Ua oo mai le mailei o le tamaoaiga o le lalolagi

Print Friendly, PDF & Email

Ua oo mai le mailei o le tamaoaiga o le lalolagiUa oo mai le mailei o le tamaoaiga o le lalolagi

Faʻaliliuga Nuggets 59

Ua oo mai le mailei o le tamaoaiga o le lalolagi, ma iu ai ina taitai atu i se pule sauā. Ua faaalia i le Iakopo 5:3 o le a faaputuina faatasi a latou ʻoa i aso e gata ai e amata ai le faailoga pule. – (Siiupu) – Na faamalamalama mai e se faufautua tau tupe e faapea, “ua tatou i ai i se vaitaimi o le paʻu o le tau o le tau, o le vaitaimi sili lea ona umi o tau i le 360 ​​tausaga talu ai. O le tau o le tau o le lalolagi atoa. I lenei tusitusiga o le mea o loʻo ia i tatou o se pisinisi faʻaletonu tutusa i le ogaoga ma nisi o taimi ua tuanaʻi, ae o loʻo tatou feagai foi ma le tau o le tamaoaiga i le taimi lava e tasi. A o'o ina leaga le tau o le tau, e masani lava ona le tupu se pa'u i se taimi mulimuli ane, ae o le tele lava o le tele o tau e aliali mai, ae mulimuli ane o se su'esu'ega o isi tau o le tau e pei o Siamani ma Saina, o lo'o fa'aalia ai o lo'o i ai uma, o le tau ma le atuatuvale na tupu uma. i le taimi lava e tasi i le iʻuga.” ( Faaa. 6:5-8 ). — “O le fa’aauauina pea o faiga fa’avae a le tatou malo o le a fa’agesegese ma i’u ai ina leiloa le tatou tamaoaiga saoloto.” O loo feagai atunuu ma se lumanaʻi mataʻutia. O mea e tutupu e pei o nei o le a taʻitaʻia ai le Faaaliga 13:15-18 pule.

Le fa'aoga sese o le powe auror — “Na lapataʻi mai se tusitala Peretania ma se tagata fai tamaoaiga; O se suiga mai tupe a le lalolagi i auro e le maalofia pe afai pe seiloga e le vave faasaʻoina le paʻu ma le tau o le tamaoaiga, ma leai se isi mea e mafai ai!” Na ia manatu o le tele o tala o tupe a le Iunaite Setete e ono mafua ai le gau a le atunuu. Ona o lenei mea ma le faaletonu o tupe e foliga mai o le mea tonu lava lea o loʻo faʻataʻitaʻiina ma faatalitali i ai le faiga a le aneti-Keriso. Seʻi o tatou suʻeina se mau e faamaonia ai lenei mea. Tani. 11:38, 43 , “ua faaalia mai ai, o le a ia te ia le pule (pule) i ʻoa o auro ma ario. O lea la e te vaʻai pe a faʻaletonu tupe, -o le a ia te ia le malosi o le tamaoaiga, faʻavae lana lava tupe auro (faʻailoga)" - "E faʻapea foʻi ma le puleaina o meaʻai e faʻaumatia ai le saolotoga uma sei vagana ai le faʻaaloalo ia te ia!" “Ia matamata foi i Sasa’e Tutotonu; afai e i ai se faʻailoga i le auro e te iloa e latalata tele le aneti-Keriso! Ua faamatalaina e Ieova le iʻuga o lenei faiga o mea, Isai. 14:4, “Ia outou faia lenei faataoto e faasaga i le tupu o Papelonia, ma ia faapea atu, Ua uma lava le ua faasaua! Ua taofia le aai auro!” Faitau le fuaiupu e 16-17 — “Seʻi o tatou toe aumaia se tasi o upusii mai se faatonu e faatatau i mea na tutupu i aso ua mavae na mafai ai ona toe pule! — Aukuso 1922 O le sapalai o tupe a Siamani e 252 piliona maka. Ia Ianuari 1923 e 2 trillion. Ia Setema 1923 e 28 quadrillion. Ma ia Novema 1923 na ausia ai le 497quintillion; - o lona uiga 497 sosoo ai ma le 18 zeros. Na taofia lenei si'itaga o le sapalai o tupe, mulimuli ane, ina ua toetoe lava a leai se aoga o le tupe, o lona tau taua na ta'ua e matua itiiti lava nai lo le tau o le pepa na lomia ai! O le faailoga tuai na suia i le 1924 i se "Reichsmark" fou. O fa'ailoga tuai na aveese mai le fa'asalalauina ma ua le toe fa'atulafonoina! Faatasi ai ma nei mea na tutupu na tulai mai ai Hitila i le pule! E tusa ai ma nei mea uma, o se mea e tutusa ma lenei o le a tupu i Amerika Afai latou te faʻaauau pea i le tau o le tau o le mea lea, pule malosi poʻo mea uma e lua! ( Faaa. 13:15-18 ) — “Pe a uma le feʻau o le tala lelei i le faatoʻānofotane ua filifilia ona ou talitonu ai lea o le taimi lenei e tupu ai le paʻu i mea nei! O le a puipuia ma manuia e le Atua Lana fanau, ua tatou faatasi i le tamaoaiga o le Atua ma o Ana punaoa e le o noatia i le tamaoaiga o le tagata! Ua poloaʻi mai le Iosua 1:9 ia tatou malolosi ma lototetele!” Tusitala 71

