Tusi tusi faavaloʻaga 159

Print Friendly, PDF & Email

                                                                                                  Tusi Faʻaperetania 159

          Miracle Life Revivals aofia ai. | Faifeau Evagelia Neal Frisby

 

Faataoto faaperofetaga — “O lenei faataoto o le a oo i lona tumutumuga mulimuli i le faaiuga o lo tatou tausaga! Ua faailoa mai ai ituaiga e fa o tagata faalogo, o loo maua le faataoto i Mata. mata. 13 ma Luka mata. 8!” — “Na fetalai Iesu e toʻatele perofeta ma tagata amiotonu na mananaʻo e faalogo ma vāai ​​i nei mea, ae latou te leʻi maua le avanoa! Ae ua tatou maua le avanoa e vaai ai ua faataunuuina!” ( Mata. 13:17 ) — “Ia outou faalogo mai i le faataoto i le lulu saito! Ua amata le faataoto, 'o le fatu o le Afioga lea a le Atua!' ”( Luka 8:11 ) — “O Iesu na te lūlūina le Upu! O lē e lē malamalama i le Upu o le malo (i le fa‘atuatua) e pu‘eina e le tiapolo! O i latou ia na totōina fatu i tafatafa o le ala!” ( Mata. 13:19 ) — “Ua faafia foʻi i aso nei le toʻatele o ē ua vāai ​​i vavega, ua pisi tele i isi mea ma manatu māmā i ai! O i latou ia na pauu i tafatafa o le ala!” — “E sosoo ai — 'O lē faalogo i le upu i mea papa ma le olioli, e talia e ia. Ua leai ni aa, ua tausuai o ia i sauaga ona o le Upu!' “(Vr. 21) — “O aso nei ua tatou vaaia ai tagata ua foliga mai ua lelei se’ia oo ina sauaina i latou, ma talu ai e le o mauaa ma faavae i le Upu e foliga mai ua vave ona pa’u’u ese!”


Faʻaauauina — “E sosoo ai — O le faalogo i le vao tuitui, ua fai mai o le oa ma le popolevale o lenei lalolagi ua fetinaiina ai le Upu, ma ua le fua mai ai! (Vr. 22) — E faafia ona tatou vaai i nei tagata faalogo mulimuli e toalua i aso nei! Tatou te vaai i ai i le pauu ese tele; ma o le liliuese i le laueleele e ofoofogia! E oo lava i nisi o lotu a le atunuu sa latou taliaina se ata lafoia fou o loo faaata mai ai Iesu i soo se ituaiga o agasala na Ia tetee moni ai! O le mea moni e matua leaga lava o le a na ona tatou faaiuina i le fai mai o le le lavalava ma le faʻaleagaina na faʻaaogaina i le ata! E lē taumatea ua faalogo nisi o outou i tala fou!” — “Ia, o le au faalogologo mulimuli o tagata lelei! O lē fa‘alogo i le ‘upu i le ‘ele‘ele lelei, ma fua mai ai fua! O nisi e faaselau, o nisi e onosefulu, o nisi e tolusefulu! (Vr. 23) — O i latou ia e leʻi pisi tele i mea o le olaga nei, e faalogo ai i le Upu ma malamalama i ai!” — “Na mauaa ma faavae ai i latou! O i latou nei o le au filifilia ma o loo latou galulue faatasi ma lenei ituaiga o faiva i le fanua o le seleselega! Ua latou faatuatua i le Upu, ma ua latou maua le mana e avea ai ma atalii o le Atua!” — “Ua faataunuuina nei mea uma i o tatou luma, ma ua faaalia ai o loo tū Iesu i le faitotoʻa, ua sauni e faaali mai!” — Na fetalai Iesu, “Amuia i latou o e faalogo ma tausi i le Upu. Aua na ia faatusaina i latou i le tagata poto ua na fausia lona fale i luga o le papa!” ( Mata. 7:24-25 ) — “Na fetalai mai foʻi le siʻufofoga o Ieova iā te aʻu e taʻu loʻu Uluaʻi Lotu, o le Capstone! Auā ua faavaeina i luga o le papa, o le Alii o Iesu!”


Iunaite Setete i valoaga — “O se atunuu tele, ma ua silia nei ma le 200 tausaga! Ae i le 30 tausaga talu ai, ua amata ona faʻaleagaina Amerika i se auala e faʻapuupuuina ai lona taimi! O ata tifaga a Hollywood ua faaleagaina ai le lalolagi, ma e toʻatele atu fafine talitane i luga o le alatele na i lo tagata talaʻi moni i le pulelaa!” — “O le vave ona faaaoga o fualaau faasaina ua faatamaia ai lenei atunuu i totonu! Ua fano le autalavou i o tatou luma! O lenei malo foi e sili ona tele aitalafu i atunuu uma, ma e i ai se aso e le o toe mamao ae tatau ona tuuina atu se tala! E pei foi o Papelonia anamua o se tuufaatasiga o atunuu uma i lenei lalolagi! E mafai la ona tatou faapea atu ma le saogalemu, e lē o toe umi ona taʻua lea o le afafine o Papelonia Tele!” ( Faaa. 17 ) — “O le a faatasi atu foʻi lenei nuu ma le Emepaea o Roma ua toe faaolaolaina! (Faaa. mata. 13) — Tatou tatalo mo le nuu ma le autalavou, ma le talitonu o le a aumaia e le Alii le tele o isi i le faaolataga; a o lei oo mai le pogisa o le Puapuaga i le laueleele!”


