Faktori koji utiču na imunitet
Što se tiče zdravlja, odlučio sam se osvrnuti na neka pitanja koja nisu ozbiljno razmatrana prije krize virusa Covid, poput starosti, tjelesne težine, imuniteta, komorbiditeta i načina života. Dolje sam spomenuo i cijenio rad MET Life -a 1943. Oni su dali smjernicu za visinu pojedinca i idealnu težinu, kako bi pomogli u praćenju i usmjeravanju u potrazi za zdravljem. Proučite ovaj grafikon i postavite se tamo gdje vam je mjesto na osnovu vaše visine i težine. To će vam pomoći da znate šta trebate uzeti u obzir. Općenito, 20 kilograma preko vašeg idealnog raspona težine smatra se početkom prekomjerne težine. Mnogi ljudi danas zanemaruju činjenicu da dobivaju na težini i da mogu postati gojazni.
| muški | ženski | |||
| visina | idealna telesna težina | visina | idealna telesna težina | |
| 4 ′ 6 ″ | 63 - 77 lbs. | 4 ′ 6 ″ | 63 - 77 lbs. | |
| 4 ′ 7 ″ | 68 - 84 lbs. | 4 ′ 7 ″ | 68 - 83 lbs. | |
| 4 ′ 8 ″ | 74 - 90 lbs. | 4 ′ 8 ″ | 72 - 88 lbs. | |
| 4 ′ 9 ″ | 79 - 97 lbs. | 4 ′ 9 ″ | 77 - 94 lbs. | |
| 4 ′ 10 ″ | 85 - 103 lbs. | 4 ′ 10 ″ | 81 - 99 lbs. | |
| 4 ′ 11 ″ | 90 - 110 lbs. | 4 ′ 11 ″ | 86 - 105 lbs. | |
| 5 ′ 0 ″ | 95 - 117 lbs. | 5 ′ 0 ″ | 90 - 110 lbs. | |
| 5 ′ 1 ″ | 101 - 123 lbs. | 5 ′ 1 ″ | 95 - 116 lbs. | |
| 5 ′ 2 ″ | 106 - 130 lbs. | 5 ′ 2 ″ | 99 - 121 lbs. | |
| 5 ′ 3 ″ | 112 - 136 lbs. | 5 ′ 3 ″ | 104 - 127 lbs. | |
| 5 ′ 4 ″ | 117 - 143 lbs. | 5 ′ 4 ″ | 108 - 132 lbs. | |
| 5 ′ 5 ″ | 122 - 150 lbs. | 5 ′ 5 ″ | 113 - 138 lbs. | |
| 5 ′ 6 ″ | 128 - 156 lbs. | 5 ′ 6 ″ | 117 - 143 lbs. | |
| 5 ′ 7 ″ | 133 - 163 lbs. | 5 ′ 7 ″ | 122 - 149 lbs. | |
| 5 ′ 8 ″ | 139 - 169 lbs. | 5 ′ 8 ″ | 126 - 154 lbs. | |
| 5 ′ 9 ″ | 144 - 176 lbs. | 5 ′ 9 ″ | 131 - 160 lbs. | |
| 5 ′ 10 ″ | 149 - 183 lbs. | 5 ′ 10 ″ | 135 - 165 lbs. | |
| 5 ′ 11 ″ | 155 - 189 lbs. | 5 ′ 11 ″ | 140 - 171 lbs. | |
| 6 ′ 0 ″ | 160 - 196 lbs. | 6 ′ 0 ″ | 144 - 176 lbs. | |
| 6 ′ 1 ″ | 166 - 202 lbs. | 6 ′ 1 ″ | 149 - 182 lbs. | |
| 6 ′ 2 ″ | 171 - 209 lbs. | 6 ′ 2 ″ | 153 - 187 lbs. | |
| 6 ′ 3 ″ | 176 - 216 lbs. | 6 ′ 3 ″ | 158 - 193 lbs. | |
| 6 ′ 4 ″ | 182 - 222 lbs. | 6 ′ 4 ″ | 162 - 198 lbs. | |
| 6 ′ 5 ″ | 187 - 229 lbs. | 6 ′ 5 ″ | 167 - 204 lbs. | |
| 6 ′ 6 ″ | 193 - 235 lbs. | 6 ′ 6 ″ | 171 - 209 lbs. | |
| 6 ′ 7 ″ | 198 - 242 lbs. | 6 ′ 7 ″ | 176 - 215 lbs. | |
| 6 ′ 8 ″ | 203 - 249 lbs. | 6 ′ 8 ″ | 180 - 220 lbs. | |
| 6 ′ 9 ″ | 209 - 255 lbs. | 6 ′ 9 ″ | 185 - 226 lbs. | |
| 6 ′ 10 ″ | 214 - 262 lbs. | 6 ′ 10 ″ | 189 - 231 lbs. | |
| 6 ′ 11 ″ | 220 - 268 lbs. | 6 ′ 11 ″ | 194 - 237 lbs. | |
| 7 ′ 0 ″ | 225 - 275 lbs. | 7 ′ 0 ″ | 198 - 242 lbs. | |
Originalni grafikon idealne tjelesne težine razvio je MET Life, 1943.
