SE TAIMI FILEMU MA LE ATUA
O LE ALOFA IA IEOVA E FAATAU. E ui i lea, o nisi taimi e mafai ona tatou tauivi ma le faitau ma le malamalama i le savali a le Atua ia i tatou. O LE FUAFUAGA LENEI TUSI PAIA UA FUAFUAINA E AVEA I LE AFIOGA A LE ATUA I LE AFIOGA I LE ASO ATA, O ANA FOLAFOLAGA MA ONA FANAGOAGA MO LO TATOU LUMAU, I LE LALOLAGI AO LE LAGI, I LE TAGATA FAATUATUA MONI, Suesue – (Salamo 119:105).
VAIASO 7
O lenei mea e uiga i augatupulaga o le ekalesia e pei ona faaalia ia Ioane le aposetolo. I nei vaitau o le ekalesia na faailoa muamua ai e le Alii o Ia lava. I vaitausaga taitasi sa ia faaagavaaina o ia lava i tulaga e le mafaaseseina. Lona lua, sa Ia fetalai atu i augatupulaga taitasi o ekalesia, “Ua ou iloa au galuega.” Sa ia i ai sina tetee i nisi o Ekalesia ma iu ai ina Ia maua se taui o Ekalesia taitasi tausaga o le Manumalo. Auā e tupu mai i Vaitausaga o le Ekalesia Fa'amaufa'ailoga e Fitu, ma o Fa'amaufa'ailoga e o'o mai ai Pu, ma Mai Pu e sau ai Vials. Suʻesuʻe ma Faatusatusa Tanielu 7:13-14 ma le Faaaliga 1:7, 12-17 , a o leʻi oo i Vaitausaga o le Ekalesia. A o e suesue o le a e iloa ai o Iesu Keriso o le na talanoa e uiga i le faaaliga na tuuina atu e le Atua ia te ia, o le Alo, ma o Iesu Keriso o le na tuuina atu le savali, ae na fetalai mai pea lava pea, “Ia faalogo o ia i le mea na fetalai mai ai le Agaga,” O Iesu Keriso o le Agaga lena, ma i le Ioane 4:24, na fetalai ai Iesu, “O le Atua o le Agaga lava ia.” Ma sa i ai iinei le Agaga e tautala ia Iesu Keriso. O Iesu Keriso o le Atua, Alo ma le Agaga. Manatua le Ioane 1:1 ma le 14 .
{O le a o mai le vaega filifilia mai le fitu o tausaga o le ekalesia: Ae o se vaega e sau mai le 7 tausaga o le ekalesia o le a faatasi ma e toetutu e faia se galuega mamana a o lei faaliliuina. O le a oo mai lenei ekalesia i igoa ma uiga eseese. Ma o le ai ai se togiola atoatoa ma atoatoa e Keriso Iesu. O se mealilo natia lea e le mafai ona malamalama i ai e aunoa ma le faaaliga a le Agaga Paia. Ua latalata mai Iesu e faailoa atu le mea lava e tasi i tagata saili paia uma ma tagata sailiili alofa. Ua ta'ua o le ekalesia Taupou. O le i ai o le Atolaau Paia o le a fausia ai le olaga o lenei Ekalesia Paia, Mama, Mama ma taupou. E mautinoa e avea ma se vaega.}
I le Vaitau o le Ekalesia, o le a e iloa ai na faailoa ma faailoa mai e Iesu Keriso o ia lava i auala eseese, lea e te iloa ai, o Iesu Keriso o le Atua moni lava ae leai se isi nai lo ia.
aso 1
Faaaliga 2:5, “O lenei, ia e manatua le mea na e pa'ū ai, ma ia e salamo, ma fai au uluai galuega; a lē o lea, ‘ou te vave alu atu ‘iā te oe, ma ‘ou ‘ave‘eseina lau tu‘ugāmolī ai lona tu‘ugāmolī, pe ‘āfai ‘e te lē salamō.
