Tusi tusi faavaloʻaga 206

Print Friendly, PDF & Email

                                                                                                  Tusi Faʻaperetania 206

                    Miracle Life Revivals aofia ai. | Faifeau Evagelia Neal Frisby

O le a alu ifo le afi vave mai le lagi - Saienitisi ma le mata mataala - i luga aʻe tonu o ulu o le faitau aofaʻi o le lalolagi. Le malosi ma le mata'utia o le Atua i tala atu o atomic! Atomic -Hydrogen – “O asteroids tetele na faia i luma atu o le taimi mo le faamasinoga a le Atua e oo mai!” – Malosi e tafiesea ai le faitau selau miliona pe sili atu ( Mata. 24:22 ) Ua lava le malosi e toso mai ai tai o le sami e ufitia ai aai! - "I loʻu manatu o loʻo faʻatulagaina mo lenei seneturi!" - O lenei paneta o le a maʻila ma suia e pei lava o le taimi muamua! (Faaa. 8:10 – Faaa. 6:12 – Isa.chap.24) – “I se taimi puupuu mai le taimi nei, o le a leai se mea e ola ai lenei paneta!” – O le a malepe, galu ma matagi e 700 i le afe maila i le itula! – Mata’utia ma le Mata’utia! - "O le teenaina o le Alii o Iesu, ma a o liliu atu le faitau aofaʻi i tupua ma faʻataʻitaʻiga o le a aumaia ai lenei faʻasalaga mataʻutia ma le faamasinoga!"


Ua o'o mai malosiaga o le lagi – I luma ole Newsweek Mag. (Nov. 23, 1992) – Na talanoa e uiga i Comets, Asteroids ma le auala e ono iʻu ai le lalolagi, ma taʻua ai o le aso faaiʻu e tusa ai ma le faasaienisi!” – Na taʻu mai ai se asteroid e toetoe lava a misi le lalolagi i le 1989. Na faapea mai se failauga o le NASA, “E leʻi umi ae taia lo tatou paneta e se tasi.” - Fai mai saienitisi afai o se mea e 6 maila le mamao e pa i luga o le eleele o le ai ai se malosi pa o le 100 miliona megatons o le TNT ma faʻasaʻo mea uma i totonu o le selau maila! “E tusa ai ma valoaga, e sili atu foʻi i latou e taia!” – Na fetalai foʻi Iesu, “E iai foʻi faailoga tetele ma mea mataʻutia mai le lagi!” ( Luka 21:11 ) – Mātau: Na faapea mai isi nusipepa ma mekasini, o le a faaumatia e se asteroid po o asteroids le lalolagi! “E fai mai foi nisi i se taimi lata mai!” E foliga mai ua natia e popolega o le olaga lenei mea mai le tele o lenei lalolagi. – “Ae o le a taunuu lava, ua fetalai mai ai Ieova. E tatau i ē popoto ona saunia o latou loto, auā ou te alu atu!”


Fa'aauau - fa'aalia le lumana'i - O se auupega tuai ae o se auupega fou ua le amanaiaina. Ua iloa e le faasaienisi mea o loo fai mai ai le Tusi Paia, ma mea na valoia e le Tusi Paia i le silia ma le 25 tausaga ua mavae! “O auupega o le foafoaga a le Atua i le vanimonimo, faatasi ai ma le tau ma le natura o le a Ia faaaogaina a o i’uga tausaga!” Ua faatumulia le vanimonimo i mea e lamatia ai le lalolagi. - O loʻo taumafai tagata suʻesuʻe e faʻamautinoa o nei faʻalavelave faʻafuaseʻi e le fetaui ma le lalolagi, ae e tusa ai ma valoaga o le a le mafai ona latou taofia. - I le mataʻutia o le lalolagi, "ae faʻamafanafanaina e ua filifilia, i le iloa o le a afio mai Iesu!"


