ha'u.”

Fili. 3:17-21

Efe.2:19

Faʻaaliga 22: 2-5

O tagatanuu o le Ierusalema fou o tagata ua faaolaina. O tagata sa taliaina, alolofa, usiusitai i afioga a Iesu Keriso ma tumau faamaoni e oo i le iuga.

1 Peteru 2:9, A o outou o le tupulaga ua filifilia outou, o ositaulaga ua tupu, o le nuu paia, o le nuu ua tofia; ina ia outou faaali atu viiga o ia o lē na valaauina outou i fafo mai le pouliuli i lona malamalama ofoofogia. Oka se nuu!

E latou te iloa atu ona fofoga; e iai fo‘i lona suafa i o latou muaulu.

Phil. 4: 1

Epe.13:14

1 Peteru 1:4

Faʻaaliga 21: 27

E soloiesea fo‘i e le Atua loimata uma i o latou mata i lenei ‘a‘ai; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga, aua ua mavae atu mea muamua.

Salamo 73;25, O ai ea e ia te au i le lagi ua na o oe? Ma e leai se tasi i luga o le fogaeleele ou te manao i ai na o oe.

O tagatanuu o lena aai o i latou ia ua tusia i le tusi o le ola a le Tamai Mamoe. O i ai lou igoa i le tusi o le ola?

Epe.11:14, “Aua o i latou o e fai upu faapena, ua tautino mai e i latou o loo saili se nuu”.

aso 6

Faaaliga 3:5, “O lē manumalo, e faaofuina o ia i ofu sisina; ou te le soloiesea foi lona suafa i le tusi o le ola, a ou te tautino atu lona suafa i luma o lo’u Tama, ma luma o ana agelu.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O le Tusi o le Ola

Manatua le pese, “E oo ane i le taeao.”

Faʻaaliga 20: 11-15

Luka 10: 20

Dan. 12: 1

Esoto 32: 31-33

Faʻaaliga 13: 8

Fai mai Bro Branham, o le Tusi o le ola ma le tusi o le ola a le Tamai Mamoe e tutusa.

O i'ina o lo'o fa'amauina ai mea uma e uiga i le fa'aolaina. O igoa i lenei tusi o le Tamai Mamoe po o le Tusi o le ola na tusia a o lei faavaeina le lalolagi. I le avea ai o se tagata talitonu moni e le'i tusia na'o lou igoa i le aso na e faaolaina ai. Ae ina ua faaolaina oe na e iloa ai.

Ia mautinoa lou valaauina ma lou palota. Auā o le fa'avae o le Atua e tu mau lava Na te silafia ona lava fa'avae.

Ona fofola lea o le tasi tusi, o le tusi lea o le ola i le faamasinoga o le nofoalii sinasina.

Epe. 12: 22-23

Phil. 4: 3

Faʻaaliga 21: 27

Salamo 69: 27-28

Faʻaaliga 17: 8

E mafai ma e na te aveesea e le Atua le igoa o se tagata mai le tusi o le ola.

Na fetalai mai le Alii, ia Mose, soo se tasi ua agasala mai ia te aʼu, ou te soloiesea o ia i laʼu tusi.

Teu. 29:16-20, “E soloiesea e Ieova lona suafa i lalo o le lagi.”

Ia faaeteete ia aua ne'i e faia se mea e aveesea ai e le Atua lou igoa pe soloiesea foi mai le Tusi o le ola. O le a soloiesea igoa. A o se tasi ua le iloa ua tusia i le tusi o le ola, ua lafoina o ia i le lepa afi.

Salamo 68:28, “Ia soloiesea i latou i le tusi o le ola, ma aua neʻi tusia faatasi ma ē amiotonu.”

aso 7

Faaaliga 22:14, “Amuia i latou o e fai ana poloaiga, ina ia latou maua le aiā i le laau o le ola, ma ia ulu atu i faitotoa i le aai.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O le laau o le Ola

Manatua le pese, “Na siitia au e le alofa.”

Kene. 1:8–9; 3:22-24

Faʻaaliga 2: 7

Faaa. 22:2, 14

Mai lava i le Kenese e oo i le Faaaliga, o loo talanoa pea lava pea le Tusi Paia e uiga i le laau o le ola; o loo i totonu o le parataiso o le Atua.

O lenei laau o le ola o loo maua i le aai e faavavau o le Atua, le aiga o le au faatuatua faamaoni na manumalo i lenei lalolagi. O lenei laau o le ola o loo i le totonugalemu ma i itu uma o le vaitafe o le ola, i le aiga po o le aai o le au faaolaina o loo i ai foi le ola e faavavau. O lenei laau o le ola e fua mai 12 fua. Na folafola atu e le Alii ie manumalo e aai i le laau o le ola; lea na taofia Atamu ma Eva mai i le aai ina ua faaseseina i laua e Satani ma agasala ai.

Le Vai o le ola.

Ioane 4: 14-15

Ioane 7: 37-39

‘Ona fa‘aali mai lea e ia ‘iā te a‘u o le vaitafe manino o le vai o le ola, e manino e pei o le tioata, e alu atu mai le nofoāli‘i o le Atua ma le Tama‘i Mamoe.

I le totonugalemu o lona ala tele, ma i itu uma o le vaitafe, sa i ai le laau o le ola.

O mea uma e uiga i lenei aai o le ola; e leitioa fai mai le Tusi Paia e leai se oti po o se ma'i po o se ma'i. O Iesu Keriso o le malamalama o lenei aai ma totonu Ioane 8:12 Na fetalai o ia, O aʻu o le malamalama o le ola. O le laau o le ola’ o le vai o le ola, o Ia o le ola e faavavau ma tuuina mai le ola e faavavau i soo se tasi e faatuatua. Faaaliga 22:17, “Ai se loto foi, ina ave fua ia i le vai o le ola.”

Ioane 4:14, ‘A o se inu i le vai ou te avatu ia te ia, e le toe fia inu lava ia e faavavau; a o le vai ou te avatu ia te ia, e avea i totonu ia te ia o le vaipuna, e puna i luga i le ola e faavavau.”