Le lumanaʻi - O se mea moni: -“A uma ona i ai se tatou faaletonu tau tamaoaiga mulimuli ane! - O le a tatou maua se faʻalavelave mataʻutia ma ogaoga i le lalolagi atoa! …Ma o tupe pepa uma ua tatou iloa i le taimi nei i le lalolagi atoa o le a ta'u mai e leai se aoga! …O le a faatuina se faiga fou tau tupe faaeletoroni. (O le a tatou vaʻavaʻai i le amataga o lenei mea muamua.) - O se auala fou e faʻatau ai, faʻatau atu ma galue o loʻo oʻo mai! O se pule malosi o le a aumaia le lalolagi i se ituaiga fou o le manuia ma le valea! - O se mafaufauga faʻaʻoleʻole e leʻi vaʻaia muamua, ae o le a iʻu foi i le malaia! - A o leʻi tupu nei mea uma, o le oge sili ona leaga o le oge ma le matelaina o le lalolagi o le a tupu, e oʻo atu ai i le mataʻutia o le apocalypse, le solofanua uliuli ma le lanu! ( Faaa. 6:5-8 )—Ua amata le miti taufaafefe o le mataʻu. E ese le matagofie o le iloa o le a faatasi le au filifilia ma Iesu. TALA 125

Valoaga – o le a oo mai le sosaiete fou

Seʻi o tatou iloiloina po o le ā le valoaga ma le Tusi Paia o loo valoia mai i le sosaiete fou o loo fotuaʻi mai. E mafai foi ona sauni le faitau aofaʻi, aua o suiga tetele o le a tutupu i le tamaoaiga o le lalolagi. E mautinoa lava le agai atu o malo i se tamaoaiga o le lalolagi. O le ai ai se nofoaga tutotonu e fesoʻotaʻi atu i atunuu uma. O lea ua tatou vaaia ai i se mea lata ane i le iuga, o auro ma siliva e iai se isi aafiaga tele i tagata. O le fafine i le Faaaliga 17 e foliga mai na te pulea le lalolagi i lana ipu auro! E tusa ai ma tala fou, o Europa i Sisifo (Revived Roman Empire) ua faʻaputuina le tele o auro nai lo se isi lava i luga o le lalolagi, ma faʻatasi ai ma le Vatikana; e o'o lava i le Iunaite Setete o lo'o i ai le tele o sapalai! … E i ai se aso o le a mou atu ai tupe ua tatou iloa! I aso o Solomona, o le numera 666 sa fesootaʻi atu i le auro, ma e na o le tasi le isi nofoaga o loo faaaogā ai lenei numera i le Tusi Paia ma e fesootaʻi atu i le faailoga!” ( Faaa. 13:16-18 ) – “Na fai mai Tanielu o le a pule lenei taʻitaʻi lotu i ʻoa uma o auro ma ario!” ( Tani. 11:43 ) Vs. 36-38 o loʻo faʻaalia ai se faʻavalevalea valea na tupu e uiga i le tele o ana mea! … Nai. 2:9 ua faailoa mai ai le teuina o auro i totonu o fale puipui i lalo o le eleele e atunuu! E iai lenei mea i Fort Knox ma Niu Ioka, fa'atasi ai ma le Vatikana, Sasa'e Tutotonu ma Europa i Sisifo! – E pei o Isaia, sa ta’ua e Nauma ia kariota afi i le nuu. (Fuaiupu 3-4)

“Mo sina taimi atonu latou te faaaogaina ai kata fai aitalafu ma tupe, ae e tusa ai ma le Tusi Paia e foliga mai ua faafuaseʻi ona suia po o ai e sili atu (mausalī) lagolago e faaaogā i Fefaʻatauaʻiga a le Lalolagi a o latou teuina faatasi! - E foliga mai o le mea lea e tasi le aso atonu o loʻo i tua atu o le faʻailoga ua tuʻuina atu!" I le Isa. 14, a o tautala le perofeta e uiga i mea ua tuanai, sa ia vaai mamao atu i luma i le lumanai ma vaai atu i le Tupu o Papelonia ma folafola atu, “Ua uma lava le ua faasaua! Ua taofia le aai auro!” (Fuaiupu 4) – Ma o loo taʻua i le fuaiupu e 9 o loo tupu i o tatou aso! – Faaa. 18:8-10 ua faailoa mai ai ua faamutaina le aai auro mulimuli! – Fuaiupu e 16-17 ua faaalia ai na soloiesea i le itula e tasi! (Space atomic) – Fuaiupu e 12-13 o loo faaalia ai se maketi tau fefaatauaʻiga a le lalolagi! – Na oo lava ina faatau ai agaga o alii ma tamaitai e faia soo se mea latou te mananao e fai ia i latou. O solitulafono, tu'inanau ma le fa'atauva'a na faia i na taimi e le mafaamatalaina e tusi! ( Faaa. 18:2 ) – “O nei mea uma o le a faatasia ma tupua ma tupua i le pule o le lalolagi, o lē na muamua faaaogā le fafine e faasesē ai nuu!” ( Faaa. 17:2 )

"Matou te iloa i le lumanaʻi o le tamaoaiga o le lalolagi, o le tele o suiga ma suiga faʻafuaseʻi o le a tupu e puʻeina ai le lalolagi. Na fetalai Iesu, e oo mai e pei o se mailei ia i latou uma o e nonofo i luga o le fogaeleele uma! – O tagata leaga ma amioleaga ua leva ona fuafua i lalo mo se taimi umi e taʻitaʻia le mea moni o tupe io latou lima, ona pulea ai lea o le malosi ma meaʻai! Ona latou iloa ai lea o le lalolagi e tatau ona ifo i so o se malo latou te faatuina, ma o le a i ai i lona ulu le anetikeriso faalelotu!”

