Ose taimi filemu ma le Atua vaiaso 014

Print Friendly, PDF & Email

logo 2 su'esu'e le Tusi Paia le mataala fa'aliliu

SE TAIMI FILEMU MA LE ATUA

O LE ALOFA IA IEOVA E FAATAU. E ui i lea, o nisi taimi e mafai ona tatou tauivi ma le faitau ma le malamalama i le savali a le Atua ia i tatou. O LE FUAFUAGA LENEI TUSI PAIA UA FUAFUAINA E AVEA I LE AFIOGA A LE ATUA I LE AFIOGA I LE ASO ATA, O ANA FOLAFOLAGA MA ONA FANAGOAGA MO LO TATOU LUMAU, I LE LALOLAGI AO LE LAGI, I LE TAGATA FAATUATUA MONI, Suesue – (Salamo 119:105).

VAIASO #14

Faaaliga 18:4-5, “Ona ou faalogoina lea o le tasi leo mai le lagi, ua faapea mai, Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia, ina neʻi tofusia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala. Auā ‘ua o‘o i le lagi ana agasala, ‘ua manatua fo‘i e le Atua ana amioletonu.”

Teu. 32:39-40 , “Ia outou vaai o aʻu, o aʻu lava, o ia, e leai foʻi se atua e faatasi ma aʻu: Ou te fasioti ma ou faaola; Ou te faamanualia ma ou faamaloloina; Auā ‘ou te sii a‘e lo‘u lima i le lagi, ma ‘ou fa‘apea atu, ‘Ou te ola e fa‘avavau.”

Teu. 31:29, “Aua ua ou iloa pe a mavae loʻu oti, tou te matuā leaga lava, ma liliuese mai le ala na ou poloaʻi atu ai iā te outou; ma o le a oo mai le leaga ia te outou i aso e gata ai; auā tou te faia mea leaga i luma o le ALI‘I, e fa‘a‘ono‘ono ai ‘iā te ia i galuega a o ‘outou lima.”

aso 1

Mata. 24:39, “E lei iloa foi seia oo mai le lolo, ma faaumatia ai i latou uma; e faapea foi le sau o le Atalii o le tagata.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O le faamasinoga i aso o Noa

Manatua le pese, “Poto i le vaipuna.”

Kenese 6: 1-16

Kenese 7: 1-16

E tusa ai ma le 2 Peteru 3:8, “A o le au pele e, aua neʻi outou valea i lenei mea e tasi, o le aso e tasi i le Alii e tusa ma le afe o tausaga, o le afe foi o tausaga e tusa ma le aso e tasi.” Faatasi ai ma lenei mea i lou mafaufau e mafai ona e iloa ai na ola moni lava Atamu mo le toeitiiti atoa le afe tausaga lea e toetoe lava tasi le aso ma le Alii.

Na fanaua e Atamu atalii ma afafine ma ua faatoateleina lona aiga. Na fanaua foi e Kaino o atalii ma afafine. Ma sa amata ona faatoateleina o tagata i luga o le lalolagi ma sa fananau mai ia te i latou afafine; ua vaai atu atalii o le Atua i afafine o tagata ua lalelei i latou; ‘ona fai avā ai lea o i latou i fafine uma ‘ua latou loto i ai. Latou te leʻi talanoa ma le Atua e uiga i le filifilia o se avā po o le fefiloi i faaipoipoga. E talitonu nisi o failauga o atalii o le Atua o loo taʻua i inei o fanau a Atamu, o isi e manatu o i latou o agelu o loo vaavaaia le lalolagi. Ae ua manatu nisi o afafine o tagata sa faaipoipo i nei peresona agelu. Ae o nisi e manatu na faaipoipo le fanau a Atamu pe fefiloi ma le fanau a Kaino.