valoaga – E le o ni mafaufauga, ae o mea moni – E le o ta’u maia e le Tusi Paia se aso tonu, ae o le mea tonu lava lea e tatau ona latou fai mai ai mo lo tatou tupulaga! (Mata.24:33) – “O lo’u manatu mautinoa o lenei sefulu tausaga o le a le sao mai le aafiaga o nei lapisi afi tetele (o nisi e oo lava i le lapo’a o le mauga pe lapo’a atu)! O le a tatou faaopoopo atu nei mau fa'amaonia. Faaaliga 8:7-11 – Ua ili e le agelu muamua, ona sosoo ai lea ma le uato’a ma le afi ua fefiloi ma le toto, ma lafo ifo ai i le eleele, ona mu ai lea o lona tolu o vaega o laau, ma ua susunuina mutia mutia uma. ‘Ua ili fo‘i e lona lua o agelu le pū, ‘ona lafoina lea i le sami e peiseaī o se mauga tele ‘ua mū i le afi, ‘ona liu toto ai lea o lona tolu o vaega o le sami; ‘Ua fa‘aumatia fo‘i lona tolu o vaega o mea ola sa i le sami, ma lona tolu o vaega o va‘a. ‘Ua ili fo‘i e lona tolu o agelu le pū, ‘ona pa‘ū ifo ai lea mai le lagi o le fetū tele, ‘ua mumū e pei o se lamepa, ‘ona pa‘ū ifo lea i lona tolu o vaega o vaitafe, ‘atoa ma puna o vai; O le igoa fo‘i o le fetu ‘ua fa‘aigoa i le laena; e toatele foi tagata na feoti i le vai, aua ua oona. – Faaa. 6:13-17 , Ua paʻuʻū foʻi fetu o le lagi i le lalolagi, e pei o le mati ona totō ifo ai o fua o le mati, pe a lūlūina e le matagi malosi. ‘Ua mavae atu fo‘i le lagi e pei o se tusi tā‘ai ‘ua ta‘ai; ma o mauga uma ma motu uma na aveesea mai o latou nofoaga. O tupu fo‘i o le lalolagi, ma ali‘i sili, ma ē mau‘oa, ma ali‘i kapeteni, ma ē malolosi, ma ‘au‘auna uma, ma tagata sa‘oloto uma, ‘ua lalafi i ana ma papa o mauga; ‘Ua fai atu fo‘i i mauga ma papa, “Mafuli mai ia ‘iā te i matou, ma ‘ia natia ai i matou mai i fofoga o lē o lo‘o ti‘eti‘e i le nofoāli‘i, ma le to‘asā o le Tama‘i Mamoe: Auā ‘ua o‘o mai le aso tele o lona to‘asā; ma o ai se na te mafaia ona tu?

Fa'alavelave mata'utia na tupu - 1908 - Matou te sii maia: I se tulaga e seasea tupu, o se meteor e matua tele lava ua sosolo i totonu o le kalave o le lalolagi ma foliga mai o se afi mumu, ma taia ai le lalolagi i se aafiaga tele. I le taeao o Iuni 30, 1908, na oso aʻe ai se meteoro tele i luga o Siberia ma paʻū i le eleele i se vaipanoa maotua. Na'o le mea moni lava lenei na pa'u i se vao na taofia ai lona faia o ni mea leaga e le mafaitaulia. E pei ona i ai, e tusa ma le 25,000 eka o le vaomatua na totoe o se faaleagaina ulaula. Mo le mamao e 25 maila i itu uma, na feulaina mafolafola laau i le eleele. Faatasi ai ma le pa, o se asu faaniutu na alu aʻe mo se mamao e 15 maila. I le lima selau maila le mamao, na taofi ai e se inisinia lana nofoaafi ne'i se ese. Ana taia le meteorite i le lima itula mulimuli ane ma faatagaina ai le lalolagi e taamilo i sasaʻe, semanū e taia i le vaipanoa o St. Petersburg (lea ua taʻua nei o Leningrad), ma ola ai le faitau miliona o tagata i le vaipanoa lea na tupu ai le Fouvalega a Rusia i ni nai tausaga. mulimuli ane semanu e tineia. - E foliga mai o lenei taua asteroid o vaega atomika mai fafo, sa mu ma pa aʻo leʻi afaina.


