Ose taimi filemu ma le Atua vaiaso 024

Print Friendly, PDF & Email

logo 2 su'esu'e le Tusi Paia le mataala fa'aliliu

SE TAIMI FILEMU MA LE ATUA

O LE ALOFA IA IEOVA E FAATAU. E ui i lea, o nisi taimi e mafai ona tatou tauivi ma le faitau ma le malamalama i le savali a le Atua ia i tatou. O LE FUAFUAGA LENEI TUSI PAIA UA FUAFUAINA E AVEA I LE AFIOGA A LE ATUA I LE AFIOGA I LE ASO ATA, O ANA FOLAFOLAGA MA ONA FANAGOAGA MO LO TATOU LUMAU, I LE LALOLAGI AO LE LAGI, I LE TAGATA FAATUATUA MONI, Suesue – (Salamo 119:105).

VAIASO #24

Eperu 11:1, “O lenei, o le faatuatua o le faalagolago lea i mea ua faamoemoe i ai, o le faamaoniga lea o mea e le o vaaia.”

Iopu 19:25-27, “Auā ua ou iloa o loo soifua le na te togiolaina a’u, e tulai mai foi o ia i luga o le fogaeleele i aso amuli; e ui lava ina faaumatia lenei tino e anufe, ae ou te fanauina le Atua i lo’u tino; o le a vaai mo a’u lava, ma o le a vaai o’u mata, ae le o se isi; e ui ina fa‘aumatia o‘u manatu i totonu ‘iā te a‘u.”

Iopu 1:21-22, “Na ou sau lē lavalavā mai le manava o loʻu tinā, ou te toe foʻi atu foʻi i ai ua lē lavalavā: na foaʻi mai e Ieova, ua aveesea foʻi e Ieova; ia faamanuina le suafa o le Alii. E le'i agasala Iopu i nei mea uma, e le'i ta'uvalea fo'i le Atua

 

ASO 1

Kenese 6:13, Na fetalai atu le Atua ia Noa, “Ua oo mai i o’u luma le iuga o tagata uma; auā ua tumu le lalolagi i le sauā ona o i latou; fa‘auta fo‘i, ‘ou te fa‘aumatia i latou fa‘atasi ma le lalolagi.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Faatuatua – Apelu

Manatua le pese, “Ground High.”

Epe. 11: 4

Kene. 4:1-12

Epe. 12: 24-29

O fanau uma a le Atua o loo i ai le upumoni o le afioga a le Atua o loo i totonu ia i latou o se faaaliga o le agaga ma le agaga o le Atua. O le fanau a le Alii sa faatasi ma ia i lona mafaufau a o lei oo mai i latou. Pe a tatou taunuu i le lalolagi, ua tatou faaalia lona faatasi mai i o tatou olaga ma e sili atu ona manino i le salamo. O Apelu, e leʻi iloa Iesu Keriso e ala i le Koluse o Kalevario, sa i ai se taʻitaʻiga poʻo se faʻaaliga o le agaga o le Atua e iloa ai le mea e talia e le Atua ma o loʻo aofia uma i le upu "faʻatuatua". O le mafuaaga lena na iloa ai e Apelu ma sa taitaiina atu e ofoina atu se mea i le toto i le Atua. O se vaaiga o le maliu o Iesu i luga o le Satauro. Na talitonu Apelu i le togiola e ala i le toto ma o se faatinoga o le faatuatua. Ma sa silasila mai le Alii ia Apelu ma lana taulaga. O le mea lea na ia maua ai le molimau ua amiotonu o ia; ma o lea ua tautala mai ai pea o ia ina ua oti. Faatuatua i faatinoga, ma faaalia. Faatuatua – Iopu

Job 19: 1-29

Job 13: 1-16

Iakopo 5:1-12

O Iopu o se faaaʻoaʻoga lelei atoatoa o le onosai. E ui i ona mafatiaga, ae e leʻi tautevateva o ia i le folafolaga ma lana faiā ma le Atua. E leʻi tuuaʻia e Iopu le Atua ona o mafatiaga ma mea na ia onosaia.