Po o le a lava le itu e te vaai i ai o nei tagata po o tagata sa feteenai ma le Atua i a latou fegalegaleaiga ma mafutaga. Ma o le taunuuga na fananau mai ai le manuia i le laueleele ma o le amioleaga ma le saua ma le le faaleatua na faaleagaina ai le lalolagi. Ma i le Kenese 6:5, “Ua silafia e le Atua ua tele lava le amioleaga o tagata i le lalolagi, ma o mafaufauga uma o manatu o lona loto ua na o le leaga ia e le aunoa.” Ma sa fetalai mai le Atua, “E le tumau pea lo’u Agaga i le tagata, aua o le tino lava ia.”

Kenese 7: 17-24

Kenese 8: 1-22

Kenese 9: 1-17

I le lotolotoi o lenei amioleaga i luga o le fogaeleele, lea na fetalai mai ai le Atua ua leaga; auā ua leaga e tagata uma lona ala i le lalolagi. I le Kenese 6:6 , na salamo ai le Alii ina ua ia faia le tagata i le lalolagi, ma sa faanoanoa ai lona loto.

Ae na maua e Noa le alofa tunoa i le silafaga a Ieova. Auā o Noa o le tagata amiotonu ia ma le sao i ana tupulaga, ma sa feoa‘i Noa ma le Atua.

Sa leaga le lalolagi; auā ua leaga tagata uma i lona ala i le lalolagi. auā ua tumu le lalolagi i le sauā ona o i latou; ma faauta, ou te faaumatia i latou faatasi ma le lalolagi. Kenese, 7:10-23,”Ua mavae aso e fitu, ona oo mai ai lea o le vai o le lolo i le lalolagi., – Ona to mai ai lea o uaga i luga o le laueleele i ao e fagafulu ma po e fagafulu; O i latou uma sa i ai le mānava ola i ona poga‘iisu, o mea uma sa i le ‘ele‘ele matūtū, ‘ua oti; vagana Noa'.

Kenese 6:3, “Ona fetalai mai lea o Ieova, E le tumau pea lo’u Agaga i le tagata, aua o le tino o ia, a o ona aso e selau ma le luafulu o tausaga ia.”

Kenese 9:13, “Ou te tuu laʻu nuanua i le ao, e fai ma faailoga o le feagaiga i loʻu va ma le lalolagi.”

 

aso 2

2 Peteru 2:6, “Ua liua foʻi aai o Sotoma ma Komoro i lefulefu, ua taʻusalaina ai i latou i le malaia, ua fai ai ma faaaʻoaʻo i ē o le a ola faalēmataʻu.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O le faamasinoga i aso o Lota

Manatua le pese, “Faalagolago ma Usitai.”

Kenese 13: 1-18

Kenese 18:20-33

Mat.10: 5-15

O Lota o le uso a Aperaamo, ma ina ua valaauina e le Atua Aperaamo; na ia ave lona tei faatasi, (filial relationship). Ma a o faagasolo taimi, sa manuia ma faateleina Aperaamo ma Lota. I o latou faamanuiaga sa i ai le feeseeseaiga ma sa tatau ona latou o ese, ma sa fai atu Aperaamo ia Lota e filifili mai le laueleele i o latou luma. Na ia fai atu ia Lota, afai e te tago i le lima tauagavale, ona ou alu lea i le itu taumatau; pe afai e te alu i le itu taumatau, ona ou alu ai lea i le itu tauagavale.

Na filifili muamua Lota, ona tepa aʻe lea o ia, ma iloa atu le fanua laugatasi uma o Ioritana, ua matuā faasūsūina i mea uma e pei o le faatoʻaga a Ieova. ‘Ua malaga atu Lota i sasa‘e; ma sa latou vavaeeseina i latou lava le tasi mai le tasi; a o ia faatuina lona faleie agai i Sotoma. Ae o tagata o Sotoma sa amioleaga ma agasala tele i luma o le Alii.

Kenese 19: 1-38

2 Peteru 2:4-10

 

Na faaalia e le Atua le taofiofiga i le faamasinoga i aso o Lota i Sotoma. Na asiasi atu le Atua ia Aperaamo i foliga o se tagata (Iesu le Keriso) ma ana uo e toalua (agelu), ma a o i ai iina sa ia talanoaina le alaga o Sotoma ma o le a Ia asiasi atu ma faaumatia aai.