I le Iakopo Mataupu 5 o loʻo faʻaalia manino ai le mea na tatou talanoa ai. Na faapea mai o le a latou “faaputuina ʻoa” faatasi mo aso e gata ai! (Fuaiupu e 3) Ona pulea ai lea e tagata uma o se pulega malosi! – I le Faaaliga 6:5-6 ua tatou vaai ai i le taulaitu o le tamaoaiga o loo talosaga atu mo uʻamea (atonu o loo i ai se faatusa o le aneti-Keriso!) I aso o Ioane, o le tasi vae valu o siliva, o le totogi o le aso atoa!

A o‘o i le i‘uga o tausaga o le a o‘o mai ai le oge mo mea‘ai, o se ‘oloa itiiti lava. E oo foʻi i lenā taimi le oge mo le afioga a le Atua! ( Amosa 8:11 ). – E le o tusia lenei mea mo tagata uma e momoe i fafo ma faʻaputu auro ma isi mea aua i se taimi, e leai se mea e aoga e aunoa ma le faʻailoga! – O le mea sili o le faalagolago lea i le Alii e pei ona masani ai, ma o le a Ia taialaina! – Ae o le mea ua tatou faia o le faaalia lea o mea o loo faaalia mai e le Tusi Paia i aso e gata ai! –“O le fetalaiga lenei a Iesu, ina ia faia e Lana au filifilia (Faaaliga 3:18); ma o le a mautinoa lava e te le toilalo, ma o le a i ai i le finagalo ma uiga o le Atua!” – O le taimi lenei mo tagata moni o le Atua e aufaatasi atu ai i le galuega o le seleselega e faia mea uma latou te mafaia ma i le vave e mafai ai a o iai pea sina aogā o totoe i a latou tupe, auā o le a oo mai nei tulaga mataʻutia; le utiuti o puna'oa fa'atasi ai ma fa'alavelave o le tau, galu o le tai (tsunami tetele), o lo'o fe'avea'i papatusi ma mauga mu. O nei mea uma o le a mafua ai suiga faʻafuaseʻi ma le ofoofogia i totonu o malo. – “Ia tatou sauni uma lava, ia mataala ma tatalo, aua o le itula tou te le mafaufauina ai e sau ai le Atalii o le tagata!” ( Mata. 24:44 ) TLM 13