E tele faaosoosoga e oo mai i tagata o le Atua; ae manatua Mata. 24:13, “A o lē tumau e oo i le gataaga e faaolaina lea.” Sa onosaia e Iopu tofotofoga ma faaosoosoga na oo mai ia te ia e le pei o se isi tagata. O loo molimau mai foi tusitusiga paia e uiga ia Iopu, e pei ona i ai i le tusi a Iakopo 5:11, “Faauta, ua tatou faapea, amuia e tumau. ‘Ua ‘outou fa‘alogo i le ‘onosa‘i o Iopu, ‘ua ‘outou iloa fo‘i le i‘uga o le ALI‘I; auā e matuā alofa mutimutivale Ieova, ma alofa mutimutivale.”

O le avā a Iopu i le 2:9, na fai atu i lana tane e fetuu i le Atua, ma oti ai. Ae na tali atu Iopu, o se tagata onosai i le Iopu 2:10, “E te tautala mai e pei o le tautala a le fafine valea. O le ā? Tatou te talia ea le lelei mai le aao o le Atua, ae tatou te le talia ea le leaga?” E le'i agasala Iopu i nei mea uma i ona laugutu. Sa ia faatuatua ma faalagolago i le Atua. O le fa‘atuatua o le fa‘amoemoe lea i mea ‘ua fa‘amoemoe i ai ma le fa‘amaoniga o mea e lē o va‘aia. Na ia faapea mai, “Ou te iloa atu le Atua i loʻu tino.

Iopu 13:15, “E ui lava ina fasioti ia te au, ae ou te faatuatua ia te ia; ae ou te tausi i o’u ala i ona luma.”

 

aso 2

Iuta 14–15, “Ua vavalo foi Enoka, le lona fitu mai ia Atamu, e uiga ia i latou, ua faapea mai, Faauta, e afio mai le Alii ma le mano o lana au paia, e faaoo le faamasinoga i tagata uma, ma faatalitonu i latou uma o e amioletonu i latou uma. o a latou amio leaga ua latou faia, ma a latou upu leaga uma ua fai mai ai e tagata agasala e leaga ia te ia.”

 

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Faatuatua – Enoka

Manatua le pese, “O le faatuatua o le manumalo lea.”

Epe. 11: 5-6

Kene. 5:21-24

Iuta 14-15.

O Enoka o se tagata (o loo ola pea mo le silia ma le 5 afe tausaga) sa savavali ma le Atua e lē pei o se isi lava tagata. Na ia matua usiusitai, faamaoni, faamaoni ma faatuatuaina na filifili ai le Atua e aveese o ia e faatasi ma Ia. E foliga mai o ia o le tagata muamua mai le lalolagi ua taunuu i le Parataiso. O lona faatuatua i le Atua e le mafaatusalia, e oo lava ia Atamu na latalata mai. Sa ia te ia le molimau sa ia faafiafiaina le Atua. Mai fa'aaliga uma e leai lava se isi talu mai lena taimi na tutusa ma lana molimau na fiafia Enoka i le Atua, na filifili le Atua e ave o ia ina ia le tofo i le oti. Sa tele lona faatuatua na faaliliuina ai o ia e le Atua. Ua toe o se aga ona faaliliuina lea e le Atua se isi vaega o le a faatuatua e faafiafia ai le Atua. E te manaomia le faatuatua e faaliliuina ai. Na feoa'i Enoka ma le Atua: a ua leai; auā na ‘avea o ia e le Atua. Faatuatua – Noa

Epe. 11: 7

Kene. 6:9–22; 7:17-24

O Noa o se tagata na tuua se molimau manino ma faamaoniga o la la savavali ma le Atua. O le Atolaau i luga o le mauga o Ararata. Na ave e le Atua o ia ma lona aiga ma tagata filifilia a le Atua i totonu o le vaa ma faaopeopea le vaa i luga o le faamasinoga i lalo a o faaumatia e le Atua le lalolagi mai ia Atamu e oo ia Noa.

Fai mai le Tusi Paia i le Epe. 11:7, “O le faatuatua na saunia ai e Noa le vaa e faaolaina ai lona aiga, ina ua lapataia e le Atua i mea e lei vaaia i ona po nei, na faagaeetia ai o ia ma le mataʻu.

O le faia faapea na ia taʻusalaina ai le lalolagi o ona aso ma avea ma suli o le amiotonu e ala i le faatuatua. O Noa o le tagata amiotonu ma le atoatoa i ana tupulaga, ma sa savavali Noa ma le Atua, ( Ma na faasaoina o ia i le vaa), o le failauga o le amiotonu; 2 Peteru 2:5.