Sa aioi atu Aperaamo mo le atalii o lona uso ma lona aiga. Sa ia iloa sa tapuaʻi le uso a lona uso ma lona aiga i aso ua mavae, ma na ia iloa foʻi nisi o upu moni e uiga i le Atua. E pei o aso nei o le toatele o i tatou ua faamoemoe i le mea moni ua tatou talaʻi atu i tagata o o tatou aiga e latalata ma mamao. Ae o le mea na tupu iā Lota na faaalia ai le auala e mafai ai e se siʻomaga o le lē amioatua ona faaleagaina le faatuatua o se tagata, e lē usiusitai ai i faatonuga a le Atua e pei o le avā a Lota ma isi ana fanau ma avā a le aiga na faia e le olaga i Sotoma ma Komoro. Na auina mai e le Atua le afi ma le uato'a ma le teiō e faaumatia ai nei aai ma tagata o loo nonofo ai. Ma sa le usiusitai le avā a Lota i le faatonuga a le Atua e aua neʻi toe tepa i tua, ae sa ia faia ma suia ai e avea ma poutū masima. O le uiga o le Atua o pisinisi ma o se tofotofoga lea mo le faamasinoga o le puapuaga tele mo i latou o loo tuua e feagai. ‘Aua ne‘i ‘ave le fa‘ailoga o le manu fe‘ai pe ifo i lona fa‘atagata.

Kenese 19:24, “Ona faatotō ifo lea e Ieova i Sotoma ma Komoro o le teiō ma le afi mai ia Ieova mai le lagi.”

Kenese 19:26, “A ua tepa i tua lana avā i ona tua, ona avea ai lea o ia ma faaniutu masima.”

aso 3

Faaaliga 14:9-10, “Afai e ifo atu se tasi i le manu feʻai ma lona faatagata, ma tuu i ai lona faailoga i lona muaulu, po o lona lima; E inu fo‘i ia i le uaina o le to‘asā o le Atua, ‘ua sasa‘a lē fa‘afefiloi i le ipu o lona to‘asā; e faapuapuagatia foi o ia i le afi ma le teiō i luma o le au agelu paia, ma luma o le Tamai Mamoe.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O le faamasinoga i aso o anetikeriso

Manatua le pese, “O le fusuaga ua laga.”

Faʻaaliga 16: 1-16

Faʻaaliga 11: 3-12

Faʻaaliga 13: 1-18

Pe a amata ona aumaia e le Atua lana faamasinoga i tagata amioletonu pe a uma le faaliliuga, o le a matuā tele lava ona o perofeta e toʻalua mai Ierusalema, o agelu eseese i tofiga ma le siʻufofoga mai le malumalu o le Atua i le lagi o le a ave ifo i lalo i le lalolagi i le tele o mea eseese. mala. O a ni avanoa mo i latou ua tuua.

O le a iai le lāmala, oge, maʻi, fiaʻai ogaoga ma le fia inu.

Ae o le a leai se alofa mutimutivale aemaise lava pe afai e tauanauina oe e le anetikeriso e ave lana faailoga, pe ifo i lona faatusa, pe ave le numera o lona suafa. Manatua e leai se tagata e mafai ona faʻatau pe faʻatau atu e aunoa ma le faasinomaga anetikeriso e fesootaʻi ma le faailoga 666.

O le a faaseseina e Satani le toatele e pei ona lapataia e Iesu Keriso i le Mata. 24:4-13. O le aso lenei o le faaolataga, ia mautinoa lo outou valaauina ma lo outou filifilia. Ia e sola ese mai nei mea mautu uma e ala i le taula ia Iesu Keriso a o matala pea le faitotoa. Aua ua lata ona tapunia. Afai ua e malupuipuia oe lava, ae faapefea tagata o lou aiga, uo ma e oo lava i ou fili; e te mana'o ea i se tasi faapena i le lalolagi. Lapataia i latou e pei ona faia e le Alii ma perofeta i o latou aso a o i ai pea le faamasinoga.