Le faiga anetikeriso oo mai

“O le Tusi Paia o le a e suʻesuʻeina o loo faaalia tonu mai ai le auala ma le mea o le a faia e le faiga o aneti-Keriso i le iʻuga o le tausaga! O le a mulimuli le manufeʻai i lenei faiga saʻo; o se faatusa o le ituaiga tonu o le pulea i le faaiuga. O lenei peresona faasatani o le a “faaputuina le tamaoaiga.” Ma sa fai mai o ia, o le malosi o loʼu lima na ou faia ai, ma loʼu poto; auā ‘ua ‘ou fa‘autauta, ‘ua ‘ou ‘ave‘esea fo‘i tuā‘oi o le nu‘u, ma ‘ou faoa a latou ‘oloa, ‘ua ‘ou tu‘u i lalo ē o nonofo ai e pei o se tagata toa.. "Bounds" na ia faʻapipiʻiina i latou o se (tasi faiga). Seʻi mātau na ia faoa ʻoa a le malo o le lalolagi. I le gasologa o tausaga, na toe faʻafoʻi mai ai e lana faiga tupe faʻateleina tupe ma ave a latou auro. Ua tupu lenei mea i Europa, Amerika i Saute ma tele i le Iunaite Setete! "O le isi fuaiupu e sili atu ona faʻamaonia le mea o loʻo tupu ma i luma tonu o latou mata!" Fai mai, “Ua maua foi e lo’u lima le oloa o le nuu e pei o se ofaga; ma e leai se tasi na gaoioi le “apaau”, pe tatala le “gutu”, po o le “pepe!” “E le gata na ia aoina mai u’amea e le masani ai ae tuua le tupe e pei o aputi, ae e leai se tasi na iloa le mea o lo’o tupu. Aua o lenei faiga ma le malo e ala i le tau o le tamaoaiga na ave uma ai le tau ma e foliga mai e leai se tala e uiga i ai seia oo ina tuai! Na taʻua e lenei faiga faʻapitoa malosi, o le auala sili e faʻaumatia ai manatu faʻa-temokalasi o le faʻaleagaina lea o latou tupe! - "E ala i se faagasologa faifaipea o le tau o le tamaoaiga, e mafai ai e malo ona faoa faamalosi, faalilolilo ma le le matauina, se vaega taua o le tamaoaiga o o latou tagatanuu!” - "O le faagasologa e aofia uma ai malosiaga natia o tulafono tau tamaoaiga i le itu o le faatafunaga ma e faia i se auala e le mafai ai e se tagata e toatasi mai le miliona ona iloa seiloga ua tuai tele! E tusa lava pe paʻu faʻafuaseʻi tupe, o le a ia faatumauina pea le malosi sili atu ona o ia (aneti-Keriso) o loʻo ia te ia 'oa!" “Na maua e Tanielu lenei peresona leaga leaga i se faaaliga, Tani. 11:21, 36-39 , o se manu leaga i lona valea! Nauma mata. 1, “e aumaia ai le faatulagaga ma le mea e tupuga mai ai ma gataaga ai lenei peresona! Ua faailoa mai e le fuaiupu e 11 o ia o se faufautua leaga! Fuaiupu e 14, ua faaalia ai lona malo ifo i tupua!” Nauma 2:9 “e lē faailoaina mai se mutaaga o lona tamaoaiga!” Nauma 3:4 o loo faaalia ai le anoanoaʻi o faitaaga a le fafine talitane ua alofagia; o le matai fafine faataulaitu, o lē na te faatauina atu atunuu i ana talitane ma aiga i ana togafiti faataulaitu!” "E pei lava o le Rev. 17 ma le Rev. 18, o se ekalesia malo tele o loo i ai! O le fuaiupu e 13-16 o loo faaalia ai ana tagata faatauʻoa ma lona faaumatiaga! E tutusa lea ma le Faaaliga 18:3, 8-15 . I lenei valoaga e lua o le Nauma 3:18 , ua faaalia ai o ia o se tagata lotu! O loo faitau Au leoleo mamoe” ua momoe, le tupu o Asuria e, e mau ou alii i le efuefu; ua faataapeapeina lou nuu i luga o mauga, e leai foi se na te faapotopotoina i latou, Taua a Amaketo. - O le a pulea e se taʻitaʻi lotu le Vatikana, o lotu uma a Papelonia e aofia ai ma Porotesano liliuese uma i se taimi lata mai. O le a ia te ia le pule i le tamaoaiga o Sasaʻe Tutotonu mulimuli ane ma le oganuu lata ane! O le manu fe'ai mūmū, e lē o toe umi ona fa'aaliali mai lea o lona fa'aaliga, mulimuli ane tu i le mea pa'ia o Isaraelu. O le a tulaʻi mai se uiga i Amerika e toe foʻi i tua ma faia se ata ia te ia e ala i faiga faʻalelotu! Ua galulue faalilolilo le Soviets ma le Vatikana i tua atu o faitotoʻa tapuni mo ni fuafuaga fou, auā mulimuli ane latou te tuuina atu lo latou malosi i le manufeʻai!” ( Faaa. 13 )

“Ia mautinoa ma suesue i nei mea uma i le Tusi Paia! Ua mafai nei ona tatou vaaia le tele o le tamaoaiga o le lalolagi ua malepelepe i lalo o le mamafa o aitalafu ma le tau o le tamaoaiga! O lo'o fa'asino uma i se fa'alavelave tele i le fa'atulagaina o tupe a le lalolagi i se taimi lata mai! O le a aliali mai suiga fou, o le faiga o manu ua uma ona saunia ma mulimuli ane mo le faiga fou (Faaa. 17). - 10 Tupu 14:666, "E le o se mea faafuasei i le Tusi Paia o le numera 13 e fesootai ma le faaaogaina sese o auro!" ( Faaa. 17:18-39 ) SW XNUMX

Auro ma le faaletonu o le tamaoaiga
o malo o loʻo i ai i se paʻu tele o le tau o le tamaoaiga i le lalolagi atoa, i luga o konetineta uma e tasi le mea e malilie i ai le aufaipisinisi - o aso lelei tuai o tau maualalo ua mou atu! O le pa'ū o le tamaoaiga o loʻo oʻo mai i luga o le lalolagi atoa, faʻamataʻu Farani, Peretania Tele, Amerika i Saute, Aferika, Asia, Amerika, ma isi. - O le a le mea o loʻo tupu i le tau oa tatou tupe ma a tatou faiga faʻapisinisi saoloto? Ua ioe tagata popoto a le Malo ma le tamaoaiga ua leiloa le tele o le tau o a tatou tupe ma o loo faaitiitia pea! E le o le mea tonu lava o lo o agai i luga mea; o le fa'atau itiiti a le tatou tala! O nisi e talitonu i le faaiuga o Amerika o le a ulufale i se vaitaimi o le hyperinflation. E le tutusa le tala o le 1929; o nisi nei o mafuaaga talafeagai e mafua ai.” “I le 1933 na le mafai ai e tagatanuu o Amerika ona toe faaliliuina a latou tala i auro ina ia le malosi le talitonuga o tagata i pepa manino!” O lo matou puipuiga sa i totonu o le Faavae o le Iunaite Setete, fai mai, "O lea la, so'o se tupe pepa e le mafai ona liua i le ario po'o le auro e matua'i le fa'atulafonoina." Na iloa e o tatou augatama afai latou te o ese mai lenei tulaga, o le a oo mai le “maualuga o le tau” ma mulimuli ane oo atu ai i le pule malosi ma pulega! – “Ua le amana’ia e le au faipolokiki lenei mea ma o le tele o lo tatou taua ua leai! A va'ava'ai toto'a ua fa'ailoa mai ua tele naua pepa latou te lolomia e aunoa ma se lagolago! Na lolomi e le malo ma faaalu le tele o tupe nai lo le mea na i ai pe mafai ona toe maua mai e ala i le siitia o lafoga! 'Aufa'i tupe' o lo'o fa'asalalauina ose mafua'aga tele lea o le 'fa'ateleina o tupe!” Fa'amatalaga a le Fa'atonu: (I se taimi mulimuli ane i le 1975 na mafai ai ona e toe fa'atau fa'aletulafono le auro).