Epe. 11:6, “Ae a aunoa ma le faatuatua e le mafai ona faafiafiaina o ia: aua o lē alu atu i le Atua e tatau ona talitonu o loo soifua o ia, ma o ia foi na te tauia mai o e saili ma le filiga ia te ia.”

aso 3

Eperu 11:33-35 , “O e na faatoilaloina malo i le faatuatua, na faia le amiotonu, na maua ai folafolaga, na pupuni ai gutu o leona, na tineia le afi sasao, na sao ai i le mata o le pelu, na faamalolosi ai i le vaivai, na faamalosi ai i le taua. , ua liliu atu e sosola i ʻautau a tagata ese. Na maua e fafine o latou tagata oti ua toe tutū mai.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Faatuatua – Tepora

Manatua le pese, “O le uarota, fitafita Kerisiano.”

Faamasino 4:1-24

Faamasino 5:1-12

Ina ua le mafai e tagata o Isaraelu ona ola e tusa ma poloaiga a le Alii, ma sa sauaina le nuu o le Atua, e Iapino le tupu o Kanana ma lona taitai o Sesera mo le silia ma le luasefulu tausaga. Na faataga e le Atua se perofeta fafine e igoa ia Tepora le avā a Lapidota e faamasino Isaraelu i lenā taimi.

O ia o se perofeta fafine ma e lē fefe. Na ia ta'u atu ia Parako, le tagata toa Isaraela, ua tuuina atu e le Atua o latou fili i o latou lima, ma ia maua e ia o tagata e sefulu o afe o ituaiga o Isaraela, ma alu atu e tau ma Sesera. A ‘ua fai mai Parako ‘iā te ia, “‘Āfai ta te ō ma a‘u, ‘ona ‘ou alu ai lea;

Ona fai atu lea o Tepora, “Ta te o lava ma oe; auā e fa‘atauina atu e le ALI‘I o Sesera i le lima o le fafine.” Ona tulai lea o Tepora, ua o ma Parako i le taua. O le faatuatua ma le faalagolago i le Atua. E toafia ni alii o le a o atu i le taua e pei o Tepora. E sili ia i ai le Atua faatasi ma oe. Ma sa latou manumalo i le taua.

Faatuatua -O le fafine ua maua i le puna toto

Luka 8: 43-48

Mata. 9: 20-22

E toʻatele ua mafatia i maʻi e aunoa ma se pisa, ma ua faaalu uma a latou tupe i fomaʻi ae e leʻi faamālōlōina lava i latou. Sa i ai le fafine Kalilaia sa maua i le puna toto i tausaga e sefulu ma le lua, ma sa fa'aalu uma ana mea i foma'i, a e le'i malolo lava. Ua uma ona faalogo o ia i le faamalologa a Iesu Keriso; ‘ua fai ane fo‘i i lona loto, “‘Āfai na‘o a‘u pa‘i atu i le tu‘u o lona ‘ofu, ‘ona ‘ou mālōlō ai lea.

Na alu atu o ia i tua o Iesu i le motu o tagata ma paʻi atu i le tuupao o lona ofu. Ma o le taimi lava lea na tineia ai lona puna toto, (taofi).

Na fetalai Iesu: “O ai na paʻi mai iā te aʻu? Ua paʻi mai se tasi iā te aʻu: auā ua ou iloa ua alu atu le mana nai iā te aʻu.”

‘Ua iloa e le fafine ‘ua lē lilo o ia ‘iā te ia, ‘ua gatete ma fa‘apa‘ū i ona luma, ‘ua ta‘u atu ‘iā te ia i luma o le motu o tagata uma le mea na pa‘i atu ai o ia ‘iā te ia, ma ‘ua fa‘amālōlōina loa o ia. Na fetalai atu Iesu ia te ia, “Lo'u afafine e, ina faalototele ia oe: ua e ola i lou faatuatua; alu ia ma le filemu. E mafai ona e iloa le mea na faia e le faatuatua i le Atua mo le fafine. Na ia paʻi atu i le Silisili Ese ae na te leʻi iloa; ae o lona faatuatua na tosoina o ia e ala ia Iesu Keriso, na viia e le Atua i la le tino lona faatuatua.