Faʻaaliga 19: 1-21

Faʻaaliga 9: 1-12

Esekielu 38: 19-23

O loo tatou talanoa e uiga i le toasa o le Atua, o ai e mafai ona tu. O elemene uma e fa o le vai, afi, matagi, mafui'e ma galuega a maugamu uma e oo mai i luga o tagata o le lalolagi, e aunoa ma le faavaivai. Aisea ua tutupu ai nei mea uma? Auā na ‘ino‘ino tagata i le alofa o le Atua i le lalolagi uma, i le tagata lava ia o Iesu Keriso. O le Atua o le alofa e avea ma Atua o le faamasinoga. O le a fa'afefe pe a fa'amalie

Mafaufau ma suesue i le Mat 24:21 . O lenei mea o le a oʻo mai e leʻi tupu muamua ma e le toe tupu lava. Aisea e te faatagaina ai oe po o e pele ia te oe e ui atu i ai ma leiloa. Pe a e faalogo atu i tagata o fai mai e pele ia te au, o se mea ula, sei vagana ua ufitia outou uma ma ua i le Alii o Iesu Keriso, e ala i le toto o le togiola a le Atua lava ia o le peresona o Iesu Keriso, na o le pau lea o le nofoaga mautinoa mai le puapuaga tele.

Faaaliga 19:20, “Ona puʻea ai lea o le manu feʻai, faatasi ma le perofeta pepelo, o lē na faia vavega i ona luma, na ia faasesēina ai ē na maua le faailoga a le manu feʻai, ma ē ifo i lona faatagata. Na lafoina ola i laua uma i le lepa afi mumū i le teiō.”

Faaaliga 16:2, “Ona oo ai lea o le papala leaga ma le tiga i luga o tagata ua i ai le faailoga o le manu feai, ma i latou o e tapuai i lona faatagata.”

aso 4

Eperu 11:7, “O le faatuatua foi na saunia ai e Noa le vaa e faaolaina ai lona aiga, ina ua lapataia e le Atua i mea e lei vaaia i ona po nei; lea na ia ta’usalaina ai le lalolagi, ma avea ai ma suli o le amiotonu e ala i le faatuatua.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Le auala na sao ai Noa i le faamasinoga

Manatua le pese, “O lo’u Faatuatua e tepa a’e ia te oe.”

Kenese 6: 14-22 Sa le fiafia le Atua i tagata i luga o le fogaeleele i aso o Noa. Ae e lei amataina iina. O aso o Noa o le tumutumuga lea o le amioleaga ma faiga sauā o lena tupulaga. Iloilo le Kenese 4:25-26; ina ua uma ona fasiotia e Kaino o Apelu, ona fanaua lea e Eva o Setu. Ma e lei ta'ua foi e uiga i tagata e aofia ai ma le siosiomaga o Atamu o loo valaau atu i le Atua. Masalo sa faalilolilo ae le o se tautinoga faalauaitele.

Ae ina ua fanauina e Setu lona lava atalii o Enosa ina ua mavae le selau ma le lima o ona tausaga; na folafola mai e le Tusi Paia o le taimi lena na amata ai ona valaau tagata i le suafa o le Alii. Sa faasaoina e le Atua se vaega totoe mo ia lava. Ae na faateteleina le leaga ma iu ai ina maua e le Atua le tagata atoatoa ia Noa, (Kenese 6:9). Na maua foʻi e le Atua nisi o foafoaga na ia manatu ua agavaa e faatasi ma Noa i le vaa; Le tutusa ma le Tusi o le Ola a le Tamai Mamoe. Ina ia ulu atu i le atolaau mulimuli o le solaaga i le puapuaga tele o loo sau, e tatau ona i ai lou igoa i le Tusi o le Ola a le Tamai Mamoe mai le amataga po o le faavaeina o le lalolagi. Na sao Noa ma lana vaega i le faamasinoga ona o le alofa mutimutivale o Go i le tagata amiotonu o Noa. Sa talitonu o ia i le afioga a le Atua e pei ona faaalia i lona faatuatua i le usiusitai i le Atua ma le fausiaina o le vaa, sa talitonu ai lona aiga ia te ia. Sa tofotofoina i latou uma e le atolaau. O le a le umi na faia ai le vaa, e faapefea ona maua ma filifilia nei meaola uma ma aumaia e usiusitai ia Noa ma le mea moni e lei timu lava ma o lenei fausaga tele sa i luga o le eleele ae le o luga o le vaitafe; atonu foi na finau le Atua ma e tauemu ma tauemu ma e oo lava i le masalosalo ia te ia lava. Ae na latou manumalo i le tofotofoga e ala i le faatuatua, ma folau atu ai le vaa i le saogalemu ma iu ai ina malolo i luga o le mauga o Ararata i aso nei o Take.