{O lenei Atolaau Paia o le a i ai i soo se mea e i ai lenei tino, le Ekalesia Taupou. O le a tuuina mai e Keriso le pule e fa'aumatia ai finauga uma e uiga i le ekalesia moni. O lana filifiliga o le faamaufaailogaina moni lea o le tino o Keriso i le suafa po o le pule a le Atua, o Iesu Keriso. Tuuina atu ia i latou se tofiga e galulue i le Igoa lava e tasi. O lenei igoa fou po o le pule o le a faaeseese ai i latou mai Papelonia. O le filifiliga ma sauniuniga a lenei Ekalesia Taupou e tatau ona faia i se faiga faalilolilo ma natia.}
autu | Tusi Paia AM | Fa'amatalaga AM | Tusi Paia PM | Fa'amatalaga PM | Fuaiupu e Manatunatu ai |
Le Ekalesia Tasi Tausaga
Ekalesia a Efeso |
Faʻaaliga 2: 1-7
1 Ioane 2:1-17 Manatua le pese, “Tatou talanoa e uiga ia Iesu.” |
Muamua, o le Alii o Iesu Keriso, i ekalesia uma faailoaina ia lava.
Na faailoa mai e Iesu o ia lava “o lē umia fetu e fitu i lona lima taumatau, o lē savali i totonu o tuugāmolī auro e fitu,” (Faaaliga 1:3, 16). O a latou galuega Na Ia silafia a latou galuega, galuega ma ‘ia ‘onosa‘i ‘ona o lo‘u igoa ma ‘ua lē fa‘avaivai. ‘Ua e ‘ino‘ino fo‘i i galuega a le ‘au Nikalaitai, ‘ua ‘ou ‘ino‘ino fo‘i i galuega. O Latou Masei Ae ua ia te au se mea e faasaga ia te oe. Ua e tuua lou alofa muamua (mo le Alii ma agaga ua leiloloa). O latou taui “O lē manumalo ou te avatua e ai i le laau o le ola, o loo i totonu o le parataiso a le Atua.” |
Faʻaaliga 1: 1-11
1 Ioane 2:18-29 |
O le faaaliga lenei a Iesu Keriso, (ia ia lava) i lona tofi atalii na tuuina atu ia te ia mai lona tofi o le Atua le Tama. O Ia o le Atua ma le Alo ma le Agaga Paia.
E na o le pau lea o le tusi i le Tusi Paia na tusia i le faatonuga a Iesu Keriso lava ia. Manatua, le mea moni taua lenei i le fuaiupu e 3, “Amuia le faitau, ma e faalogo i upu o lenei valoaga, ma tausi i mea ua tusia ai: aua ua latalata mai ona po.” Aua e te faalogo i soo se tagata e fai atu ia te oe e aua le faitauina le Tusi o Faaaliga. Afai o oe o se tagata talitonu moni, afai e te faitau ma e te le malamalama i ai, alu i le Atua i le tatalo ma o le a Ia aoaoina oe. E leai se tasi e malamalama i na mea uma ae talitonu i afioga uma a le Atua ma tausia afioga, lapatai ma tusi ai faamoemoega. |
Faaa.2:7, “O lē manumalo ou te avatua e ai i le laau o le ola o loo i totonu o le parataiso a le Atua.”
1 Ioane 2:15, “Aua tou te mananao i le lalolagi, po o mea o i le lalolagi. Afai e alofa se tasi i le lalolagi, e le o ia te ia le alofa i le Tama.” |
aso 2
Faaaliga 2:10, “Aua e te fefe i se mea e te tiga ai—Ia e faamaoni e oo i le oti, ona ou avatu ai lea ia te oe le pale o le ola.”