“E le gata i lea, ua latou soona faia polokalame foaʻi ma le piliona na latou foaʻi o le a toe foʻi mai e faʻafefe ia i latou. O nisi o malo na faaleo mai a latou 'aia tatau faʻavaomalo' ma faʻaumatia a matou tupe faʻaagaga auro ma atili taugofie ai a matou tala!” –“E mafai e tagata mai fafo ona talosagaina auro, seia oo i le 1972, mo a tatou tala, ma ina ua latou iloa ua le toe mafai ona liua le tala Amerika sa latou faatauina mai ai auro i Europa, o lea na oso ai i luga le tau o auro ma paʻu ai le tau o le tala!” - "Ua tele naua tupe pepa a malo ua lomia ma o se tasi lea o mafuaaga e tupu ai le tau o le tamaoaiga! O le tupe la e fa'aitiitia ma fa'aitiitia le tau ma fa'amalosia ai le maualuga ma le maualuga o tau! O lenei mea ua saunia ai le ala mo le pule malosi, manatua na tulai Adolph Hitler i le pule ina ua mavae le gau o le tamaoaiga i Siamani! "O le tamaoaiga atoa ma le malo lava ia e mafai ona pulea e lenei lava ituaiga o pulega pule!" ( Faitau le Faaa. 13:11-18 ma le Faaa. 6:5-8 ) – “O lenei le tau o le tamaoaiga, fa'atasi ai ma le le lava ma le oge e mafai ona matua fa'atonutonu malosi! Na matuā faateteleina foʻi solitulafono ma faiga sauā i le taimi o le faatafunaga i Siamani! I lenei vaitaimi vevesi na amata ai ona tulai mai Hitila i le pule!” O lea o le a oʻo mai ai le tele o faʻalavelave tau tamaoaiga! “O le a faateteleina le paʻu o le tamaoaiga i se faanoanoaga, ae o le a oo mai ai se faiga fou o le lalolagi ma mulimuli ane toe foi mai le manuia, ae mulimuli ane taʻitaʻia tonu lava i le faailoga aneti-Keriso!” ( Luka 17:27-29 – Faaa. 13 – Tani. 8:25 ) “Ona faateteleina ai lea o le oge i le taimi o le Puapuaga!”

“Ia se’i o tatou faaofi mai se vaega taua iinei. O le ā le faaaʻoaʻoga a le Tusi Paia mo le feutagaʻi ma mataupu tau fefaatauaʻiga ma le tamaoaiga? Na avatu e Aperaamo ma Iosefa le auala saʻo, e ui o le tele o isi mau o loo faamaonia mai ai! ( Faitau le Kene. 23:16 – Kene. 24:35 – Kene. 43:21 – Kene. 44:8 – o se faaaʻoaʻoga lelei, Kene. 47:14-27 . ) Na faaaogā tatau e nei perofeta sili o latou tamaoaiga. — Ae i le Iakopo 5:1-6 o loo faaalia ai o loo faaaoga sese e tagata amioleaga, ona aumaia lea e le Atua le faamasinoga i le taimi mulimuli.” “O se tagata poto faapitoa tau tupe i tupe ma se faufautua tau tupe i le tele o kamupani tetele ma malo i fafo na fai mai o se tupe fou ma se faiga o le a oo mai. E talitonu o ia o le a faʻaauau pea le maualuga o le tau ma sili atu le faʻaititia o le tala. Na te vaʻaia atonu i le lumanaʻi le tele o le popole i le maketi o faʻatauga." “O nei mea uma e tutupu, o le oge ma le oge o loo tutupu i le lalolagi e mafai ona iu ai ina aumaia se setete o leoleo ma le martial law!” ( Faaa. 13 ) “Ona aliaʻe mai ai lea o le puapuaga o loo tiʻetiʻe solofanua uliuli (Faaa. 6) ma aumaia ai le vevesi o le tamaoaiga ma le fia aai!”