Luka 21: 7-36 Na fetalai Iesu i le Ioane 10:9, “O aʻu nei o le faitotoʻa, pe a ui atu se tasi iā te aʻu, e faaolaina o ia, e ulu atu foʻi i totonu ma fafo, e maua foʻi e ia le lafumanu.”

Talu mai le taimi o Ioane le Papatiso, seia oo mai i le afio mai o Iesu, o loo mafatia le malo o le lagi i le saua, ma ua ave faamalosi e tagata sauā, (Mata. 11:12). O Iesu Keriso o le faitotoa i totonu o le vaa o le faaolataga ma le saogalemu, e pei lava ona ulufale Noa i le vaa ma lona aiga ma le foafoaga ua faamaonia e le Atua ma tapunia e le Atua le faitotoa. Ua e mauaina moni ea le faitotoa ma ua e ulu atu i le atolaau o le faaolataga ma le saogalemu? E na o le pau lenā o le auala e sao ai mai le faamasinoga o le puapuaga o loo sau.

Tatalo ina ia maua oe e faamaoni e pei o Noa amiotonu. Na ta'uamiotonuina o ia ona o lona talitonu i le afioga a le Atua e uiga i le faamasinoga o le lolo. O le aso nei e te talitonu i le faamasinoga afi o le a oo mai?

Kenese 7:1, “Ona fetalai mai lea o Ieova ia Noa, Ina o mai ia oe ma lou aiga uma i totonu o le vaa; auā ua ou iloa oe ua amiotonu i o’u luma i lenei tupulaga.”

2 Peteru 2:5: “Ua lē faasaoina foʻi e ia le lalolagi tuai, a ua ia faaolaina Noa o le tagata e toʻavalu, o lē e talaʻi le amiotonu, na ia aumaia le lolo i le lalolagi o ē faalēmataʻu.”

aso 5

2 Peteru 7-8, “Na laveaʻiina foʻi e ia o Lota le amiotonu, o loo mafatia i le amio leaga a ē amio leaga; auā o le tagata amiotonu o loo nofo faatasi ma i latou, ua vaai ma faalogo atu, ua faatigā i lona loto amiotonu i lea aso ma lea aso i a latou amio leaga.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
Le auala na sola ese ai Lota i le faamasinoga

Manatua le pese, “Tutu i Folafolaga.”

Kenese 18: 17-33

Kenese 19: 1-16

Na amata le laveaʻiga a Lota i le fautua a Aperaamo. Ina ua taʻu atu e le Atua iā Aperaamo le mea na tupu i Sotoma ma le faamasinoga o le a oo i ai. Sa ia manatua le atalii o lona uso ma lona aiga ma tala na faamatala atu ia i latou e uiga i le uso o lona tama o Noa; pe a fetalai mai le Atua i se mea Na te faia lava.

