Tusi tusi faavaloʻaga 97 Tuua se faamatalaga

Print Friendly, PDF & Email

                                                                                                              Tusi Faʻaperetania 97

  Miracle Life Revivals aofia ai. | Faifeau Evagelia Neal Frisby

 

 

Tala Fou su'esu'e le Tusi Paia! “Ona o le anoanoaʻi o faataunuuga mataʻina ma le mataʻina o valoaga anamua a le Tusi Paia, o lea ua saʻili ai e nisi i tala fou le Tusi Paia mo nisi faaataataga! — O lenei mataupu o le a matou lomia i inei na aumaia mai se Tusi Paia i le Tala Fou lea na matou manatu e te fia faitau i ai!” — Sii mai: “Pe a iai i se ofisa lauiloa e pei o le Associated Press ni tusitala sogasogā e suʻesuʻe i le Tusi Paia, e mafai e se tasi ona mautinoa o le Tusi Paia o se tusi ola e taulamua i mea o loo tutupu i le lalolagi i aso nei! — O le faafanua sili ona lata mai a le European Economic Community (EEC), ma ona setete, itulagi ma vaega tau pulega, e foliga mai o se sui o valoaga o loo i le Tanielu 2 ma le 7!”


Fa'amaumauga: tusitusiga, Fepuari 27, 1981 — Uosigitone (AP) -— “O loo talaʻia e le au tusitala o valoaga faale-Tusi Paia e faapea, o le European Economic Community — le Maketi Taʻatele o Europa i Sisifo — o le manu feʻai e fitu ona ulu ma seu e 10 o loo valoia mai i le tusi o Faaaliga, ma o lena tetee. -o le a tulai mai Keriso mai ai … Afai o le a oo mai pea anetikeriso, “ona tatau lea ona tatou faapea o loo i ai se tagata o loo soifua mai i le aso nei … o loo teuteuina nei e avea ma Mesia Satani.” . . . “Ua leva ona faatalitalia e tagata atamamai o le Tusi Paia le aliaʻe mai o se malo e 10 lea e tutusa lelei ma le Emepaea o Roma o le Tusi Paia! — O lea aufaatasiga ua fai mai o le matrix lea e tulai mai ai se pule o le lalolagi, e igoa ia aneti-keriso. — O lenei anetikeriso o le a aumaia ai sauāga tetele i Kerisiano ma Iutaia. — “Ona o le le fiafia o Europa i le taimi nei mo le talalelei Kerisiano ma le malo o Isaraelu, e le faigata ona vaai faalemafaufau i vaega o le Tusi o Faaaliga o le a faataunuuina i le 1980s.” —- Faai'u upusii! — “Ma, e pei ona ou taʻu atu loʻu manatu, ou te lē o iloa pe faapefea ona sosola ese le 90 mai le Taua o Amaketo; faatasi ai ma le tuua o le lotu i le faaliliuga a o leʻi oo i le vaega mulimuli o le Puapuaga Tele!”


"E tusa ai ma le tala ofoofogia i le lipoti a le AP faalelalolagi - ua faailoa mai ai o le a toe afio mai Iesu i le lalolagi e nofotupu mo le afe tausaga pe a mavae se taimi o taua o le a faatoilaloina ai le anetikeriso! — E lē fou nei manatu ae o loo maua i le Esekielu, Tanielu, Isaia, Sakaria, faapea foʻi ma le Faaaliga. — Ua faailoa mai e le mataupu e faapea, i le Tanielu 2 ma le 7 o loo faamatilatila mai ai “vae sefulu . . . seu e sefulu” ma le Faaaliga 17:3 o loo faafesootaʻia ai nei mea i malo e sefulu! — O le faafanua o le Community European Community lea na matou taʻua muamua e lanu moni lava i atunuu e sefulu. Fai mai se fofoga fetalai a le EEC diplomatic mission i Uosigitone, “I tulaga faapea e sili ona filemu. “— “Ae o loo alaga le Tusi Paia, ma o loo faitauina ma le filiga i aso nei!” — “O lea ua tatou iloa ai le fiafia tele, ae afai e le faaeteete le au faasalalau tala o le a galo ai mea uma ma faaseseina e le anetikeriso i latou na lipotia mai, sei vagana ua talia Iesu e fai ma Faaola! O lea ia mataala ma tatalo! - O le a matou faʻaopoopoina nisi faʻamatalaga i lenei mea i le isi parakalafa!"