{E leai se tasi e tu i lalo o le Atua vagana ai i latou ua avea ma "maa tofotofoina", i le faatusa ma le faatusa o Keriso. O le a avea lenei mea o se faamasinoga afi, lea e na o ni nai tagata e mafai ona pasia. O le mea lea ua matua'i poloa'iina ai le au faatalitali mo lenei malepe vaaia ina ia pipiimau, ma faatalitali faatasi i le lotogatasi o le alofa mama.}
autu | Tusi Paia AM | Fa'amatalaga AM | Tusi Paia PM | Fa'amatalaga PM | Fuaiupu e Manatunatu ai |
O Vaitausaga o le Ekalesia – lua
Ekalesia i Semurana |
Faʻaaliga 2: 8-11
Roma 9: 1-8 Manatua le pese, “Ofu se pale.” ma faapena foi, “Ua ou taula ia Iesu.” |
I lenei vaitau o le ekalesia lona lua, o Iesu faailoaina o ia lava e faapea, “O lē muamua ma lē mulimuli, o lē na oti ma o loo ola mai” (Faaaliga 1:11, 18).
O a latou galuega Na ia silafia a latou galuega, ma o latou puapuaga, ma le mativa ae ua e mauoa. ‘Ua ‘ou iloa fo‘i le ‘upu leaga a i latou o ē fai mai o Iutaia i latou, ‘ae lē (fa‘atuatua pepelo), a o le sunako o Satani. Aua tou te matatau i mea tou te mafatia ai, e lafoina e le tiapolo nisi o outou i le falepuipui, ina ia tofotofoina ai outou, e maua ai e outou le puapuaga; ia e faamaoni e oo i le oti Leai se Fa'aletonu O latou taui Ou te avatu ia te oe le pale o le ola. O lē e manumālō e lē tigā o ia i le oti fa‘alua. |
Faaa.1:12-17
Roma. 9:26-33. |
O le mea lea e faaalia ai le silisiliese o le Atua. I luga o le fogaeleele o Iesu o le Alo o le Atua o le na faamaualaloina o ia lava ma faatapulaaina o ia lava i le manava o Maria e pei o se incubator, o Ia o le Foafoa ma faia le mea e fiafia i ai o ia. O iinei sa toe foi ai o ia i le lagi ma toe foi i le atua atoatoa e aunoa ma ni tapulaa. Sa taoto Ioane i luga o lona tauau i luga o le fogaeleele ae o lea ua foliga mai o le Atua e ona le malosi uma lava, na pau ai Ioane e pei ua oti i ona luma. O ona fofoga e pei o le mumū o le afi, o lona siufofoga e pei o vai e tele. O le alii lena o Eternity. | Faaaliga 1:18, “O aʻu o lē o loo soifua, sa ou oti; fa‘auta fo‘i, ‘ou te ola e fa‘avavau lava, Amene, ‘ua ‘iā te a‘u fo‘i ki o seoli ma le oti.”
Faaaliga 2:11, “O le manumalo e le afaina o ia i le oti faalua.” |
aso 3
Faaaliga 2:16, “Ia salamo; a lē o lea, ‘ou te vave alu atu ‘iā te oe, ma ‘ou tau ma i latou i le pelu a lo‘u gutu.”
{O nisi tofotofoga o le a matua manaomia mo le faamamaina o vaivaiga uma o totoe o le mafaufau faalenatura, ma le susunuina o laau uma ma tagutugutu o saito, e leai se mea e totoe i le afi, e pei o se afi faamama, e faapea ona Ia faamamaina atalii o le Malo. O nisi o le a togiolaina atoatoa, i le faaofuina i se ofu faitaulaga e tusa ma le faatulagaga a Mekisateko. Faaagavaaina i latou mo le pulega. O le mea lea e tatau ai ia i latou ona mafatia i le saviliina o le manava afi, e su'esu'e i itu uma i totonu ia te i latou, seia oo ina latou taunuu i se tino mautu e tafe mai ai mea ofoofogia.}
autu | Tusi Paia AM | Fa'amatalaga AM | Tusi Paia PM | Fa'amatalaga PM | Fuaiupu e Manatunatu ai |
Le Ekalesia e tolu tausaga
Lotu i Perekamo |
Faʻaaliga 2: 12-17
Faataoto 22: 1-4 Numera 22: 1-13 Manatua le pese, “Pe a valaau le taai i luga.” |
I le tausaga lona tolu o le Ekalesia o Iesu Keriso faailoaina o ia lava e faapea, “O le ua i ai le pelu maai e lua ona itu,” (Faaaliga 1:16).