Sa tatalo Aperaamo i le Alii mo le alofa faafesagai, ae sa matua leaga lava le tulaga o Sotoma o lea na fetalai atu ai Ieova ia Aperaamo, O loo e tautala e uiga i le faasaoina o Sotoma mo le toalimagafulu o tagata amiotonu: afai ou te maua le toasefulu ou te le faaumatia. Atonu sa matuā vaivai Aperaamo. Sa i ai se aiga toatele o lona tei e aofia ai ma auauna o lea na tatau ai ona tuueseese ma ia tele atu punaoa. O Aperaamo, o se tagata faatuatua na tatau ona tausia aʻe le atalii o lona uso ma lona aiga uma i ala o Ieova. ‘Ae peita‘i ‘ua matuā tosina atu Sotoma ‘iā te i latou, se‘i vaganā ai Lota na fa‘atigā;

Sa tatau ona afio mai le Atua faatasi ma isi tagata e toalua po o ni agelu po o Mose ma Elia (manatua le liliuga o le mauga) Na manaomia ai e nei alii e toalua le faaaogaina o le mana faalelagi e pipii atu ai ia Lota, lana ava ma afafine e toalua ma toso faamalosi i laua mai le Faamasinoga i le faatasi ai ma le Alii, ma le faatonuga e aua le tepa i tua, ae le o tagata uma na usiusitai i le poloaiga, o lea na o le toatolu na usiusitai ma faaolaina. E toafia o le a faasaoina i lou aiga?

2 Peteru 2:6-22

Kenese 19: 17-28

A e sola ese mai le agasala, aua le tuua se tuatusi lafo, mo fesootaiga i le lumanai. Po o le a lava le agasala e faigofie ona oo ia te oe pe a laveaʻiina oe e le mana o Keriso Iesu, aua neʻi toe foʻi e pei o se puaa po o se maile i lo latou taimi ua mavae; e fa'atagaina ai le pua'a po'o le agaga maile e toe fo'i mai i lou olaga.

O le usiusitai ma le faatuatua i le Afioga a le Atua e fesoasoani e laveai ai soo se tasi e talitonu i folafolaga a le Atua.

I le Kenese 19:18-22 , na faaigoa ai o ia e Lota o le Alii (na o le Agaga Paia). ‘Ona fai atu lea o Lota i le ALI‘I, “Fa‘auta, ‘ua alofagia lau ‘au‘auna i ou luma, ‘ua e fa‘ateleina fo‘i lou alofa mutimutivale, ‘ua e fa‘aalia mai ‘iā te a‘u i le fa‘aolaina o a‘u ola, – ‘ia ‘ou sola atu i lenei ‘a‘ai itiiti e lata ane, e sui a‘i le taulaga. mauga ma o le a ola lo'u agaga.

“Ua talia foi e Ieova le aioiga a Lota i lenei mea foi, ou te le faatoilaloina lenei aai, ua e fai mai ai.”

E alofa mutimuti vale le Atua i e saili ia te ia. Saili vave ia te ia ina ia maua o Ia ma faaola ia te oe.

2 Peteru 2:9, “Ua silafia e le Alii ona laveai i e amioatua ai le tofotofoga, ma leoleo i e amioletonu seia oo i le aso faamasino e faasala ai.”

Kenese 19:17, “Na Ia fetalai mai, “Sala ia e sui ai lou ola; aua e te tepa i ou tua, aua foi e te nofo i le fanua laugatasi uma; sola i le mauga, ne’i fano oe.”

 

Luka 17:32, “Ia outou manatua le avā a Lota.”

aso 6

Salamo 119:49, “Ia e manatua le afioga i lau auauna, ua e faamoemoe i ai.”

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O le ala na sao ai le au paia i le faamasinoga

Manatua le pese, “Ou te feiloai i le taeao.”

Faaa. 13;8-9

Ioane 3: 1-18

Mareko 16: 16

Galuega 2: 36-39

1 Tesa. 4:13-18

O i'i o fa'amasinoga o lo'o iloiloina e apocalyptic pe latalata i ai.