Le vaega o Papelonia tele ma lona natura lua — “Muamua e tatau ona tatou manatua o Sasaʻe Tutotonu, e aofia ai ma Papelonia, sa avea muamua ma vaega o le Emepaea o Roma! — E mafai foʻi ona tulaʻi mai le anetikeriso mai i le itu i sasaʻe o le ogatotonu pe alu atu i ai!” ( Tani. 8:9, 21-25 ) — “O lenei tupu pepelo o le a pulea lotu a Papelonia faapea ma Europa ma le lalolagi! — O le manu feʻai i le Faaaliga 13 e lē taumatea o le Emepaea o Roma anamua lea ua toe aliaʻe mai i le vaaiga faavaloaga! — O lea ua vaai atu ai le perofeta i luga o le oneone o le sami i le toe aliaʻe mai o Roma i le mamalu o le emeperoa, ua aliaʻe mai i ʻau vevesi o se faalavelave fouvale!” — I le Faaaliga 13:11-18 , “ua taʻua ai se manu feʻai, ua faailoa mai e le Tusi Paia o le faa-Kerisiano aposetate, auā e lua ona seu e pei o se tamaʻi mamoe (lotu) — e mafai lava ona aofia ai le Fono a Ekalesia Soofaatasi a le Lalolagi ma lotu Papelonia i Roma e avea ma sui autū e lua e autasi ma faatonuina tagata uma e tapuaʻi i se faatagata o se tagata o le a pulea fefaatauaʻiga ma fefaatauaʻiga i le lalolagi ma faailoga ma fuainumera!''


Papelonia pisinisi ma lotu – “Faatasi ai ma le toe faafouga o Roma anamua faatasi ai ma lenei mea ua tatou vaaia ai le tulai mai o Papelonia lilo. O le autasi e lua o vaega faapisinisi ma lotu Papelonia o Rev chaps. 17 ma le 18.” — I le Saka. 5:9 , “ua faailoa mai ai o fafine e toʻalua e iai apaʻau e pei o apaʻau o le setala; ona latou sii aʻe lea o le Efa ma ave i Senara (Papelonia) ma faatutūina i lona lava tulaga! Ua tautala Efa i fefaataua'iga ma fefa'ataua'iga! — E foliga mai la o le a siitia atu e Papelonia lotu ma pisinisi a latou galuega i nisi vaega o Sasaʻe Tutotonu a o faaiʻuina le tausaga! . . . O le a avea lenei ma nofoaga autu o anetikeriso! . . . Mulimuli ane, e savali o ia i le malumalu o Iutaia ma fai mai o ia o le Atua!” ( II Tesa 2:4 — Faaa., mata. 11 — Tani. 11:45 ) — “Ua faaalia ai foi i lenei mea le suiga o teugatupe faava-o-malo i le eria anamua o Papelonia! — I aso nei a o tatou vaaia le siʻitia mataʻina o atunuu e 10 o Maketi masani ma le tele o tupe faasili a atunuu uma o loo faasusuluina atu i atunuu o Arapi Sasaʻe Tutotonu mo le suauu! — E mafai ona tatou vaaia le matuā faataunuuina o valoaga o le Tusi Paia! – E tasi le mea e tatau ona tatou mātauina, a o leʻi oo i le iʻuga mulimuli e faaumatia ai e le manu feʻai le vaega faalotu o lona malo (Faaaliga 17:2, 16-18) – Ona faaumatia lea mulimuli ane o ia ma lana vaega faapisinisi (Faaaliga 18:8, 15). -17; Tani 11:40–45).


Komepiuta ma le saoasaoa o le malamalama “Ua leva ona fefefe le au matau faapolokiki o faalavelave ma faafitauli o lenei augatupulaga, lea e tauva ma soo se isi lava i le tala faasolopito, o le a matua tele lava ma o le a filifili le toatele e tuuina atu aia tatau uma ma meatotino i se pulega malosi a le lalolagi.” — Tani. 12:4 “Na taʻua i le iʻuga o le a taufetuli le toʻatele i lea mea ma lea mea ma o le a faateleina le malamalama! — E foliga mai o le a iu lava ina pulea le lalolagi e mea faaeletonika!” "O loʻo latou galulue i luga o se komepiuta sili ma le faʻaogaina o mea e mafai ona faʻaogaina ma mafaufau." — “O lona uiga o le gaioiga e vave lava nai lo le faalagolago i luga o faʻamatalaga teuina poʻo le faʻatuai o le faitau i fafo tali! — O le isi la’asaga lea i luma i le fa’atupuina o le komipiuta fa’apitoa e va’aia e nisi o le a fa’atonutonuina so’o se fa’atauga fa’apisinisi i le lalolagi, fa’atonutonu uma feso’ota’iga fa’alotoifale ma fa’ava-o-malo ma fefa’ataua’iga, ma amioga masani a tagata ta’ito’atasi! — I se isi faaupuga, o le olaga i aso taʻitasi o tagata taʻitoʻatasi i lenei paneta, e aofia ai le galue, faʻatau, ma le faʻatau atu, o le a pulea mai se punavai tutotonu!"