SVJEŽI ZRAK
Sve ćelije u vašem tijelu trebaju kisik da bi funkcionirale; a kad nemate dovoljno, srce će vam biti napornije raditi kako bi se osiguralo da ono što je dostupno bude isporučeno tamo gdje je potrebno. Svjež zrak ima puno kisika, a neki duboki udisaji pomažu u isporuci više ovog važnog kisika vašem tijelu. Nedostatak kisika u mozgu dovodi do umora, pospanosti itd. Svježi zrak pomaže u poboljšanju krvnog tlaka i otkucaja srca, jača imunološki sistem što rezultira boljim zdravljem. Svježi zrak jača imunitet povećavajući količinu kisika koja stiže do ćelija. Također pomaže bijelim krvnim zrncima da pravilno funkcioniraju u uništavanju organizama koji uzrokuju bolesti i klica. Zato je dobro saditi drveće, jer kiseonik dolazi iz biljaka, a ugljen -dioksid koristi zelena biljka. Volite biljke zbog opskrbe kisikom i konzumiranja našeg otrovnog ispuštanja u ime ugljičnog dioksida.
SPAVAJTE
Odrasli koji spavaju manje od 7 sati svake noći češće će reći da su imali zdravstvene probleme, što može povećati rizik od srčanih oboljenja, srčanog udara i moždanog udara. Spavanje je bitna funkcija1 to omogućava vašem tijelu i umu da se napune, ostavljajući vas svježima i budnima kad se probudite i sprječava bolesti. Bez dovoljno sna, mozak ne može pravilno funkcionirati i otvarate se drugim problemima poput povišenja krvnog tlaka, dijabetesa, srčanog udara, zatajenja srca ili moždanog udara. Drugi potencijalni problemi su pretilost, depresija, slab imunitet, vrećaste oči i drugo.
Spavanje jača vaše srce, san poboljšava pamćenje i jača imunološki sistem. Dobar san povećava vašu sposobnost funkcioniranja i produktivnosti. Nedostatak sna ili nedostatak sna vrlo su opasni i mogu postupno biti destruktivni. Ispod su preporučeni sati spavanja stručnjaci za proučavanje sna.
| starosna grupa | Preporučeni sati sna dnevno | |
| Teen | 13–18 godine | 8–10 sati u 24 sata2 |
| odrasla osoba | 18–60 godine | 7 ili više sati po noći3 |
| 61–64 godine | 7-9 sati1 | |
| 65 godina i više | 7-8 sati1 | |
TEČNOSTI I DEHIDRACIJA
Za pravilno funkcioniranje svim stanicama i organima tijela potrebna je voda iz sljedećih razloga:
- Podmazuje zglobove. Hrskavica, koja se nalazi u zglobovima i diskovima kičme, sadrži oko 80 posto vode. Dugoročno dehidratacijamože smanjiti sposobnost zglobova da apsorbiraju udarce, što dovodi do bolova u zglobovima.
- Stvara pljuvačku i sluz. Slina nam pomaže probaviti hranu i održava usta, nos i oči vlažnim. Time se sprječava trenje i oštećenje. Pitka voda takođe održava usta čistim. Konzumiran umjesto zaslađenih napitaka, može smanjiti i karijes.
- Pomaže u isporuci kisika cijelom tijelu. Krv je više od 90 posto vode, a krv prenosi kisik u različite dijelove tijela.
- Poboljšava zdravlje i ljepotu kože. Ako dođe do dehidracije, koža može postati osjetljivija na kožne poremećaje i prerano nastajanje bora.