O a latou galuega O le mea e te nofo ai, o le mea o i ai le nofoa o Satani, ma e te taofi mau i loʻu igoa ma e te le faafitia loʻu faatuatua, (e oo lava i le maturo). O Latou Masei O loo ia te oe iina i latou o e taofi i le aoaoga a Palaamo, o le na aoaoina Palako e lafo se maa tu’ia i luma o le fanauga a Isaraelu (e tutusa lava i le ekalesia i aso nei), e aai i mea e fasia mo tupua, ma le faitaaga. ‘Ia ‘outou tāofi fo‘i i le a‘oa‘oga a le ‘au Nikalaiti, o le mea lea ‘ou te ‘ino‘ino fo‘i i ai.” O Latou Taui O lē manumalo ou te avatua e ʻai i le manai lilo, ou te avatu foʻi iā te ia le maa sinasina, ma i le maa ua tusia ai le igoa fou, e lē iloa e se tasi seʻi vaganā ai lē na te mauaina. |
Faʻaaliga 1: 18-20
1 Ioane 1:1-10 Numera 25: 1-13 Numera 31: 1-8 |
O a'oa'oga a Palaamo ma le a'oa'oga a Nikalaiti, o mea ia e lua na faaumatia ai le tolu o tausaga o le ekalesia. Ma o loo faapena foi ona tupu i aso nei i totonu o ekalesia.
O Palaamo o se tagata lolotu, tapuai i le Atua, na ia malamalama i le auala sao o le taulaga ma le faalatalata atu i le Atua, ae e le o ia o se perofeta o le fanau Moni aua na ia ave le totogi o le amioletonu, ae o le mea e sili ona leaga, na ia taitaia le nuu o le Atua i le agasala a le Atua. le faitaaga ma le ifo i tupua. Manatua o le tasi ma le Upu e faʻamaonia ai pe o oe o le Atua ma faʻatumuina le Agaga. O a'oa'oga a Nikolaita e faatatau i le faatoilaloina o tagata lotu; o lona uiga, ua faia e taʻitaʻi lotu i latou lava ma alii i le tofi o le Atua; o alii ma tagata lautele. |
Faaaliga 2:17 “O lē manumalo, ou te avatua ia te ia e ʻai i le manai lilo, ou te avatu foʻi iā te ia le maa sinasina, ma le igoa fou ua tusia i le maa, e lē iloa e se tasi pe a fai mai o lē na te mauaina.”
Faaaliga 2:16, “Ia salamo, a leai, ou te vave alu atu ia te oe, ma ou tau ma i latou i le pelu a lo’u gutu.” |
aso 4
Faaaliga 2:21-25, “Na ou tuu atu foi ia te ia le avanoa e salamo ai i lana faitaaga; a ua le salamo o ia. Fa‘auta, ‘ou te lafoina o ia i le moega ma i latou o ē mulilulua ma ia i le puapuagā tele, se‘i vaganā ‘ua salamō i latou ‘iā latou amio. ‘Ou te fasioti fo‘i i lana fānau i le oti; ma o le a iloa e ekalesia uma o Aʻu o lē e suʻesuʻe i manaʻo ma loto: ou te avatu foʻi iā te outou taʻitoʻatasi e tusa ma a outou galuega:——o i latou uma e lē o i ai lenei mataupu, ma e lē iloa le loloto o Satani. , a o latou tautatala; Ou te lē tuuina atu iā te outou se isi avega. A o le mea ua ia te outou, ia outou taofi mau seia ou sau.”