Faamasino 5:31, “Le Alii e, ia faapea ona fano ou fili uma;

Luka 8:45, “O ai na pa’i mai ia te au?”

aso 4

Ioane 8:56, “Na olioli lo outou tamā o Aperaamo e vaai mai i lo’u aso;

Eperu 11:10, “Aua na faatalitali o ia i se aai e i ai faavae o lona tufuga ma le tufuga o le Atua lea.”

Roma 4:3, “Aua o le a le mea ua fai mai ai le Tusi? Na talitonu Aperaamo i le Atua, ona faitaulia ai lea o ia o le amiotonu.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Faatuatua – Aperaamo

Manatua le pese, “E gaoioi le Atua i se auala lilo."

Heb. 11:8-10, 17-19

Kene. 12:14-18;

14: 14-24;

18: 16-33

Na folafola atu e le Atua iā Aperaamo se laueleele mo ia ma lana fanau a o leʻi iai sana fanau. ‘Ua ‘ave fo‘i o ia i lana selau ma ‘ai‘oi atu ‘iā te ia ‘ia alu pea i le mea na te lē iloa, ma na te lē toe fo‘i mai lava i lona nu‘u. Na talitonu o ia i le Atua ma na faia e le Alii se nuu filifilia mai ia Aperaamo ma Sara e taua o le ituaiga o Iutaia, Eperu po o Isaraelu. O isi atunuu o nuu ese. Na oo mai Isaraelu i le faatuatua o Aperaamo o loo faalagolago i le Atua.

O le fa‘atuatua na aumau ai o ia i le nu‘u o le folafolaga, fa‘apei o se nu‘u ‘ese, sa mau i fale apitaga fa‘atasi ma Isaako ma Iakopo, o suli fo‘i fa‘atasi ma ia i lea lava folafolaga.

Iakopo 2:21, “E lei ta’uamiotonuina ea Aperaamo lo tatou tamā i galuega, ina ua ia ofoina atu lona atalii o Isaako i luga o le fata faitaulaga?” ‘Ua manatu fo‘i e mafaia e le Atua ‘ona toe fa‘atūina mai o ia nai ē ‘ua oti; na ia talia foi o ia i le faatusa.

Faatuatua – Sara

Kene 18: 1-15

Heber 11: 11-16

Kene.20:1-18;

21: 1-8

Na foaʻi atu e le Atua iā Aperaamo se fafine faamaoni e mulimuli atu iā te ia ma tuulafoaʻia aiga ma uō i se nuu e lē toe tepa i tua. Sa manaomia le faatuatua ma le lototele ma o Sara na filifilia.

O le fa‘atuatua fo‘i na maua ai e Sara le malosi e fānau ai, ma ‘ua fānau mai se tama ‘ina ‘ua mavae ona tausaga, (90) auā na ia manatu e fa‘amaoni lē na folafolaina mai.

1 Peteru 3:6, “E oo foi ia Sara na usiusitai ia Aperaamo, ua ta’ua o ia o le alii: o ona afafine foi outou, (i le faatuatua) pe a outou amio lelei, ma e le fefefe i se ofo.”

Ma sa 100 tausaga o Aperaamo ina ua fanau Isaako mai Sara. Sa latou manatu o ia o lē na folafola mai e faamaoni.

Suʻesuʻe le Kenese 17:15-19 .

Ioane 8:58, “E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, a o lei i ai Aperaamo, ua ou i ai.”

Kene. 15:6, “Ua faatuatua foi o ia i le Alii, ma na ia faitauina ia te ia o le amiotonu.”

aso 5

Esoto 19:9, “Ona fetalai mai lea o Ieova ia Mose, Faauta, ou te alu atu ia te oe i le ao mafiafia, ina ia faalogo ai le nuu pe a ou tautala atu ia te oe, ma talitonu ai foi ia te oe e faavavau.”

Numera 12:7-8, “E lē faapea laʻu auauna o Mose, o lē e faamaoni i loʻu aiga uma. Ou te tautala atu ma ia, o le gutu o le gutu, e foliga mai lava, ae le o upu pogisa; e va‘ai atu fo‘i o ia i le fa‘atusa o le ALI‘I; se a ‘ea le mea ‘ua ‘outou lē fefefe ai e tautala i la‘u ‘au‘auna o Mose?”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Faatuatua – Mose

Manatua le pese, “O a’u o lou Alii e.”