- Jastuči mozak, leđnu moždinu i druga osjetljiva tkiva. Dehidracija može utjecati na strukturu i funkciju mozga. Također je uključen u proizvodnju hormona i neurotransmitera. Dugotrajna dehidracija može dovesti do problema s razmišljanjem i zaključivanjem.
- Reguliše telesnu temperaturu. Voda koja se skladišti u srednjim slojevima kože izlazi na površinu kožekao znoj pri zagrijavanju tijela. Isparavajući hladi tijelo. U sportu.
Neki naučnici jesu sugerisali to kada u tijelu ima premalo vode, skladištenje topline se povećava i pojedinac manje podnosi toplinski napor.
Mnogo vode u tijelu može smanjiti fizičko naprezanje zbog vrućine stres nastaje tokom vežbanja. Međutim, potrebno je dodatno istraživanje ovih učinaka.
- Probavni sistem zavisi od toga.
Crijevima je potrebna voda za pravilan rad. Dehidracija može dovesti do probavnih problema, konstipacijai želudac sa previše kiseline. To povećava rizik od zgaga i čira na želucu.
- Ispire tjelesni otpad. Voda je potrebna u procesima znojenja i uklanjanju urina i izmeta.
- Pomaže u održavanju krvnog tlaka. Nedostatak vode može uzrokovati da se krv zgusne i poveća krvni pritisak.
- Čini minerale i hranjive tvari pristupačnim. Ovo rastvoriti u vodi, što im omogućuje da dopru do različitih dijelova tijela.
- 11. Sprječava oštećenje bubrega. Bubrezi regulišu tečnost u telu. Nedovoljno vode može dovesti do bubrežni kameni drugi problemi.
- Gubitak težine. Voda može pomoći i pri mršavljenju ako se konzumira umjesto zaslađenih sokova i gazirana pića. Pijenje vode prije jela može spriječiti prejedanje stvaranjem osjećaja sitosti.
Oštećenje bubrega
Voda pomaže u otapanju minerala i hranjivih tvari, čineći ih pristupačnijima tijelu. Također pomaže u uklanjanju otpadnih proizvoda. Bubrezi igraju ključnu ulogu u balansiranju nivoa tečnosti; obavljanjem ove dvije funkcije i voda je neophodan faktor. Općenito, bubrezi filtriraju oko 50 litara krvi ili 200 litara tekućine dnevno. Od toga se otprilike 1-2 kvarta ukloni iz tijela u obliku urina, a ostatak se oporavi krvotokom.
Voda je neophodna za rad bubrega. Ako bubrezi ne funkcioniraju pravilno, otpadni proizvodi i mnogo tečnosti može se nakupiti unutar tijela. Neupravljano, hronična bolest bubrega može dovesti do zatajenja bubrega. Ako organi prestanu raditi, jedina opcija je ili dijaliza ili transplantacija bubrega. Pijenje puno vode jednostavan je način za smanjenje rizika od razvoja infekcija urinarnog trakta (UTI). dehidracija nastaje ako izgubimo više vode nego što tijelo unese. To može dovesti do neravnoteže u tjelesnim elektrolitima. Bubrezi pomažu u održavanju stabilnih razina elektrolita u tijelu kada funkcioniraju idealno. Njihov nedostatak efikasnog rada može dovesti do gubitka svijesti i napadaja. Klima je glavni faktor koji utječe na količinu vode koju unosimo. Općenito, količina unosa tekućine ovisi o mnogo faktora koji uključuju razinu aktivnosti, klimu, veličinu i još mnogo toga. Preporučuje se da muškarci piju oko 100 unci ili 12.5 šoljica tečnosti, a žene da piju oko 73 unci ili nešto više od 9 šoljica; računaju se i svježe voće i povrće.
Najvažnije je piti puno vode; kada se jako znojite, zbog fizičke aktivnosti, kada je vruće vrijeme ili imate groznica ili imate proljev i povraćanje, a uzrok ste ako ste žedni ili suhi u ustima, što znači da ste dehidrirani. Svakako popijte malo vode svakih jedan do dva sata, ovisno o klimatskim utjecajima i razini aktivnosti.