{O lo'o i ai uiga ma fa'ailoga e iloa ma iloga ai le lotu taupou mama mai isi ekalesia uma e maualalo, pepelo ma pepelo. E tatau ona i ai se faaaliga a le Agaga e faagaeetia ma faatu mai ai lenei ekalesia; e fa‘auifo ai le lagi i luga ‘iā te i latou, o lo‘o nofotupu ai lo latou ulu ma lo latou mamalu.}
autu | Tusi Paia AM | Fa'amatalaga AM | Tusi Paia PM | Fa'amatalaga PM | Fuaiupu e Manatunatu ai |
O le Ekalesia e fa tausaga
Lotu i Tuatira |
Faʻaaliga 2: 18-23
1 Tupu 16:28-34 Manatua le pese, “Oka se aso o le ai ai.” |
I le Vaitau Lona Fa o le Ekalesia, o Iesu faailoaina o ia lava e pei o, “O le Alo o le Atua, e pei o le afi mumū ona fofoga, o ona vae foi e pei o le ʻapamemea lelei.”
O a latou galuega Sa Ia silafia a latou galuega ma a latou alofa mama, ma le auauna atu ma le faatuatua, ma lou onosai, ma au galuega; ma o le mulimuli e sili atu i le muamua. O Masei ‘Ua e tu‘uina atu fo‘i le fafine o Iesepela, o lē ‘ua ta‘ua o ia o le perofeta fafine, e a‘oa‘o ma fa‘asesē i a‘u ‘au‘auna e faita‘aga, ma ‘ai i mea e fasia i tupua. O Latou Taui O lē e manumalo, ma tausi i a'u galuega e oo i le gataaga, ou te tuuina atu ia te ia le pule i nuu ese: E pule foi o ia ia te i latou i le tootoo u'amea,—— Ou te avatu foi ia te ia le fetu taeao. |
Faʻaaliga 2: 24-29
1 Tupu 18:17-40 |
O Iesepela o lona uiga o se fafine fa'atauva'a, le maasiasi, po'o le amio le pulea. O Iesepela i le Tusi Paia sa loloto i le ifo i tupua, o le tapuaʻiga iā Paala. (O Iesepela iinei e le tutusa ma le i aso o Elia, ae o le agaga o loo i totonu ia i latou e foliga tutusa, o le alofa i le ifo i tupua). O le fafine e manaʻo e pule i le tane ma o se faʻalavelave lea o le afioga a le Atua. O le faitaaga iinei o le ifo i tupua. O ekalesia ua fai ma sui o fafine, ma a latou aoao atu mataupu sese, o le faapi'opi'o, o le ifo i tupua ua avea i latou ma perofeta fafine pepelo.
|
Faaaliga 2:23, “Ou te fasiotia foi ana fanau i le oti; ma o le a iloa e ekalesia uma o Aʼu o lē e suʻesuʻe i mafaufau ma loto; ma o le a ou avatu ia te outou taitoatasi e tusa ma a outou galuega.”
Faaa.2 26-27, “O le manumalo foi ma tausi i a’u galuega e oo i le gataaga, ou te tuuina atu ia te ia le pule i nuu ese, e pule foi o ia ia te i latou i le tootoo u’amea”. |
aso 5
Faaa.3:3, “O lenei, ia e manatua na e maua ma e faalogo i ai, ma ia e taofi mau, ma salamo. O lenei, afai e te le mataala, ou te alu atu ia te oe e pei o se gaoi, e te le iloa foi po o le a le itula ou te alu atu ai ia te oe.”
{Ma e leai se tasi ua na o i latou ua o a'e ma maua Lona mamalu e mafai ona fesootai mai lea lava mea e tasi, ona o ona sui i luga o le fogaeleele ma ositaulaga sili i lalo ifo o ia. O le mea lea, o le a Ia le misia lava i le faaagavaaina ma le saunia o ni meafaigaluega maualuluga ma le silisili, o le a sili ona lotomaualalo ma faatauvaa e pei o Tavita.}
autu | Tusi Paia AM | Fa'amatalaga AM | Tusi Paia PM | Fa'amatalaga PM | Fuaiupu e Manatunatu ai |
Le Ekalesia Lima Tausaga
Ekalesia i Sarataisa |
Faʻaaliga 3: 1-6
1 Tesa. 5:1-28 Manatua le pese, “O le Lili o le Vanu.” |
I le Ekalesia i Sarataisa, Iesu Keriso faailoaina o ia lava e faapea, “O le ua ia te ia Agaga e fitu o le Atua, ma fetu e fitu.”