Faailoga faalelagi — Kene. 1:14 , “ua faailoa mai e le lagi e tuuina mai faailoga! . . . Ma na fetalai Iesu i le Luka 21:25 o le ai ai faailoga i le la, le masina ma fetu! E pei ona i ai i Lona afio mai muamua, e faapena foi i Lona Afio Mai Faalua!” — “O le tausaga lenei o suiga uiga ese o paneta ua tatou talanoaina i isi Tusitusiga! O nisi o mea ua uma ona faataunuuina, tau ma isi mea!” — “O se tasi o mea e sili ona latalata mai Mars i le lalolagi nai lo se isi tupulaga! Ua taʻua e nisi o le mea na tupu i le vateatea o le 1988! E oʻo atu i le faaiuga o Setema latou te faʻamoemoe e tauva ia Jupiter o se mea sili ona susulu i le lagi! Fai mai saienitisi, e le toe lata mai pe a uma le tausaga e 2000!” — “Ua tatou vaai foi i le tausaga e 1988 e faailogaina ai le 40 tausaga o le setete o Isaraelu! . . Ma talu mai a matou uluaʻi tusitusiga na matou vaaia ai le vevesi i auala o Isaraelu! . . Ma sa valoia mai faafitauli i Tusitusiga!” — “O nei faailoga uma e tautala i suiga, ma o lenei atunuu (USA) ua oo i se suiga! E ala mai ea? Po o le a alu atu i se moe loloto (faaseseina)?” — “O le mea na tatou talanoa ai i luga o le a tupu latalata i la tatou palota i le 1988 ma e tatau ona faailoa mai ai se mea e le masani ai!” — “E foliga mai o le taʻitaʻi mataʻina lea na faaali mai e le Atua iā te aʻu o le a tupu i se isi taamilosaga! Ae o ai na te iloa le taimi e avea ai le isi peresitene o le tofi, e mafai ona oo mai se suiga faapena i le taʻitaʻiga pe mafai foi ona tauaveina lenei uiga!" - "E tasi le mea e mautinoa o le tele o valoaga na ou tusia e uiga i le isi peresitene o le a faia i le tofi o le a mautinoa lava e pei ona tautalagia! . . . Ae o le a tulaʻi mai lenei taʻitaʻi na taʻua! Ae faapefea foi lenei taʻitaʻi lotu mulimuli na taʻua e le Tusi Paia? ( Faaa. 13:12-17 ) — Faamata o lenei—ma o le ā le latalata? E le o toe umi ae faailoa mai e le taimi ma le taunuuga! O tausaga o i luma o le a sili ona manaia!”


Iesu i le valoaga — E faapefea ona afio mai o Ia? — “E sau faafuaseʻi o Ia ma e vave afio mai! O le a afio mai o Ia i ao o le mamalu! A fa'ataunu'uina le Upu ma fa'ailoga i le sa'o tonu o le Fa'aliliuga o le a faia i se taimi vave, i le emo o le mata! Aisea e afio mai ai o Ia?” — “Ina ia faataunuuina se folafolaga, ia togiolaina ona lava ina ia tatou sao ai e pei ona Ia faamasinoina le lalolagi!” — O afea e afio mai ai o Ia? — “E leai se tasi na te iloa le aso tonu po o le itula, ae tatou te iloa le tau! Ua tatou iloa i taamilosaga o taimi ma faailoga o loo siomia ai i tatou na Ia fetalai mai ai (malala, mafuie, oge, mea fou, atomic, le mautonu o le atunuu ma isi) ua latalata mai!” — Seʻi o tatou mātauina . . . “O le uluai taimi na afio mai ai Iesu a o lei oo i le faaiuga o le seneturi o le uluai 4000 tausaga; e tusa ma le 3996!” — “I le taimi nei e mafai ona toetoe lava tutusa i lo tatou senituri le tuuina atu po o le ave o se tausaga pe lua pe sili atu foi (taimi e faapuupuuina)! Matou te iloa e le o toe mamao - ma o loʻu manatu, e mautinoa lava e toe mafai aʻo leʻi maeʻa lenei seneturi! Ae tasi le mea mautinoa ua tatou i ai i le vaitau o Lona afio mai!” — “E afio ifo le Alii lava Ia!” ( I Tesa. 4:16 ).