imunitet
to je sposobnost tijela da se odupre ili bori protiv infekcija i bolesti. Postoje različite vrste imuniteta. Urođeni imunitet: Svi su rođeni s prirodnim imunitetom (javlja se prirodno stečeni aktivni imunitet) kada je osoba izložena živom patogenu, razvije bolest i postane imuna kao rezultat primarnog imunološkog odgovora. Jednom kada mikrob prodre u tjelesnu kožu, sluznicu ili drugu primarnu odbranu, stupa u interakciju s imunološkim sistemom) što je vrsta opće zaštite. Adaptivni imunitet: Adaptivni ili aktivni imunitet razvija se tokom našeg života; Pasivni imunitet: "posuđen" je iz drugog izvora i traje ograničeno vrijeme. Postoje i drugi načini sagledavanja tipova imuniteta. Imunološki sistem štiti tijelo vašeg djeteta od vanjskih napadača, poput bakterija, virusa, gljivica i toksina (kemikalije koje proizvode mikrobi). Sastoji se od različitih organa, stanica i proteina koji rade zajedno. Ovaj period koronavirusa skrenuo nam je pažnju na važnost našeg individualnog imunološkog sistema. Kako je vaš imunološki sistem, može li se vaše tijelo boriti protiv izvora infekcije?
Vaš imunološki sistem može biti oslabljen pušenjem, alkoholom i lošom ishranom. HIV, koji uzrokuje AIDS, je stečena virusna infekcija koja uništava važna bijela krvna zrnca i slabi imunološki sistem. Ljudi sa HIV/AIDS -om ozbiljno obolijevaju od infekcija protiv kojih se većina ljudi može boriti.
Postoje izvori koji pomažu u jačanju imunološkog sistema, a oni uključuju:
Vitamin C koji je jedan od najvećih jačača imunološkog sistema. Nedostatak vitamina C može vas čak učiniti sklonijima da se razbolite. Izvori bogati vitaminom C uključuju naranče, grejp, mandarine, jabuke, borovnice, jagode, papriku, spanać, kelj i brokoli, guavu i još mnogo toga.
Druge namirnice koje povećavaju vaš imunološki sistem uključuju; bijeli luk, đumbir i vitamin B6 koji su neophodni za održavanje imunološkog sistema u željenom stanju. Pobrinite se da dobijete dovoljno jer dio vaše dnevne prehrane zahtijeva multivitamine kao način za početak.
Načini za jačanje imunološkog sistema
Održavajte zdravu prehranu. Kao i kod većine drugih stvari u vašem tijelu, zdrava prehrana važna je za snažan imunološki sistem, redovito vježbajte, ostanite uvijek hidrirani, minimizirajte stres i dovoljno spavajte.
Obnovite imunološki sistem već danas.
Svaki dio vašeg tijela, uključujući i imunološki sistem, bolje funkcionira ako je zaštićen od napada okoliša i osnažen mjerama zdravog života, poput ovih:
Ne puši.
Jedite dijetu bogatu voćem, povrćem, začinskim biljem i orašastim plodovima
Redovno vežbajte
Održavajte zdravu težinu
Čisto i zdravo crijevo
Pazite na kiselo/alkalnu ravnotežu.
PH ravnoteža tijela
Kiselost i alkalnost mjere se prema pH ljestvici. Univerzalni otapalo, voda, ima pH 7.0 i smatra se neutralnim. Nije kisela niti alkalna; pH ispod 7.0-7.25 smatra se kiselinom, a iznad 7.5 alkalnom.
Ljudsko tijelo blago funkcionira u kiselom mediju; želudac je visoko kiseo. 3.5 pH raspon. Idealan raspon za ljudsko tijelo je 6.0 do 6.8 raspon pH, a pH iznad 6.8 smatra se alkalnim, a ispod 6.3 pH kiselinskim. Važno je održavati ravnotežu između kisele i alkalne razine u ljudskom tijelu. Dok jedemo, tijelu moramo unositi namirnice koje će mu pomoći da održi ovu osjetljivu ravnotežu.
Uzroci acidoze
Acidoza je visoka razina kiselosti u tijelu, posljedica pothranjenosti, ketoze, stresa, ljutnje i poremećaja jetre, nadbubrežne žlijezde i bubrega, kao i nepravilne prehrane, pretilosti, anoreksije, toksina, straha, određenih lijekova poput aspirina. Čirevi su često povezani s neravnotežom između kiselinskih i alkalnih medija. Pretilost i dijabetes često idu zajedno, a acidoza je općenito problem u ovoj situaciji.