O lenei tusiga mai le Smithsonian Magazine o loʻo taʻua ai o loʻo i ai nei komepiuta ma le gafatia ma le mafaufau e fai ai le faiʻai o le tasi piliona tane ma fafine, ma o loʻo fuafua pea komepiuta tetele!. . . E tusa ai ma nei sau'ai fa'ainisinia o le atamai e sili atu i tagata, ua tatou talanoaina nei le super computer, fa'akomepiuta i le saoasaoa o le malamalama! — I le tautala ai e uiga i le faaosofia o lagona malamalama, ua tuufaatasia e se vaega nei meatotino i ni vaega fou komepiuta, lea e faagaoioia i luga o laisa leisa maualalo ma e mafai ona tali atu i picoseconds! — O le mea lea, ua uma ona tatou iloa ua tatou o ese mai komepiuta nanosecond i picoseconds komepiuta e i ai tomai mataʻutia mamana ma lavelave e mafai ona mafaufauina e tasi le lapoʻa o se tagata masani - 'e foliga mai' - omniscient, omnipresent, ma omnipotent! — O le komepiuta sili lenei, o le atua-komepiuta. “. . “O lea ua tatou vaai atu ai o loo atiina ae mea ina ia tuuina atu i lima o le anetikeriso!” — “O nei mataupu na aumaia mai i le tele o mekasini. — Ua faailoa mai e le Tusi Paia e iai se aso o le a maua ai e tagata taʻitoʻatasi a latou lava faailoga e iloa ai!”


Le malo tele — “Ua faapea mai o le kalapu a Roma o loo i ai le faatuatuaga sili ona mataʻutia i le lalolagi! — O loo faaataina ai le toetū mai o le Emepaea anamua o Roma ua faatasia ma le Emepaea Paia o Papelonia o Roma e avea ma ana lotu sili i le lalolagi aoao, e aofia ai le Katoliko Roma, lotu Porotesano liliuese ma lotu!” — Mekasini upusii: “O le kalapu a Roma e aofia ai le aufaipisinisi sili ona iloga, faletupe ma saienitisi o le a latou inisinia se auala i le lalolagi atoa i faafitauli uma o le iʻuga, ma se faatulagaga fou faavaomalo ua fuafuaina mo le tamaoaiga, agafesootai, faaupufai, ma tulaga faalelotu. !” — “O la latou polokalame o le a pulea ma atiina ae se atinaʻe felagolagomaʻi faʻavaomalo. O le Trilateral Commission e tuufaatasia Amerika i Matu, Europa i Sisifo, ma Iapani, ma vaʻai i se faiga faʻale-malo e fesoʻotaʻi faʻatasi ma se faʻatonuga tau tupe lautele faʻakomepiuta e pulea ma mataʻituina uma faʻatau ma faʻatau atu e ala i numera! . . . Ua na o sina mānava lava tatou mai lenei valoaga mataʻutia!” ( Faaa. 13:15-18 ).


Ma faatasi ai ma faalavelave taitasi uma o le a vave ona faamalosia le lalolagi i le pule a anetikeriso! . . . O lenei faiga i Europa o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga komepiuta. O le Euronet e maua ai le avanoa i luga ole laiga ile 150 faʻamaumauga faʻamaumauga ile matata o faʻamatalaga faasaienisi, faʻatekinisi, agafesootai, ma le tamaoaiga! — O atunuu uma e sefulu o le au paia e iai nofoaga e ulu atu ai i lenei galuega ofoofogia. Ua fausia ai se tuufaatasiga o falemeli ma fesootaiga e sefulu e tautuaina lenei faletupe e tasi-Europa—ua tuu uma i totonu o se fai'ai o le lalolagi atoa o lima o se atua pepelo!”… O le isi mea e aliali mai o le tupu lilo lea na te faia lana lava mea. o le a, faaeaina ma faalauteleina o ia lava. . . tautala i mea ofoofogia. . . manuia le āva i le Atua o ‘au. . . vaevae le laueleele mo le manuia i le iuga!” ( Tani. 11:36-40 ) — “O lenei Iunaite Setete o Europa i le Emepaea o Roma ua toe faaolaolaina, o Papelonia faapisinisi, o le a aufaatasi atu, ma iʻu ai ina faaumatia le vaega lotu Papelonia o le emepaea pe a uma ona latou taumafai e faaumatia le Au Paia Puapuaga!” ( Faaa. 17:15-18 ).


I le auivi fuafuaina o le 70 vaiaso o Tanielu — “O le perenise o le a sau na te faia se feagaiga filemu ma le malo o Isaraelu. ( Tani. 9:27 ) — Ina ua mavae le 3½ tausaga, na ia solia lana feagaiga ma faaleagaina le Malumalu lea ua toe faafoʻisia! — Ina ua mavae lenei mea, ona sosoo ai lea ma mea o loo tutupu i le puapuaga tele o loo faamatalaina i le Rev, mata. 6 i le 18.” — Mātau: “Aiseā na mananaʻo ai faiga anetikeriso iā Isaraelu ma Sasaʻe Tutotonu? Auā o Isaraelu o le alalaupapa lea i Aferika ma Asia, Europa ma Sasaʻe Tutotonu atoa mai le itu i sisifo i le sami!” — “Faaopoopo atu i le tamaoaiga o vailaau ma suauu o le lalolagi . . . lea ua fai mai ai le Tusi Paia, o se vete tele!” ( Eseki. 38:12-13 ) — “E foliga mai o loo valoia mai e lenei Tusi mea o le a oo mai!”

Tusi # 97

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *