Ua alu le taimi, auai i le nofoaafi nei !!!

Print Friendly, PDF & Email

Ua alu le taimi, auai i le nofoaafi nei !!!

Auala e saunia ai mo le siitiaMafaufau loloto i nei mea.

Ua suia le lalolagi ma e toatele tagata o le a tuai ona aloese mai mea o le a oo mai. Pe na e tuai mai ea i soo se vaega o le olaga? O a ni taunuuga na e fetaiai i lena vaega pogisa? Na oo mai le taimi ma tapulaa ina ua pau le tagata mai le mamalu i le Faatoaga o Etena ma aveesea ai lona uluai tofi, a o lei faaofuina le tino ola pea ma le faavavau e ala ia Iesu Keriso. Talu mai lena taimi, ua faatapulaa le tagata i le taimi. Kenese 3:1-24 .

O le tuai i le faia o filifiliga e uiga i le auai i le aiga o Iesu Keriso o se mea sese matautia. Fai mai le Tusi Paia ua agasala tagata uma lava ma ua le oo i le mamalu o le Atua, (Roma 3:23).

O valoaga e uiga i le faaali faalua mai ma le mamalu o lo tatou Alii o Iesu Keriso (le siitia) ua faataunuuina ma o le a le mavae atu lenei tupulaga e vaai ia i latou, (Luka 21:32 ma Mat. 24). O le olioli i le afio faalua mai o lo tatou Alii ua maalili ma moe i loto o le toatele, e oo lava i tagata talitonu. E toatele ua tauemu ma tauemu i le lapata’iga e uiga i lona toe afio mai ma le mamalu (2 Peteru 3:3–4). Ua leiloa e le lalolagi le mafaufau ma le taulaiga o le faavavau faatasi ma Keriso pe a faaali mai. Ua latou o atu i le agasala, o misa, o taua, o faiga pi’opi’o, o le le malamalama, o le fememea’i, o le vevesi, o le le talitonu, o le matape’ape’a, o le matau’a, o le amioleaga ma isi. O le tala lelei iinei ua faia e le Atua i tatou, o tagata talitonu moni, o fanau o le malamalama ina ia le ufitia i tatou e le pouliuli, (1 Tesalonia 5: 4-5). a o lei tuai. Ona e tuuina atu lea o oe lava e molimau atu ma aumaia nisi agaga i le malo o le Atua aua e oo mai le taimi e le mafai ai e le tagata ona toe galue (Ioane 9:4).

E moni le Atua ma e faapena foʻi ana fetalaiga ma folafolaga. O le a faaali mai o ia i le taimi lona lua e ave ana lava i le faavavau. E le o le lelei na e amataina ae o le a lou naunau e faaiu lelei. Atonu e oo ia te oe se aso sili ona leaga, ua pisia i le agasala ma isi mea faalavefau, ae ua valaauina oe e Keriso i le asō i ona aao mafanafana, faafeiloai, ma tatala (Luka 15:4–7). Auai i le aiga o Keriso ae lei tuai. A o o atu taupou vālea e faatau ni suāuu, na sau le faatoʻāfaiavā ma aveese ē ua saunia, saunia ma faatalitali ma le mataala i lona faaali mai ma le mamalu (Mataio 25:1–10).

E faapefea la ona tatou sao pe afai tatou te tuulafoai i lenei faaolataga e sili? ( Eperu 2:3 ) O i latou o le a tuua i latou o le a feagai ma le faiga o anetikeriso. O le a ia faia le alii sili ma le faatauvaa, le mauoa ma le mativa, le saoloto ma le pologa, ia maua se faailoga; e le mafai foi e se tasi ona faatau mai pe faatau atu, sei vagana ua ia te ia le faailoga po o le igoa o le manu feai po o le numera o lona igoa (Faaaliga 13:16-17). Manatua o le perofeta pepelo o le a avea ma tagata leaga e faamalosia. O le sola ese mai lenei aso mata'utia i luma atu ua na o le pau lea o le auala e saogalemu ai. Ua saunia e Keriso lenei saogalemu, Vi'ia le Alii!! Pe o le a Ia mauaina ea oe ua saunia pe a Ia faaali faalua mai, faafuasei, i le emo o le mata? E te i ai i le taimi, i le taimi, vave, minute po o sekone e tuai? Taufetuli i le nofoaga o le sulufaiga e na o Keriso e maua, ina ia le agiina oe e le matagi o le malaia mai le ala saʻo. Ia salamo nei i au agasala i lou loto ma ta'uta'u atu i lou gutu ma aua le toe foi atu i le mea o le malaia. Manatua, Mareko 16:16). O le Alii ma lo tatou Faaola o Iesu Keriso o le a afio mai i se taimi, e te le faamoemoeina ma ua oo mai le taimi! ‘Ia ‘outou fa‘amaonia i o ‘outou loto ma ‘ia ‘avea ‘outou ma sāvali a Keriso. Auai i le nofoaafi i le taimi nei ae lei tuai.

Ua uma le taimi, auai loa i le nofoaafi!!! – Vaiaso 34