Mai le mekasini o le astronomy – Setema 1991 – Matou te Sii mai – O le a le mea e tupu pe a taia moni e le Earth crosser e pei o le 1989 FC le lalolagi? O John O 'Keefe ma Thomas Ahrens i Caltech na fa'atautaia fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta e fa'aaoga ai le asteroid 1989 FC o lo'o malaga i le 11 kilomita i le sekone (24,500 maila i le itula) e fa'atatau i le Lalolagi, fa'aluaina le saoasaoa nai lo le saosaoa o pulufana. O a latou faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai o le asteroid e ui atu i lalo ifo o le ea i lalo ifo o le sekone, e le lava le taimi mo soʻo se tasi i lona ala e vaʻaia ai le sau. Ona tuleia lea o se galu fa'ate'ia i totonu o le eleele ma i totonu o le asteroid. O le i'uga: o le asteroid e tele ina ausa, suia mai le malo i le vai i le kesi i se vaega o le sekone. O le pa e maua ai le malosi e tutusa ma le 1,000 megaton pomu ma le vevela o le 20,000 ° C. O le kesi vevela mai le mea faʻafefeteina e fana i le lagi ma toso atili ai le ea. O se galu fa'ate'ia e sosolo ese mai le a'afiaga ma mea uma i totonu o le selau kilomita o lo'o fa'amumuina mai le vevela o le pa. E tusa ma le 500 kilomita le mamao o le vevela o loʻo tumau pea i le 100° C. O le afā e alu atu i fafo i le 35,000 kilomita i le itula ma faʻasaʻo mea uma mo le 250 kilomita. O mea mai le a'afiaga e timu i lalo, e tele lava i foliga o matāua liusuavai o papa. O se lua e tusa ma le sefulu taimi le lautele o le a'a o lo'o totoe. Asteroid 1989 FC ua tafiesea se aai e pei o Niu Ioka i se taimi vave. O le fuafuaina o le oti ma le faʻaleagaina mai le aʻafiaga e oʻo lava i se tamaʻi asteroid e faʻafefe ai le mafaufau. Ona o le tele o le le mautonu lea e mafai ona faʻaitiʻitia e faʻataʻitaʻiga (mea e alofia, matou te faʻamoemoe) o saienitisi i le 1981 konafesi i luga o le tele o faʻaumatiaga na fuafuaina e faapea o se faʻalavelave faʻatasi ma se 200 mita - diameter asteroid o le a maua ai se 1,000 - megaton pa ma i le va o le 200,000 ma 100 miliona maliu. O le feto'ai ma se mea e 400-mita-diamita o le a maua ai se 10,000-megaton blast ma i le va o le lua miliona ma le tasi piliona maliu. Ma e mai se asteroid e itiiti ifo i le afa kilomita le lautele. Manatua: E iai taimi e faatotō ifo ai e le Atua i le lalolagi ni polo afi tetele.


O le upumoni o le talalelei – Upusii – NW Hutchings – O tino faalelagi e iai se tala e faamatala. O i latou o molimau ua aumaia ia i tatou le malamalama e faatatau i le finagalo ma le finagalo o le Atua e faavavau. E uiga i le foafoaina o le lagi, tatou te faitau ai i le Kenese 1:14 , “Ona fetalai mai lea o le Atua, Ia i ai malamalama i le vanimonimo o le lagi e va ai le ao ma le po; ia avea foi ma faailoga, ma tau, ma aso, ma tausaga.” O lenei mau e fetaui lelei ma le faasaienisi o le vateatea. O le taamilosaga o le lalolagi e iloa ai o tatou aso, o le faataamilosaga o le lalolagi i le la e iloa ai o tatou tausaga, ma o le lilifa o le lalolagi i lona itu e iloa ai o tatou tau. E lē gata ina ōgatusa lenei mea ma le Tusi Paia, ae o loo taʻua foʻi e le Afioga a le Atua o paneta uma, masina, fetu, aniva, ma fuifui mea e fai ma faailoga. E leai se paneta, masina, asteroid, po o se kometa e leai sona tulaga i le mamanu aoao na fuafuaina e le Foafoa. O le upu mo “faailoga,” e pei ona maua i le Kenese 1:14, e ese i le gagana Eperu. O se faailoga o se faailoga e faailoa ai se mea e sili atu nai lo le faailoga lava ia. O nota faamusika o faailoga, po o faailoga, i se ta piano o loo nofo i lana mea faifaaili. Afai e faauiga faatasi e le ta piano ia nota i le faasologa sa'o, ona faalogo lea o le aofia i le mea na faamoemoe i ai le na faia le musika ina ua ia tusia le fatuga. E faapena foi, o le lagi o faailoga ia, e pei o faamatalaga i luga o se fasi musika. Afai tatou te faauigaina sa'o faailoga i le lagi, ona mafai lea ona tatou malamalama ma talisapaia le musika o le foafoaga a le Atua mai le amataga e oo i le gataaga. E mafai foi ona faatusa faailoga i le lagi i nota o musika i se isi auala. A o taina e le ta piano se sonata, o le musika, e pei o se faaaliga faifai pea, e faalogoina i lona faasologa tatau. E faapena foi “faailoga” i le Kenese 1:14 o lona uiga o le lagi o le faailoaina mai lea o faaaliga a le Atua i tagata. I se isi faaupuga, o loo faamatala mai e le lagi le tala o mea o le a oo mai.

Manatua: Na fetalai Iesu, Tatalo ina ia outou sosola ese mai nei mea uma, ona tutū ai lea o le au filifilia i luma o le Atua soifua. “E faapea lava ona afio mai le Alii o Iesu!”

Tusi # 206