O a latou galuega Ua ou iloa au galuega, ua ia te oe le suafa o loo e ola, a ua e oti. O Latou Masei ‘Ia ‘outou mataala, ma fa‘amalosi i mea o totoe, ‘ua lata i le oti; O Latou Taui Latou te savavali fa‘atasi ma a‘u i ‘ofu papa‘e, auā ‘ua tatau i latou. O lē manumalo, e fa‘aofuina o ia i ‘ofu papa‘e; ou te le soloiesea foi lona suafa i le tusi o le ola, a ou te tautino atu lona suafa i luma o lo'u Tama, ma luma o ana agelu. |
2 Peteru 3:1-18
Mata. 24: 42-51 O lea ia tatou o atu ai, i le atoatoa ma feiloai ai ma le Alii i le ea, ma faatasi ai ma ia e faavavau— Amene. |
O lenei vaitau o le ekalesia sa lei faataunuuina. Sa latou aafia i le toe fuata'iga ae le o le toefuataiga e ala i le afioga ma le Agaga o le Atua. O le tele o ekalesia fou i aso nei o se taunuuga o le sailia o le toefuataiga o ala faaaposetolo ae na o le toe fuataiina i se isi ekalesia ua leai se mana faaaposetolo ma le afioga a le Atua.
Manatua e leai se leo faalelalolagi o le a faaleoina lou igoa e pei o le siufofoga o le Atua pe afai o loo i ai lou suafa i le Tusi o le ola ma tumau ai iina e faaalia i luma o agelu paia. Iesu Keriso, ua valaauina oe e le Atua i lou suafa. |
Faaaliga 3:3, “O lenei, ia e manatua na e maua ma faalogo i ai, ma taofi mau, ma salamo. O lenei, afai e te le mataala, ou te alu atu ia te oe e pei o se gaoi, e te le iloa foi po o le a le itula ou te alu atu ai ia te oe.”
Faaaliga 3:5, “O lē manumalo, e faaofuina o ia i ofu sisina; ou te le soloiesea foi lona suafa i le tusi o le ola, a ou te tautino atu lona suafa i luma o lo’u Tama, ma luma o ana agelu.” |
ASO 6
Faaaliga 3:9-10, “Faauta, ou te faia i latou o le sunako o Satani, o e fai mai o Iutaia i latou (o e ua talitonu i aso nei), a e leai, a ua pepelo; faauta, ou te faia i latou e o mai ma ifo i ou vae, ma ia iloa ai ua ou alofa ia te oe.” Ona ua e tausia le upu o lo’u onosai, ou te leoleo foi ia te oe i le ituaso o le tofotofoga, o le a oo mai i le lalolagi uma, e tofotofo ai i e nonofo i le lalolagi.” {O le ituaso o le tofotofoga e pei o le taimi na faaosoosoina ai e le gata ia Eva i le faatoaga o Etena. O le a avea o se manatu faatosina tele o loo taofiofia e tetee tuusaʻo i le afioga a le Atua, o le a foliga saʻo lava faaletagata, e matuā faamalamalamaina ma aumaia ai le ola e faavalea ai le lalolagi. E na o le au filifilia lava o le a le faaseseina. O le a oo mai le faaosoosoga e faapea. O le a oo mai le faaosoosoga e faapea: O le a taumafai le gaoioiga faalotu ina ia tuufaatasia ekalesia uma i le faapotopotoga faaleuso; O lea ua matua malosi ai faiga fa'apolokiki lea na te tu'uina atu ai le mamafa i le malo e fa'aoso tagata uma e 'auai atu ia te ia, tuusa'o pe leai. A o faateleina lenei omiga, ma o le a, o le a sili atu ona faigata ona tetee atu, aua o le tetee o le leiloa lea o le avanoa. Ma e toatele naua o le a faaosoosoina e o faatasi, ma manatu e sili atu le auai ma auauna pea i le Atua, ae ua latou sese. Na faaseseina i latou, latou te leʻi taofimau i lana afioga ma lona suafa ma lona onosai. Ae o le a le faaseseina le au filifilia. A'o avea lenei gaioiga mata'utia ma "Ata" ua faatuina i le manu fe'ai; o le a o ese le au paia i le fiafia.
