Tusi tusi faavaloʻaga 110

Print Friendly, PDF & Email

                                                                                                  Tusi Faʻaperetania 110

          Miracle Life Revivals aofia ai. | Faifeau Evagelia Neal Frisby

 

Faailoga o le tupulaga — E lē mavae atu seʻia taunuu mea uma! ( Mata. 24:33-35 ) — ʻUa taunuu a tatou valoaga e faatatau i Sasaʻe Tutotonu ma atunuu Arapi e aofia ai tagata Iutaia! Ma e mafai ona tatou vavalo ma le mautinoa o loʻo i ai isi mea e tutupu i Sasaʻe Tutotonu. (Tagaʻi iā Nov. 1981 Tusi) — O Isaraelu o le uati faavaloaga a le Atua! Ma ua ia sainia se feagaiga filemu ma Aikupito. Ae e lē o le feagaiga lea o le a sainia ma le anetikeriso!” — “O le a oo mai o se feagaiga eseese o le a oo mai, ma atonu o le a faamautinoa atu e le perenise pepelo ia i latou le puipuiga mai atunuu uma o Arapi ma Rusia!”— “Ma o le a faia e le Iutaia agasala pepelo se mea sesē e oti ai i le faia faapea! ( Tani. 9:27 ). Ae o le Isaraelu moni o le a lē taliaina o ia (le taufaasesē) o le Mesia ma o le a faamaufaailogaina i latou e le Atua!” ( Faaa. 7:4 ) — “Ua fetalai mai Ieova o le a Ia toe aumaia tagata Iutaia ma avea i latou ma nuu! — E mautinoa na tupu lenei mea i le 1948. ( Eseki. 11:17 ). Le taimi atoatoa a le Atua! Sa tatau ona faataapeapeina i latou seia oo ina faataunuuina le taimi o Nuuese! ( Luka 21:24 ) Tela la, e iloa ne tatou me ko oti ne fakataunu ne tino mai Fenua Fakaa‵tea a te lotou galuega māfai e seai eiloa sena taimi! A o le faatoʻānofotane o Nuu Ese o loo ‘i le vaitaimi o le faaliliuga’ o loo faatalitali mo le sasaa atu ma le faaliliuina!’’ — “Ua toeitiiti ona faataunuuina lea o le faailoga o le Malumalu o Iutaia! Ua faailoa manino mai e le Faaaliga 11:1-2 lenei mea! — Na afio mai Iesu i le suafa o le Atua ma na latou teena o Ia! ( Ioa. 5:43 ) — Na ia fetalai atu o le a sau se tasi i lona lava igoa ma o le a latou mauaina lenei fetu leaga! O lenei tupu o le malaia ua tulai mai nei ma o le a aliali mai i se taimi lata mai. Ma o le a lē leoleoina le lalolagi i ona faamoemoega moni!”


O ai na te pulea sasa'e ogatotonu — “Muamua, e tusa ai ma le valoaga e faatatau i aso e gata ai, e lua vaega o malo o Arapi. . . o le vaega pito i totonu o le ono o Ioritana, Arapi, Aikupito, Iraq, Suria ma Lepanona. — O le fa pito i fafo o: Etiopia, Libya, Take ma Peresia (Iran). O lenei perenise pepelo o le a pulea Arapi ma Sasaʻe Tutotonu ma mulimuli ane ai le lalolagi. Ae e tusa ai ma le valoaga o loo lisiina atu e le toafa i fafo ma atonu o le a iu lava ina fouvale nisi o isi i lana ʻautau (malo) i le iʻuga ma aufaatasi ma Rusia mo le taua mulimuli!” ( Eseki. 38:1-5 ) — “E na te faasesēina foʻi le toʻatele o tagata Iutaia e fai ma o latou Mesia, ae a o leʻi oo i lenei mea, o le māfuaaga lea o le feagaiga (feagaiga) ina ia aumaia le filemu i Sasaʻe Tutotonu! O le a ia faamautinoaina aia tatau a Isaraelu. Ma i le 7 'tausaga talu ona sainia lenei feagaiga o le a amata le taua o Amaketo! Ae o le a muamua faaliliuina le au filifilia o Nuuese!” — “E fai mai o ia o le Mesia ia Isaraelu ma le Faaola o tagata uma. O le a ia faʻaosoina se faiga fou tau tamaoaiga i se tulaga faʻavaomalo. — “Ua muaʻi lapataʻia i tatou e le Atua e uiga i lenei pule silisili ese faaletagata ( II Tesa. 2:4 ) ua taʻua o le manu feʻai ma o le a tuuina atu i ai le pule i ituaiga uma, ma gagana eseese, ma atunuu uma. Ia faalogo lelei i lenei mea; o loo faapea mai 'O i latou uma' o e nonofo i le lalolagi e tapuai ia te ia, vagana ai le au paia filifilia! — Ua ia toe faapea mai, e oo mai e pei o se mailei ia i latou uma o e nonofo i le fogāeleele!' ( Luka 21:35 ) — “O le māfuaaga ua tele ai ona tusi e lam e faatatau i nei mataupu, ona ua talosaga mai aʻu paaga e faailoa atu mea uma ou te mafaia iā i latou. Ma ona ua tatou ulu atu i le vaega mulimuli ma faitau i lalo mo tagata o le Atua!”