Čini se da istraživanja pokazuju da zdravstveni problemi, poput preranog starenja, proizlaze iz velike količine kiseline u krvotoku, tkivu i stanicama. Ako stanje s kiselinama potraje i nije uravnoteženo, počinju se pojavljivati različite vrste zdravstvenih stanja.
Neophodno je ako se neko nada da će održati dobro zdravlje za duži život, mora postojati ravnoteža između kiselih i alkalnih nivoa u čitavom ljudskom tijelu. Istraživanja pokazuju da je kisela/alkalna ravnoteža pri rođenju najidealnija. No, kako rastemo i jedemo pogrešno i prepuštamo se neizrecivim proždrljivim užicima, postajemo kiseliji. Pogodite što, ljudi su pri smrti kiseli. Prekomjerna kiselost uništava ili slabi sve naše tjelesne sisteme. Pokušaj smanjenja kiseline na prihvatljivu razinu definitivno bi poboljšao zdravlje svakog pojedinca.
Općenito je vrlo lako i uobičajeno da ljudsko tijelo postane kiselo, zbog našeg izbora mrtve hrane poput bijelog brašna, većine kuhanih namirnica, šećera itd.
Kiselina se teško uklanja, a to dovodi do mrtvih stanica, preranog starenja, ukočenosti i čini vas ranjivim na sve vrste bolesti.
Namirnice koje visoko stvaraju kiseline
Meso, rafinirani šećeri, skrob, brza hrana, kafa, gazirana pića, jaja, riba, bijelo brašno i proizvodi od njega, mahunarke, alkohol, perad, mlijeko, kakao, rezanci, ocat, duhan i većina droga.
Ostali uvjeti koji pojačavaju stvaranje kiseline uključuju.
(a) Nedostatak vježbe, sjedilački način života itd.
(b) Stres
(c) Zagađen zrak i voda
(d) kuhinjska sol i zaslađivači (umjetni) itd.
Namirnice: koje stvaraju alkalije
(a) Svježe voće i povrće, avokado
(b) Svježi kokos, kukuruz.
(c) Datulje, grožđice, med.
(d) Zrno soje i proizvodi od njega, proso
Postoje načini provjere PH osobe. Ali u većini zemalja u razvoju ljudi si ne mogu priuštiti ove male testove sa svojim oskudnim resursima. Predlažem takvim ljudima da povećaju svoju alkalnu hranu, jer većina ljudi uvijek pluta u kiseloj sredini, većina ljudi je kiselija od alkalne.
Mnogi ljudi smatraju da su agrumi kiseli za tijelo, ali zapravo limunska kiselina u citrusima ima alkalni učinak na ljudski sistem. Preporučljivo je uvijek imati i jesti voće u svojim domovima, svaki put jesti drugo voće. Osušeno voće je dobro, posebno kada voće nije u sezoni, npr. Datulje, suve šljive, grožđice itd. Suhe šljive su klasa za sebe jer su vrlo alkalne prirode i procesa; isto tako i spanać. Sve povrće i voće ostavljaju alkalno stanje kada se jedu sirovo. Pomažu vam da održite potrebnu ravnotežu.
Pogrešno hranjenje
Varenje dovodi do nadutosti, nelagode, plinova, pa čak i nesanice. Najvjerovatnije vam tijelo govori da je došlo do greške. Možda ne probavljate u potpunosti hranu, možda jedete pogrešno zbog vaših kombinacija hrane; možda pijete uz hranu i razrjeđujete probavne enzime. Možda je bolest nastupila, ali definitivno je potrebno promijeniti hranu i prehrambene navike.
Dobra probava ima neke tajne (1) Dobro žvakanje hrane (2) Dobar izbor kombinacija namirnica (3) Dobra crijevna flora (Zdrav život bakterija u vašem sistemu) (4) Odgovarajuća ravnoteža u probavnom enzimu (5) Izbjegavajte ako je moguće piće dok jedete, pijte gutljaje kada je apsolutno neophodno.
Postoje različiti oblici probavnih enzima. Svi oni pomažu probaviti svu hranu koju jedete. Fokus ovog pisanja je usmjeriti vas na prirodne izvore ovih enzima. Ananas, pšenična trava i papaja dobri su izvori probavnih enzima. Morate znati kada i kako ih koristiti. Dobro je zapamtiti da različiti enzimi razbijaju različite namirnice, a kako ljudi stare ili uništavaju svoje tijelo alkoholom, drogama itd., Probavni enzimi se smanjuju i probavni problemi počinju ukorijeniti.