O le au paia anamua na amata mai ia Enoka, na sao mai le faamasinoga aua ua tusia na ia faia faʻatuatua na faaliliuina ina ia le vaai o ia i le oti; e lei maua foi o ia, aua ua aveeseina o ia e le Atua: aua a o lei aveeseina o ia, sa ia te ia lenei molimau, ua fiafia o ia i le Atua, (Epe.11:5, Kene. 5:24). Na ia iloa o le a oo mai le lolo ma faaigoa faavaloaga lona atalii o Metusela; o lona uiga o le tausaga o le lolo po o le taimi e maliu ai Metusela o le a avea lena ma faailoga o le lolo o le faamasinoga o Noa, o le a taunuu le atalii o lona atalii.

Tela la, i te ‵fuliga ne fano a Enoka mai mua o te Lolo.

 

Na sao foi Noa mai le faamasinoga o le lolo e ala i faʻatuatua, ua lapataia e le Atua i mea e lei vaaia i ona po nei, ua faagaeetia ai fefe (usiusitai), saunia o le atolaau e faaolaina ai lona aiga: na ia tausalaina ai le lalolagi, ma avea ai ma suli i le amiotonu e ala i le faatuatua.

Sa savavali Aperaamo ma le Atua ma na o le vaai mamao atu i Sotoma ma o le faamasinoga na lofia ai ma aai lata ane.

Na laveaʻiina Lota e pei o le afi, ma toso ese o ia mai le faamasinoga e ala i le faalaa mai o agelu faaletino a le Atua ona sa fautua atu Aperaamo.

1 Peteru 1:1-25

Faʻaaliga 12: 11-17

Faʻaaliga 20: 1-15

1 Ioane 3:1-3

O tagata amiotonu ua maliliu sa i ai i le tuaoi e tasi ma seoli i lalo ifo o le Parataiso ma seoli sa i lalo o le lalolagi; na laveaiina mai i lalo ma siitia i luga i le lagi ina ua maliu Iesu i luga o le Satauro ma toetu mai i le aso tolu. I na aso e 3 na ia talaʻi atu ai i agaga i le falepuipui (Suʻesuʻega 1 Peteru 3:18-22; Salamo 68:18 ma Efeso 4:10 ).

O le mafuaaga lena i le Faaaliga 1:18, na fetalai ai Iesu, “O a’u o lē o loo soifua, na oti foi; faauta foi, ua ou ola e faavavau lava, Amene; ma ‘ua ‘iā te ia ki o seoli ma le oti.”

O le faaliliuga o le au filifilia i le 1 Thess. 4:13-18, o le auala sili lea ona mautinoa e sao ai i le faamasinoga a le Atua. Ae e tatau ona faaolaina muamua, ma e tatau ona i ai lou igoa i le tusi o le ola a Tamai Mamoe mai le amataga.

O isi o le a oo i le puapuaga tele ma e toatele na fasiotia ma faamaturo ona o Keriso. ‘Ua latou manumālō i le manu fe‘ai ‘ona o le toto o le Tama‘i Mamoe, ma le ‘upu o la latou mau; ma sa latou le alolofa i o latou ola seia oo i le oti..

Salamo 50:5-6, “Ia faapotopoto mai la’u au paia ia te au; o ē ‘ua osia le feagaiga ma a‘u i le taulaga. E ta‘u mai fo‘i e le lagi lana amiotonu; Selā.”

Sakaria 8:16-17, “O mea ia tou te faia; Ia taʻitasi le tagata ma tautala i le mea moni i lē la te tuaoi; ‘ia ‘outou faia le fa‘amasinoga o le ‘upu moni ma le filemū i o ‘outou faitoto‘a. Ma ia leai se tasi o outou e mafaufau i se leaga i o outou loto e faasaga i lona tuaoi; aua foi tou te fiafia i le tautoga pepelo; auā o mea uma ia ‘ou te ‘ino‘ino i ai, ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I.”

aso 7

Eperu 11:13-14 , “O i latou ia na oti uma lava i le faatuatua, e lei maua e i latou mea na folafolaina, a ua latou iloa mamao atu, ma talitonu i ai, ma opo atu, ma tautino atu o tagata ese i latou ma aumau i le lalolagi. Auā o ē fai tala fa‘apenā, ‘ua ta‘u sa‘o mai e i latou o lo‘o sā‘ili se nu‘u.” Fuaiupu 39-40, “A o i latou uma nei, ina ua maua le tala lelei i le faatuatua, ua latou le maua le mea na folafolaina;

autu Tusi Paia AM Fa'amatalaga AM Tusi Paia PM Fa'amatalaga PM Fuaiupu e Manatunatu ai
O nisi tagata o se faailoga ma le alofa mutimutivale o le Atua; Atamu, Metusela; Noa ma le au paia faaliliu.