Numera 12: 1-16

Epe. 11: 23-29

I le lotolotoi o le tele o mea i Aikupito, ma o Mose o le atalii o le afafine o Farao, o se tagata pule ma lauiloa i le nuu. Ae ina ua tuputupu aʻe ma oo atu i tausaga o le matua, sa musu o ia e taʻua o ia o le atalii o le afafine o Farao. Filifili e avea ma mafatia faatasi ma tagata o le Atua; nai lo le olioli i le fiafia o le agasala mo sina taimi. O lo‘o fa‘apea fo‘i i le fa‘alumaina o Keriso o le ‘oa e sili atu i le ‘oloa i Aikupito. O le fa‘atuatua na tu‘ua ai e ia o Aikupito, ‘ua lē fefe i le to‘asā o le tupu;

O le fa‘atuatua na faia ai e Mose le paseka, ma o le fa‘atuatua fo‘i na ia ui atu ai i le sami Ulaula e pei o le ‘ele‘ele mātūtū. O le fa‘atuatua na ia maua ai le laulau o poloa‘iga.

O le fa‘atuatua na va‘ai ai Mose i le nu‘u na folafola mai e le Atua i tamā

Teu. 34:4, “Ona fetalai mai lea o le Alii ia te ia, O le laueleele lenei na ou tauto ai ia Aperaamo, ia Isaako, ma Iakopo, faapea, Ou te tuuina atu i lau fanau. ae e te le alu atu i ai.” Manatua le Luka 9:27-36 , na tutū ai i inā tagata faatuatua.

Maria le Makatala

Luka 8: 1-3

Mareko 15: 44-47;

16: 1-9

Mata.27:61

Ioane 20: 11-18

Luka 24: 10

O le faatuatua i le Atua, o le taimi lava e mu ai le tagata e ala i le faaolataga, e tumau pea ona mumu sei vagana ua filifili le tagata e teena i le pule a le tiapolo.

O Maria le Makatala o se fafine na maua le faaolataga ina ua uma ona faamaloloina o ia e Iesu Keriso mai agaga leaga ma ma'i; na o mai ai nai temoni e toafitu.

Talu mai lena taimi na te le toe tepa i tua, e leʻi faatagaina le tiapolo e toe foʻi mai, aua na faʻateleina lona alofa ia Iesu Keriso i aso uma ma faʻaaoga avanoa uma e faʻalogo ai, 'ai ma faʻamalieina upu uma a Iesu. O le faatuatua lea i le faatinoga. Ina ua manava Iesu i luga o le satauro sa i ai o ia iina. Ina ua tuuina o ia i le tuugamau sa vaavaai atu o ia. Ina ua o ese uma sa ia tautau solo ma toe foi mai i le aso tolu; auā na fa‘atuatua ma fa‘atuatua i le toetū mai o Iesu. O ia o le tagata muamua na Ia faaali atu i ai ina ua mavae lona toetu. Sa manatu o ia o se fai togalaau a o i ai i le tuugamau sa oo lava ina fesili atu o ia ia te ia po o fea na ave i ai le tino o Iesu. Ona Ia valaau lea o ia i lona igoa mai tua ma sa ia iloaina le leo ma faaigoa loa ia te ia o le Matai. Sa ia faatuatua ia Iesu.

Nu. 12:13, “Ona valaau atu lea o Mose i le Alii, ua faapea atu, Le Atua e, ia e faamalolo nei ia te ia.”

aso 6

Salamo 139:23-24, “Le Atua e, ia e suʻesuʻe mai iā te aʻu, ma ia e silafia loʻu loto; ia e tofotofo mai iā te aʻu, ma ia e silafia oʻu manatu;

Eperu 11:33-34 , “O e na faatoilaloina malo i le faatuatua, na faia le amiotonu, na maua ai folafolaga, na pupuni ai gutu o leona, na tineia le sasa o le afi, na sao ai i le mata o le pelu, na faamalolosi ai i le vaivai, na faamalosi ai i le taua. , ‘ua liliu ‘ese i ‘au a tagata ‘ese.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Faatuatua – Tavita

Manatua le pese, “Faamautinoaga manuia."