“Ou te le o tusitusi faasaga i le tala Amerika, faaalu ma faaaoga mo le Talalelei pe afai e aoga; ae o le mea matou te fai atu ai ua latou o ese mai tulaga faavae ma ua faaseseina tagata i le tele o lo latou taua!” "E le gata i lea, o le US ua leiloa le taua oa latou amioga ma oʻo atu i se agasala faʻaleagaina faʻaleagaina! TALA 87

Le fa'alavelave tau tupe a le lalolagi
“Se’i o tatou va’ava’ai atu i le lumana’i ma mea fo’i o lo’o tutupu i le taimi nei. Ua pagatia atunuu i se tulaga faaletonu tau tupe faava-o-malo, ua le mautonu ma le mautonu! O le tagata mata feʻai (manu) ma malamalama i fuaiupu pogisa o le a aliali mai i le lotolotoi o faafitauli i le lalolagi atoa!” “Ua ta’ua i le tala faasolopito e mafai e se malo ona sao mai le atuatuvale ma oo mai malosi, ae e leai se atunuu na i ai ni nai tausaga tuusa’o o le tau faaluaina o le tamaoaiga ma tumau ai o se faatemokalasi! O le tau o le tamaoaiga e iu lava ina gau tagata uma e aofia ai ma le malo! Ua amata ona taofi le gaosiga ma ua i ai le vevesi! Na o le pau lava le filifiliga o le pule malosi e toe faʻafoʻisia le faʻatonuga!” "O le taimi lava e leiloa ai e le US lona saolotoga e le toe foi mai. O le mea moni faʻasolopito lenei!”

"I le lumanaʻi e tele mea tetele e vaʻai i ai o le a feagai ma le lalolagi ma lenei malo o le a le lava, faʻalavelave faigaluega, ma aitalafu a le atunuu. O le a tatou maua le paʻu ma le tau o le tamaoaiga e fefiloi ma le manuia seia oo mai se faʻalavelave o le a toe faʻafoʻisia e le aneti-Keriso le manuia mo se taimi faatapulaa!” – “E leai se masalosalo o le a toe suia pe toe tufatufaina atu le tamaoaiga i lima o le pulega a Papelonia i se lotu sili ma le setete!” - "E mafai e le malo ona faʻaogaina le faʻalavelave o loʻo sau e fai ma 'alofaga e iu ai ina aumaia le faʻatonuina o totogi ma tau i lalo o le faiga o manu!" ( Faaa. 13:15-18 ) – “O le a oo mai foʻi i le lumanaʻi le mataʻutia ma le tele o le oge o le lalolagi (o oge) e oo mai i le Puapuaga ma atili ai ona leaga; e o'o lava i le manuia o le a le taua tele i le tele o le le lava! O mea foʻi e totoe e pulea e le manu feʻai e ala i se faiga numera,” O le faailoga.

Na taʻua e se tamaʻitaʻi faʻapitoa tau tamaoaiga, o se faʻalavelave mataʻutia o le tamaoaiga o le a faʻaumatia ai le fausaga o tupe atoa a le lalolagi ma aʻafia ai le Iunaite Setete! O le taunuuga o le a oʻo i le paʻu, faʻaititia o le tau, o le tele lea tatou te leʻi oʻo i ai. E faitau miliona tagata o le a leai ni galuega, miliona o le a fia aai. O vevesi, fasioti tagata, ma le veteina o le a tafiesea ai atunuu! - "E mautinoa lava e tupu lenei mea i le latalata pe latalata i le Puapuaga Tele seʻia toe faʻaleleia le manuia (faiga fou) mai le vevesi!" – “I se taimi mulimuli ane ma ulu atu i le faamaʻi o le Puapuaga Tele o le a afaina ai le ola o le faitau miliona o isi! O le a avea aai e pei o se togavao ua tumu i tagata fia aai, e faoa i ē vaivai, matutua ma lē mafai ona puipuia! O le a iai le fia aai o talavou ma ē lē sala e tepa aʻe ma mata pogisa o loo ʻaisi atu ma ʻaiʻoi atu mo sina fasi meaʻai e lē o iai e avatu!” “Ua ‘faailogaina’ le lalolagi ma i le iʻuga o le Puapuaga o le a utiuti meaʻai, e faalauiloa ai le Taua a Amaketo!” "I le Puapuaga, i le tasi itu e te manuia ae i le isi itu matelaina!" - "I aso o i luma o le a amata ona tatou vaʻai i se auala itiiti le mea o le a tupu i se auala tele mulimuli ane!" E ui lava e uia e le tamaitai faaipoipo ni tofotofoga ma itula pogisa, ae na te le oo atu i le vaega mulimuli o le Puapuaga Tele!

- E mafai ona tatou faaopoopo atu lenei mea ae tatou te lei agai i luma, o tupe e aunoa ma se “mea e lagolago ai” o le a iu lava ina le aoga sei vagana ua vave faasa’oina, o lea ia tuuina atu mea ua ia te oe mo le talalelei i le taimi nei ma faaaoga le vaega o totoe mo ou manaoga. Se'i vagana ua faasa'oina le tau o le tau o le a faaitiitia. - (Sii mai) Na lapatai mai Thomas Jefferson i se tasi taimi, "Ou te talitonu e sili atu le matautia o fale teutupe i lo tatou saolotoga nai lo autau tutu. Afai e faatagaina e tagata Amerika ia faletupe tumaoti e pulea le mataupu o tupe, muamua e ala i le tau, ona o le faaletonu, o faletupe ma faalapotopotoga o loo ola aʻe i latou o le a taofia tagata mai meatotino uma seia oo ina ala mai a latou fanau ua leai ni fale i le konetineta o latou tama. manumalo,” Volume 1, Jeffersonian Encyclopedia. Ia tatou faaofi atu lenei; o lona uiga mulimuli ane o le ekalesia sili (le faiga Papelonia) o le a pulea uma faletupe tau tupe i le lotu ma le setete. ( Faaa. 13:10-18 ) – Pres. Fai mai James Garfield, "O le na te pulea tupe a se malo e pulea le malo." - Na fai mai foi le faitupe Amschel Rothschild i se tasi taimi, “Tuu mai ia te au le pule i le tamaoaiga o se atunuu ma ou te le popole po o ai na te tusia tulafono. "- I nai tausaga o lumanaʻi o le a tatou i ai i le auvai o se faʻalavelave faʻale-malo, masalo tatou te leʻi vaʻaia lava se mea e faʻatusatusa i tulaga tau tamaoaiga o le lalolagi o loʻo oʻo mai.