Koku i le valoaga — “E pei ona outou iloa na ou valoia o le a tulai mai se taitai Rusia i le taimi o le anetikeriso ma galulue faatasi ma ia! . . . O lea matou te mananaʻo e lolomi lenei tala manaia tele iinei. . . . ona amata ai lea — Po ua tatou feiloai ma ‘Koku’?” —Savali a le Itula Iutaia Kerisiano! Sii mai: I fuaiupu amata o le Esekielu 38, tatou te faitau ai: “Ua oo mai foi ia te au le afioga a le Alii (le Keriso na muai liutino tagata—tagai Ioane 1:1-5), ua faapea mai, Le atalii e o le tagata, ia faasaga atu ou fofoga ia Koku, le le nuu o Makoku, o le perenise o Rosh (Rusia), o Mesech (Moscow) ma Tupalu (Tobolsk), ma vavalo faasaga ia te ia, Ma fai atu, O loo faapea ona fetalai mai o le Alii le Atua; Faauta, ou te faasagatau atu ia te oe, Koku e, le alii sili o Rosh (Rusia), Mesech (Moscow) ma Tupalu (Tobolsk); ‘Ou te fa‘aliliu‘eseina fo‘i oe, ma tu‘u fa‘amau i ou ‘auvae, ‘ona ‘ou ta‘ita‘iina atu ai lea o oe ma lau ‘au uma. . . Peresia (Iran), Etiopia ma Libya faatasi ma i latou; o i latou uma lava ma le talita ma le puloutau: o Komeri (Siamani i Sasae) ma ana ʻau uma: o le aiga o Tokarma (Turki) i le tuluʻiga o le itu i mātū, ma ana ʻau uma: ma le nuu e tele faatasi ma oe” (Esekielu 38:1). 6, Faaliliuga Sa'o). O nei fuaiupu o loo faailoa mai ai se valoaga auiliili…. o loo faamatalaina ai le tulaʻi mai ma le faaumatiaga o se lumanaʻi (i le vaaiga a Esekielu) o se tagata taʻutaʻua faapolotiki, o le pule i le laueleele o Rusia, o lē ua faaigoa iā “Koku.” O lenei “perenise” taufaasesē ma le fiasili, “e faia lona lava loto leaga e ala i le faatagaga tuusaʻo a le Atua, e taʻitaʻia se autau malosi a le Soviet Bloc e faasagatau atu i le Nuu Filifilia a le Atua o Isaraelu, ma naunau e faoa faamalosi le tamaoaiga o lenei nuu itiiti ua toe maua mai.... O loo taitaia e Koku lana autau tele i “mauga o Isaraelu.”… O le mea lea na faaumatia ai e le Atua le autau a Koku, e ala i auala faalelagi, ma aumaia ai le oti ma le tanuga o Koku lava ia.


Faʻaauauina — I le amataga o Tesema 1987, na uluai faailoa atu ai e tagata Amerika ia Mikhail Gorbachev, le Failautusi Aoao o loo i ai nei o le Soviet Supreme ma le taitai faaupufai (le “perenise”) o le malo o Rusia…. Na ia faailoa mai o ia o se tagata e sili ona atamai ma le atamai; o se tasi na pu'eina agafesootai faapea foi ma faiga faaupufai. . . O le isi uiga tulaga ese . . . o le “faailoga fanau” mumū. . . I tagata anamua, o se faailoga faapena sa manatu o se “faailoga uiga ese, na tuu e “atua.” . . Ae ui i lea, o loʻo i ai se mea e sili atu lona taua nai lo se "faailoga fanau.".... O lena “mea” o le igoa lea e patino i lenei tagata…. A tatou o atu i le sipelaina o le gagana Rusia o le “Gorbachev,” tatou te maua ai se mea e sili atu lona taua. O le upu muamua, “Gor-”…. ua sipelaina i mataitusi e fa nai lo le tolu. O le sipelaga a Rusia… toe fai le mataitusi muamua. . . i luma o le. . . "r, "o lea, ua sipelaina ai e tagata Rusia le "Gorbachev" o le "Gogrbachev." . . . O mataitusi muamua e tolu.... sipela moni lava “Koku!” Pe na o se mea na tupu fua lenei mea? E le gata i lena, ae sei o tatou mafaufau i le igoa muamua….O le Rusia “Mikhail” o…o le igoa Eperu “Michael.” O le uiga faaEperu… o le “o lē e pei o le Atua.” O se igoa sili lea ona talafeagai mo se tasi e tetee i le pule a le Atua e ala i le osofaia. . . Isalaeru! Po ua tatou feiloaʻi i le “Koku” i le valoaga a Esekielu? E na o le taimi lava e tali ai lena fesili. - Fa'ai'uga o le Fa'amatalaga! — Ua na o lenei lava e faailoa mai ai ua latalata mai le perenise o Koku! E pei ona taʻua atili, o le a taʻu mai e le taimi .... atonu e vave atu nai lo le manatu o se tasi!

Tusi # 159