Manatua le pese, “Faalatalata mai ia te au.”

Kenese 1:26-31;

Kenese 2:7-25;

Kenese 3: 1-24

Kenese 5: 24

1 Korinito. 15:50-58

Na alofa mutimutivale le Atua ia Atamu ma ave o ia i luma o le faamasinoga o le lolo, pe afai e te faitauina ona tausaga. Na faapea atu foi le Atua ia Atamu, aua e te ai i le laau e iloa ai le lelei ma le leaga. Auā o le aso tou te ‘a‘ai ai e te oti ai lava.

Na maliu faaleagaga o ia, ae na faaauau pea lona olaga faaletino seʻia 960 ona tausaga. Peitaʻi, ia manatua le 2 Peteru 3:8 , o le aso e tasi i le Alii e tusa ma le afe o tausaga, ma o le afe o tausaga e tusa ma le aso e tasi. E mafai la ona e iloa na maliu Atamu i le aso lava na agasala ai; e ui lava sa ola o ia mo le 960 tausaga, ae sa i ai lava i totonu o le aso e tasi. O le lolo foi o Noa na tupu i totonu o le aso e tasi mai le foafoaina o Atamu i faamaumauga.

O Enoka, Noa, Lota ma Elia o faailoga uma ia i lenei tupulaga mulimuli, aua o Iesu Keriso a o iai i le lalolagi na ia faasino ia i latou. Na ia fetalai e pei o aso o Nao ma e pei o aso o Lota; ua i luga o lenei tupulaga le valoaga. Ua e sauni?

Kenese 5:1-5;

Kenese 5: 8-32

2 Tupu 2:8-14 .

Galuega 1: 1-11

1 Tesa. 4:13-18

O Metusela, e pei o le uiga o lona igoa, “le tausaga o le lolo,” sa mataʻina. Na taʻu atu e le Atua ia Enoka e uiga i le lolo ma tuuina atu ia te ia e faaigoa lona atalii o Metusalah lea foi o se lapataiga manino ma le alofa mutimutivale o le Atua. Sa fetalai mai le Atua o le tausaga e maliu ai Metusela i le lolo o le a faamasinoina ai le lalolagi o le a oo mai.

Afai o loo e sailia se faailoga ae e te lei salamo na tuuina atu e le Atua ia i latou le tausaga ae pe toafia na talitonu, salamo ma liua. E faapena foi ona tupu i aso nei i faailoga uma o le Tusi Paia ua tuuina mai, ae ua naunau le tagata e tetee atu i le Atua. O le ā se isi mea e mafai ona faia e le Atua?

Na aveesea foi e le Atua Atamu ma Eva a o lei oo i le lolo

O Metusela o le faailoga lea, i le uiga o lona igoa. Na faasaoina foʻi Noa ma lona aiga i le vaa i le taimi o le lolo.

Kenese 5:1, “O le tusi lenei i tupulaga o Atamu. O le aso na faia ai e le Atua le tagata, na ia faia ai o ia i foliga o le Atua.”

Kenese 6:5 , “Ona silasila mai lea o le Atua ua tele lava le leaga o tagata i le lalolagi, ma o mafaufauga uma o mafaufauga o lona loto ua na o le leaga lava ia e le aunoa.”

Kenese 5:13, “Ua fetalai mai foi le Atua ia Noa, Ua oo mai i o’u luma le iuga o tagata uma; auā ua tumu le lalolagi i le sauā ona o i latou; faauta foi, ou te faaumatia i latou faatasi ma le lalolagi.”