“Ua sauni malo uma e tuufaatasia i se malo e tasi ma i totonu o se komepiuta tele e tasi! E pei ona tatou iloa, ua tusia e le Atua igoa o Lana fanau i le Tusi o le Ola, ma o le a tusia e Satani le igoa o ona soo leaga i lana tusi o le oti! E lē taumatea o se komepiuta faaeletonika lapoʻa e iai “foliga tupua” o loo i luga ma le igoa ma le aofaʻi o ona soo i totonu! O i latou e lē aveina le numera po o le faailoga mai lenei “molī faaeletonika (afi)” o le a fasiotia!” ( Faaa. 13:15-18 ) – E lē gata i lea, e mafai foʻi e aiga taʻitoʻatasi po o tagata ona faamalosia e ave ni ata laiti i le komepiuta ina ia pulea ai a latou faatauga ma le faatauina atu. “Ua folo e Pele nuu ese, ( Iere. 51:44 ) – “Ua iloa e Tanielu se atua ese faatasi ma ia, e foliga mai o se ‘tupua pei o se tupua’ ua faia i se komepiuta, “o se atua o le faasaienisi!” ( Tani. 11:38-39 ) – na foafoaina foʻi Satani i malamalama e tutusa. Eseki. 28:13-16, 18, o le a iai foi se faatusa faale-ekalesia i le manu feʻai, i se isi faaupuga e gaoioi e pei o le faiga o le manu i o latou luma. ( Faaa. 13:11 ). Ia manatua foʻi le tupua auro na faatūina e Nepukanesa i Papelonia!” ( Tani. 3:1-4 ). Fai mai le Tusi Paia o le a manuia ma faamanuia e le Atua lana fanau e oo lava i taimi faigata. Tusitala 43

Fa'apotopotoina mea fa'avaomalo
i se upu o valoaga ou te fia fai atu o loo agai atu le lalolagi i se faatasiga o le taualuga. O loʻo faʻatupuina mea faʻavaomalo, mo se faiga faʻapitoa tele e pei o se komepiuta lapoʻa, e pei o se ulu leaga i totonu o se uili ma faʻauʻu uʻamea (vae o le tupua; omea ma uʻamea) o loʻo tafe atu i atunuu uma! Ua tula'i mai le maatulimanu o Europa. O faiga sese ia e tula'i mai e tetee atu i le Atua Maaa'a, o lē na teena, (Mareko 12:10). O lo latou malaia mulimuli o Amaketo. O se tagata leaga ua lata ona laa atu i luma! O malo e aofia ai Amerika o loʻo lelei i fefaʻatauaiga faavaomalo! E le gata i lea, o le tupe o le a faasolosolo malie lava ona tuu i totonu ma taulimaina mai ma ala atu i se tasi faiga tele, (Bank). O nei mea uma o le a faasolosolo malie ona matua ma faafuaseʻi ma vave ona i lalo o aao o le aneti-Keriso e iu lava ina taʻua i totonu o lenei Tusi Paia, Faaa. 13:15-17. O metala uma, meaai ma punaoa o le a pulea i lenei faiga tele o le tamaoaiga. Ua faailoa mai e le Tanielu 2 o Roma o le a avea ma malo e lua. Na vaaia lenei mea i vae uʻamea i le ata, Sasaʻe ma Sisifo Europa. Ma i le faaiuga o le taimi, i le 10 tamatamaivae, o se elemene fou o le omea, o le Communism, ua vaaia fefiloi ma le uʻamea o Papelonia. Ona tulai mai lea o le “seu itiiti”, o le tagata agasala ma foliga mata’utia, e pule, e ui atonu i le taimi muamua atonu e i ai ni ona uiga e pei o se tamai mamoe o le a ia faaiuina o se tagata leaga e faatasi ma le Iunaite Setete. Ae fai mai Tanielu, o le a taia e le maa (Keriso) lenei tupua tele i tamatamai vae ma faaumatia ai i le iuga. Na vaai le perofeta i lenei manu feai faalelotu i lona maualuga o le valea, (Tani. 11:36–39). E ui lava e lua uiga o lenei mau ae o loo faasino i le aneti-Keriso foi i lona tulaga liutino tagata. Eseki. 28:2 ua faapea ona fetalai mai o le Alii le Atua; “auā ua faamaualugaina lou loto, ma ua e faapea mai, O a’u o le Atua, ou te nofo i le nofoa o le Atua, i totonu o le sami; a o oe o le tagata, ae le o le Atua.” Faitau le fuaiupu e 11 e ui i le 19. O loo faaalia ai le aafia o Satani i lenei tupu ma le loto i ai i le iʻuga.