Salamo 144: 1-15

1 Samu. 17:25-51

Mai lava i lona talavou, sa faatuatua pea Tavita i le Atua o le Alii o tagata uma, e oo lava i lona fanau mai po o lona foafoaina o se tagata. E manaomia le faatuatua e faalagolago ai i le Alii le Atua. Ua faailoa mai e le Salamo 139:14-18 , ma le Salamo 91 ma le 51 ia te oe, sa matuā faatuatua atoatoa Tavita i lona faatuatuaga i le Atua.

Na ia faailoa mai o ia lava o se tagata agasala, ma na ia iloa o Lē na faia o ia e na o le pau lea o le vaifofo i lona olaga agasala. Ma sa i ai i le Atua se nofoaga lilo e natia ai i latou o e faaaoga lo latou faatuatua ma faalagolago ia te ia o le Alii o tagata uma.

Na alu Tavita i le taua ma faalagolago i lona faatuatua i le Alii. Sa fai mai foi o ia e aoao mai e le Alii oʼu lima i le taua, ma e ala mai i le Alii na ia tamoe ai i luga o autau; ia o le faatuatua lena. Na ia tamoʻe foʻi, e leʻi savali, e faafetaiaʻia le tagata tinoese o Koliata, o se tagata tau, a o avea Tavita o se tama leoleo mamoe. O le faatuatua na ia faia ai e Tavita mea e tele a o talavou, 1 Samuelu 17:34-36 . O le faatuatua na fasi ai e Tavita le sauai. O le faatuatua na usu ai pese e tutuli ai agaga leaga ia Saulo. O le fa‘atuatua na te le‘i fasiotia ai Saulo auā o ia o lē ‘ua fa‘au‘uina e le Atua. O le faatuatua na fai mai ai Tavita, E sili ia te au le pa'u atu i aao o le Atua nai lo le tagata, (2 Samu. 24:14). Na alu atu Tavita mai ia Poasa o Ruta ‘iā Opeta ‘iā Iese. E faamamaluina ma alofa le Atua i le faatuatua.

Faatuatua – Ruta

Ruth 1: 1-18

O Ruta o le Moapi; o le fanau a Lota i se tasi o ona afafine ina ua uma ona faaumatia o Sotoma ma aai tuaoi. Ae na silafia e le Atua le faatuatua iā Ruta ma tuuina atu iā te ia le avanoa e taʻuaogaina ai le faaolataga.

Na faaipoipo o ia i le tama a Elimeleka o lona tinā o Naomi. I le faagasologa o taimi na maliliu ai le tama ma le fanau tama e toalua. ‘Ua toeaina fo‘i Naomi ma ‘ua mana‘o e toe fo‘i mai i Moapi i Iuta. O lea na ia talosaga atu ai i avā a lana fanau teine ​​e toe foʻi i o la aiga ona ua lē mafai ona ia fesoasoani iā ​​i laʻua pe toe iai foʻi ni atalii. O le tasi o i latou o Orepa na toe foi atu i lona nuu ma ona atua. Na ia lafoaʻia mea uma na ia aʻoaʻoina e uiga i le Atua o Isaraelu mai le aiga o Naomi, ae sa ese Ruta. Sa ia faalototeleina le faatuatua i le Atua o Isaraelu. I le Ruta 1:16 , na fai atu ai Ruta ia Naomi, “Aua e te aioi mai ia te au ina ia ou tuua oe, pe ou te foi mai i le mulimuli atu ia te oe; o le mea foi e te nofo ai, ou te nofo ai: e fai lou nuu mo’u nuu, e fai foi lou Atua mo’u Atua.” O le faatuatua lena ma sa faamamaluina e le Atua lona faatuatua ma avea ai o ia ma tinamatua maoae, maoae, o le tupu o Tavita. O le faatuatua lena ma na afio mai Iesu e ala ia Tavita.

Galuega 13:22, “Ua ou maua Tavita le atalii o Iese, o le tagata e tusa ma lo’u lava loto, na te faataunuuina lo’u loto uma.”

aso 7

Eperu 11:36-38 , “Ua tofotofoina foi isi i tauemuga sauā, ma sasaina, ioe, atoa ma noanoataga, ma falepuipui; pa'u 'oti; ua mativa, ua puapuagatia, ua faapuapuagatia. E le aoga le lalolagi ia te i latou; na feoa‘i i latou i toafa, ma mauga, ma lua, ma ana o le lalolagi.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Faatuatua – Tanielu

Manatua le pese, “E le uma lava Iesu.”