{O le mea lea o le ai ai se naunautaiga paia e faagaeeina i totonu o noataga o e talitonu, ina ia avea i latou ma uluai fua ia te Ia o lē ua toetu mai le oti, ma avea ai ma sui o mataupu faavae mo ma faatasi ma Ia.}
autu | Tusi Paia AM | Fa'amatalaga AM | Tusi Paia PM | Fa'amatalaga PM | Fuaiupu e Manatunatu ai |
Le Ekalesia ono tausaga
Ekalesia i Filatelefaia |
Faʻaaliga 3: 7-10
Isaia 44:8, “E iai ea se Atua e na o aʻu? Ioe, e leai se Atua; Ou te le iloa lava.” Manatua le pese, “Ua noatia a’u mo le nuu folafolaina.” |
I le Ekalesia i Filatelefaia, Iesu Keriso faailoaina o ia lava e faapea, “ O le paia, o le faamaoni, o le ua ia te ia le ki a Tavita, o le na te tatalaina, a e leai se na te punitia;
A latou Galuega ‘Ua ‘ou tu‘uina atu i ou luma le faitoto‘a ‘ua matala, e leai fo‘i se tasi na te tapunia; E leai ni o latou Masei O Latou Taui Faaaliga 3:12, “O lē manumalo, ou te faia ma poutū i le malumalu o loʻu Atua, e lē toe alu atu foʻi o ia i fafo; O le Atua, o le Ierusalema fou lea, o le ua alu ifo mai le lagi mai lo’u Atua, ou te tusi foi i ona luga lo’u igoa fou.” |
Faʻaaliga 3: 11-13
Salamo 1: 1-6 Manatua le pese, “Faamautinoaga manuia.” |
Isaia 41:4, “O ai ea na faia ma faia, ma valaau i tupulaga talu le amataga? O A’u o le Alii, o le muamua, ma le mulimuli; O aʻu o ia.”
Na fetalai le Alii, e i ai le itula o tofotofoga e oo mai i le lalolagi uma e tofotofo ai i latou ae na folafola mai e tausia i latou o e tausia le upu o lona onosai. |
Faaaliga 3:11, “Faauta, ou te vave alu atu;
Isaia 43:11, “O a’u lava, o Ieova; e leai foi se Faaola ua na o a’u.” Faaaliga 3:12, “Ou te faia foi ma poutū i le malumalu o lo’u Atua, e le toe alu ese foi o ia; ou te tusi foi i ona luga le suafa o lo’u Atua, ma le igoa o le aai o lo’u Atua, o le Ierusalema fou, ua alu ifo mai le lagi mai lo’u Atua; ou te tusi foi i ona luga lo’u igoa fou.” |
aso 7
Faʻaaliga 3: 19-20,”Faauta, ou te tu atu i le faitotoa, ma tu’itu’i atu: afai e faalogo mai se tasi i lo’u leo, ma tatala mai le faitotoa (o outou loto), ou te ulufale atu ia te ia, matou te talisua foi ma ia, o ia foi ma a’u. O i latou uma ou te alofa i ai, ou te aoai atu ma aoai atu;"
(Ua puupuu le taimi ma ua tapunia le faitotoa o le alofa mutimutivale). Se'i vagana ua maua e se ekalesia le Agaga o le Atua, o le a ia suitulaga i se polokalame mo le mana ma le talitonuga mo le Upu.