Malamalama faavaloaga — “O le a faaaogā e le anetikeriso ni mea faapitoa se lua e tosina atu ai tagata i lana mailei ma avatu ai iā i latou le faailoga. O le tasi o le a avea ma ana faamaufaailoga o le tamaoaiga (tupe) ae o le isi e pulea meaʻai ma le malosi!” — “E avea o ia ma sē e sili ona taufaaʻoleʻole, e faaaʻoaʻo iā Keriso. O le a ia aumaia se tuufaatasiga o ekalesia ma aulotu. Ae mulimuli ane faafitia le Alii o Iesu Keriso!” E pei ona maua e Iesu le avā, ( Faaa. 19:7 ) e faapena foʻi le anetikeriso!” ( Faaa. 17:5 ) — “E pei ona iā Keriso le mana e faamālōlō ai maʻi ma faia vavega tetele, e faapena foʻi le anetikeriso. e foliga mai e iai le mana. Ae o ni faailoga pepelo!” ( Faaa. mata. 13 — II Tesa. 2:10-11 ) — “E fai o ia ma faipule poto!” “Ua faapea mai e sau o ia ma le filemu i le taimi muamua, ma maua le malo i le taufaasee ( Tani. 11 ). 21) atiina aʻe o latou loto ma mafaufau i se lalolagi o tapuaʻiga!” — “O le a ia folafola mai e faamuta taua i le filemu ma le manuia i tagata uma. E na te faataunuuina lenei mea mo sina taimi puupuu!” — “E toʻatele e aofia ai ma tagata Iutaia o le a taʻutino atu le upu moni o ia o le Mesia! Ae o Dan. ua faaalia ai le moni o totonu o lona uiga! O le a avea o ia ma failauga maoae, e luitauina foi le Silisiliese. ( Tani. 7:25 ) — O le a ia faavaivaia le ʻaupaia o loo totoe i Puapuaga! O le gutu e tautala i mea tetele. (fuaiupu 20) — O le gutu e pei o le leona!” ( Faaa. 13:2 )


Malamalama atili faavaloaga — “O le a avea o ia ma taulaitu faapisinisi. O le a ia pulea atoatoa tupe, siliva ma auro!” ( Tani. 11:38, 43 ) — “O le a avea o ia ma tagata atamai faafitafita e pulea se ʻautau mataʻina faavaomalo — E matuā faaumatia e ia ( Tani. 8:24 ) — Ua faapea mai, o ai sē na te mafaia ona tau ma ia?’’ ( Tani. Faaa. 13:4) — ''O le amataga o lana nofoaiga ua faailogaina i le manuia ma ua ifo tagata uma ia te ia; ae o le a iʻu ina ia aumaia i latou i se vasega o le pologa ma tagata e leʻi vaai i ai le lalolagi! ( Faaa. 13:13-18 ) – O le a lē toe iai le lalolagi i lona faatasi mai o Satani. . . Ia mataala ma tatalo outou ua filifilia ina ia outou sao mai nei mea uma, (Luka 0) ma tutu mai i o’u luma, ua fetalai mai ai le Alii.” ( Isa. 21.36:30 ).


Le va'aiga o mea o le a o'o mai — “Na fetalai Iesu, o le a tatou vaaia faailoga i le lā, le masina ma fetu i le itula mulimuli o lo tatou matutua! ( Luka 21:25 ) — Ma o le a faateleina pea a o faaiʻuina le matua! Ma o le a matou lisiina mea o le a tupu i le faaiuga mulimuli. Matou te sii maia lenei mea mai se tala manaia. 1. Na valoia e Isaia, “. . . o le malamalama o le masina e pei o le malamalama o le la” ( Isa. 30:26 ). 2. Fai mai Ioelu, “E liua le la i le pouliuli, ma le masina i le toto (Ioelu 2:3 1). 3. Na fetalai Iesu. . . . [e] faapouliuligia le la, e le susulu mai foi le masina (Mata. 24:29). 4. Na vaai Ioane “. . . o se mafuie tele; ona uliuli ai lea o le la e pei o le ie talatala o fulufulu, ma ua liua le masina e pei o le toto” (Faaaliga 6:12). Le ata o le la ma le masina gaioiga i le pito o le matua:

O le a ulu atu le la i se tulaga fou, e matua vevela ma susulu mo se vaitaimi e tasi i le lua vaiaso. Talu ai e atagia mai i le masina le malamalama o le la, e saʻo ai le faasaienisi e faapea o le a vevela ma susulu e pei ona masani ai le la. O le a leai se mapusaga mai le vevela, e oo lava i le tulua o po. A o amata ona mou atu le malamalama mai le la ona o le vaivai o le sapalai o le hydrogen o totoe, o le a faatumulia e matagi o le la ma kasa atomika le faiga o le la, ma suia ai le lanu o le masina i se mūmū mataʻutia (fuaiupu 12). A'o fa'ate'a ese le atigi o latou atigi pito i fafo ma aveese uma avanoa i le va o electrons, protons ma neutrons, o le a leai se malamalama e sao mai ai le mamafa. O le a pogisa le la ma o le a leai se malamalama o le masina. O mea ola uma i le lalolagi o le a tautau i le paleni. A aunoa ma se fesoasoani faafuaseʻi a le Atua i totonu o ni nai itula, o le a avea le lalolagi ma paneta mate. — Mata. 24:22, “E faapuupuuina aso pe e leai se tagata e faaolaina!”


O le isi tala e uiga i le poto ( Tani. 12:4 ) — Ua uma ona matou tusia muamua i lenei mea (Taʻai #99) ma ua matou faaopoopo atili mai i se upusii o mekasini:

Fa'atupu fa'aleaga — Hollywood's King Kong atonu e sili atu ona latalata i le mea moni nai lo le mea tatou te mafaufau i ai pe a faatagaina enisinia kenera e mulimuli i la latou ala o iai nei. O le lalolagi o le lumanaʻi e ono foliga mai o se faʻataʻitaʻiga na moemiti e se Frankenstein. Ua mafai nei ona maua e saienitisi gafa e tatala se visa o meaola taufaafefe lea sa na o se taimi na moemiti ai e tusitala talafatu vateatea. E le o toe umi ae latou i ai i tuafale! Ua mafai nei ona maua le mea moni o le povi elefane e mafai ona gaosia le 45,000 kalone susu i le tausaga. O le fa'aogaina o kenera e mafai ona fa'apipi'i ai kenera o tagata i totonu o chimpanzees ma fa'atupuina ai se fa'atupulaga o pologa i lalo o le tagata. O le a latou aumaia ia i tatou ni moa e tuufua fuamoa e pei o se fuamoa ostrich ma aeto lapopoa e pei o se tamai vaalele? Latou te manatu ma le mautinoa e tasi le povi nai lo le fuaina o le tasi povi i tausaga uma o le a mafai ona fua mai le selau i lona olaga atoa. E mafai ona tatalaina isi aafiaga mata'utia. “(Manatua — E faapena foi fafine o loo inuina fualaau faifua ma o nisi o i latou e 5 pe 6 pepe i le taimi e tasi! . . orgies!) Fa'aauau mai se isi manatu - "E faigofie lava ona mafai e se siama mata'utia ona sola ese mai le falesu'esu'e ma fa'atupu ai le tele o fa'ama'i fou. I le Fai. 3:11, ua faapea mai le Tusi Paia. ‘Ua ia faia mea uma lava ia matagofie i lona lava taimi, ‘ae toe fa‘aopoopo mai i le Failauga 7:29, ‘A ‘ua latou sā‘ilia mea e tele. 'O Utopia fa'amoemoega a le tagata o se miti paipa. Ua agai atu le lalolagi i se afa, ae le o se Shangrila. Po o le a lava le toe faafouga e fiafia le Atua e faamanuia mai ia i tatou, o le faamasinoga o le a oo mai ma le Puapuaga Tele e le maalofia ma e le mafai ona alofia. Ua tatou iai i aso o Lota ma aso o Noa. O le vaiaso faavaloaga lona fitusefulu o Tanielu e le o se vaitaimi o faamanuiaga, ae o le taimi o 'puapuaga o Iakopo.'


Fa'amaninoina o le fa'asologa o mea e tutupu — “Na faia lenei mea i se tasi o aʻu tusi, ae o le a tatou toe lisiina i inei ma nisi o mau!” — “Muamua o le a i ai se faaliliuga o le au filifilia. ( Faaa. 12:5 ) — Ona amata ai lea o le vaega mulimuli o le Puapuaga Tele (fuaiupu 6, 17) — Ua uma nei le Taua o Amaketo ma le Aso Tele o Ieova . . . o le mea lea e tupu i lea laasaga ma lea laasaga! . . .

Tusi #110©