Tani. 1:1-20

Tani 2:10-23

Dan. 6: 1-23

Dan. 9: 1-23

O Tanielu o se tagata e tusa ai ma le DN 5:12, lea na molimau mai e faapea, “Auā na maua i lea lava Tanielu le agaga silisili, ma le poto, ma le malamalama, ma le faamatalaina o miti, ma le faailoaina mai o upu faigata, ma le aveesea o masalosaloga. ,” na valaau atu ai le tupu ia te ia e fesoasoani e foia faafitauli i tua atu o tagata. O lenei ituaiga o gaoioiga e manaʻomia ai le faatuatua i le Atua, ma sa iai iā Tanielu a o talavou ina ua ia manatu i lona loto ina ia aua neʻi faaleagaina lona tino i meaʻai a le tupu po o le uaina. O le faatuatua lea i faatinoga i le olaga o Tanielu. Na tu Tanielu i luma o tupu, aua o le faatuatua na ia faatuatua ai i le Atua.

O le faatuatua na faapea mai ai Tanielu, “Ua auina mai e lo’u Atua lana agelu, ua punitia ai gutu o leona, ina ia latou le faatiga mai ia te au; ma i ou luma foi, le tupu e, ou te lei faia lava se mea leaga.”

O le faatuatua na ia talitonu ai, faatuatua ma faamanatu atu ai i le fanauga a Isaraelu e toe foi atu e toe fausia Ierusalema, a o iu le tafeaga e tusa ma le 70 tausaga o le valoaga a Ieremia le perofeta, (Tani. 9:1–5). O le faatuatua na faaali atu ai e le Atua iā Tanielu aso e gata ai

Faatuatua – Paulo

Galuega 9: 3-20

Galuega 13: 1-12

Galuega 14:7-11 .

Galuega 16: 16-33

2 Kori. 12:1-5

O le fa‘atuatua na ta‘ua ai e Paulo Iesu Keriso o le Ali‘i. Sa Ia molimau atu ia te Ia i le ao ma le po ma soo se mea sa ia alu i ai.

I le faaiuga o lana taua i le lalolagi ma luma o Nero, na fai mai ai Paulo i le 2 Timo. 4:6-8 , “Ua ou sauni nei e ofo atu, ma ua lata mai le taimi ou te alu ese ai. Ua ou tau le taua lelei, ua iu ia te au le tausinioga, ua ou taofi i le faatuatua; E amata atu nei ona teuina mo aʻu le pale o le amiotonu, e foaʻiina mai iā te aʻu e le Alii le faamasino amiotonu i lea aso;

O le faatuatua na maua ai e Paulo le faaaliga o le faaliliuga, e pei ona tusia i le 1 Tesa. 4:16-17, “Aua e afio ifo le Alii lava ia mai le lagi ma le alaga, ma le leo o le agelu sili, ma le pu a le Atua; e muamua foi ona toe tutu mai o e ua oti ia Keriso; ‘ona ‘aveina a‘e lea fa‘atasi ma i latou i ao, e fa‘afetaia‘i i le Ali‘i i le ‘ea; e fa‘apea fo‘i ‘ona tatou fa‘atasi ma le Ali‘i.”

O Paulo e ala i le faatuatua i le Atua na onosaia ai le tele o mea e pei ona ia faapea mai, “Ua ou iloa lē ua ou talitonu i ai, “ (2 Tim. 1:12). Ma i le 2 Kori. 11:23-31, Paulo, na auiliiliina le tele o mea na feagai ma ia o se tagata talitonu, ae mo le faatuatua i le Atua ma le alofa tunoa o Iesu Keriso semanu e le mafai.

Tani. 12:2-3 , “E ala mai foi le toatele o i latou o e momoe i le efuefu o le eleele, o isi i le ola e faavavau, o isi i le maasiasi ma le inosia e faavavau.”

fuaiupu 3

“E susulu atu foi o e popoto e pei o le pupula o le vanimonimo; o i latou foi o e faaliliuina tagata e toatele i le amiotonu, e pei o fetu e faavavau faavavau lava.”