{Atonu o i latou ia o le fuainumera o le ulumatua a le tina o Ierusalema fou, o tagata faatalitali moni uma lava o Lona Malo i le agaga, ma e mafai ona faitaulia faatasi ma agaga taupou o loo faatatau i ai lenei feau: Ia mataala ma faatelevave. Ioane 1:12, “A o i latou uma o e na talia o Ia, na Ia tuuina atu ia te i latou le pule e avea ai ma atalii o le Atua.” O lona uiga o i latou e talitonu i Lona Suafa, o Iesu Keriso. O le taimi lava e uma ai ona faaali mai lenei vaega o le avea ma Alo, o le a asiasi atu ai le faamasinoga a le Atua i nuu ese, o e ua feteenai ma le finagalo o le Atua. O lē e manumālō e savavali ma a‘u i le mamalu. Ou te toe fuataiina, ua fetalai mai ai le Afioga a le Alii.}
autu | Tusi Paia AM | Fa'amatalaga AM | Tusi Paia PM | Fa'amatalaga PM | Fuaiupu e Manatunatu ai |
O le fitu tausaga o le Ekalesia
Ekalesia a Laotikaia |
Faʻaaliga 3: 14-17
Dan. 3: 1-15 Manatua le pese, “Amazing Grace.” |
I le 7th ma le tausaga mulimuli o le Ekalesia, o Iesu faailoaina o ia lava o le Amene, o le molimau faamaoni ma le moni, o le amataga o mea na faia e le Atua.
O a latou galuega Ina ia e le maalili pe vevela: ou te manao ia e maalili pe vevela. Auā ‘ua e māfanafana, e lē mālūlū pe vevela fo‘i, ‘ou te lua‘i atu ai ‘iā te oe nai lo‘u gutu. O Latou Masei ‘Ua e fai mai, ‘Ua ‘ou mau‘oa, ma ‘ua fa‘ateleina a‘u ‘oloa, ‘ou te lē mativa fo‘i i se mea e tasi; ‘ua e lē iloa fo‘i o oe o le malaia, ma le malaia, ma le mativa, ma le tauaso, ma le lē lavalavā. O Latou Taui O lē manumalo, ‘ou te tu‘uina atu i ai e nonofo fa‘atasi ma a‘u i lo‘u nofoāli‘i, fa‘apei ‘ona ‘ou manumalo, ma ‘ua ‘ou nofo fa‘atasi ma lo‘u Tamā i lona nofoāli‘i. |
Faʻaaliga 3: 18-22
Tani.3:16-30 |
Faufautua
Ou te fautua atu ia te oe ina ia e faatau mai ia te au le auro ua tofotofoina i le afi (Uiga faa-Kerisiano e na o le pau lea o le mea e te oo atu ai i le lagi ma e gaosia i totonu o le ogaumu aasa o puapuaga, e maua ai le alofa faalelagi, paia, mama ma fua uma o le Agaga, Kala. 5:22–23). Ina ia e mauoa i luma o le Atua; ma ofu sisina, ina ia e faaofuina, ina ia le iloa ai le ma o lou lē lavalavā (o le ofu o le faaolataga, Roma 13:14, A ia oofu outou i le Alii o Iesu Keriso “ua toe fanauina” ma aua le saunia mo le le tino, ina ia faataunuuina ai ona tu’inanau, Kalatia 5:19–21). Ma uu ou mata i le vaimata, ina ia e vaai, (A aunoa ma le papatisoga a le Agaga Paia, e le mafai lava ona pupula ou mata i se faaaliga faaleagaga moni o le afioga a le Atua. O se tagata e aunoa ma le Agaga e tauaso i le Atua ma Lana upu moni), Kala. 3:2. |
Faaaliga 3:16, “O lenei, talu ai ua e sua- sua, e te le maalili foi, e te le vevela foi, ou te luai atu ai ia te oe mai lo’u gutu.”
Tani. 3:17, “Afai e faapea, e mafaia e lo matou Atua o loo matou auauna i ai, ona laveai mai ia i matou ai le ogaumu aasa, na te laveai foi ia te i matou ai lou lima, le tupu e.” Tanielu 3:18, “Ae afai e leai, ia silafia e oe, le tupu e, matou te le auauna i ou atua, matou te le tapuai foi i le tupua auro ua e faatuina” (Faaaliga 13:12). |