Ua faaalia e faamaoniga o le a oo mai se oge mataʻutia o le lalolagi. O le a tiʻetiʻe le ʻau tiʻetiʻe solofanua lona tolu o le apocalypse, (Faaa. 3:6, 5). O le tagata i luga o le solofanua uliuli faatasi ai ma isi mea o loʻo faʻaalia ai le oge ma le faʻatupulaia o le lalolagi atoa, o loʻo faʻaalia tele i aso o loʻo lumanaʻi e ulufale atu ai i le malo o manu feʻai. Ua faailoa mai ai o le a i ai ni faaletonu, ma ua faaaoga ai fua. O le tagata o loʻo i luga o le solofanua uliuli o le a faʻaaogaina faʻatonuga e faʻaleleia i se faʻailoga. Fai mai le Luka 21:35, “Aua e oo mai e pei o se mailei ia i latou uma o e nonofo i luga o le fogaeleele uma.” - Lemu ma sina mea itiiti le UNO ma le tele o ofisa faavaomalo o loʻo faʻalauiloa ma galulue mo le malo o le lalolagi.. Latou te mananaʻo e pulea vaega uma o le olaga ma gaioiga i le lalolagi. Ua latou taupulepule mo le pulea atoatoa o meaʻai, ma latou te mananaʻo i le tamaoaiga i se faaputuga tele (malosi). Ae ua faapea mai le Iopu 27:16-17 , “e ui lava na te faaputuina ario e pei o le efuefu, ma saunia ofu e pei o le omea; e saunia e ia, a e ofu e lē amiotonu, e vaevaeina foʻi ario e lē ua sala.” – (Isa. 60), e toe foʻi mai foʻi le tamaoaiga iā Isaraelu pe a uma Amaketo!

"O aso nei o loʻo tatou vaʻai i maketi tupe faʻavaomalo ua le manuia, o le oge ma oge ua aliali mai. O loo i ai se puapuaga o atunuu uma o loo matuā fememeaʻi. Ma ua ulufale atu le Ekalesia moni i se vaitaimi e tatau ona ola ai ma faalagolago atoatoa i le faaaliga o le Afioga a le Atua ma le faatuatua malosi! Ae tusa lava po o le a le pogisa e foliga mai e faamafanafanaina le iloa o le Atua o le a tutu faatasi ma Lana fanau. 1 Tupu 8:56, “E tusa ma mea uma na ia folafola mai e lei iuvale se upu e tasi.” Sala. 89:34, “Ou te lē solia lava laʻu feagaiga, ou te lē suia foʻi le mea ua alu atu i oʻu laugutu.” Sala. 91 faaalia le tulaga fiafia ma le puipuiga o ē amioatua. Afai foi sa i ai ni tofotofoga po o ni tofotofoga faigata ia te oe ia manatua nei mau, (Roma 8:28 – 4 Peteru 12:74). O Lona faauuina e mautinoa ma o Ana faamanuiaga e maoae. TLM XNUMX

Le tausaga faaeletonika
"o loo tatou ola i aso e pei o le faailoga a Noa o loo siomia ai i tatou. O le leaga ma aso o Sotoma o loʻo i itu uma lava, lea o le taimi o le talaʻiga o le lalolagi ma le faʻailoga o le fuga o le Toefuataʻiga o le mati (Isaraelu), o loʻo i ai i tatou i le faʻailoga o le tupulaga mulimuli, ma le faʻailoga o le mafatia, le atuatuvale o le tagata. atunuu! E lūlūina mana o le lagi i mea na faia e tagata. O nei mea uma ua faailoa mai ai le faailoga o le faaliliuga ma ua lata mai Lona toe afio mai. E tusa ai ma le Tusi Paia, o le faaliliuga na faia i le afa muamua o le 7 tausaga o Puapuaga, e foliga mai i le ogatotonu o le 7 tausaga, (Faaa. 12:5). Ona sosoo ai lea ma lenei mea ua tatou vaaia ai Satani ua alu ifo i totonu o le nuu i le manu feʻai, i lona atoatoa! – Ona faailoa mai lea e fuaiupu o loo sosoo mai ai taupou valelea ua sosola i le vao; ua ta'ua i latou nei o le au paia o Puapuaga, (Faaaliga 7:14). Ua faamanino mai e le Tusi Paia le fenumiai o le toatele i aso nei ma ua tatou iloa le mea tatou te tutu ai e uiga i le Faaliliuga. O mea e leʻi vaʻaia muamua o le a tutupu. O mea mata'utia ma le le talitonuina o le a tutupu, ma luluina ai faavae o sosaiete. Ma e foliga mai o le a tupu aʻe le leaga e oʻo atu i mea faʻapokalipika o taimi uma. O le a ola moni lava le tusi o Faaaliga i se valoaga afi.

O le a tiʻetiʻe le tagata tiʻetiʻe solofanua o le mataʻutia, (Faaa. 6) o le tagata tiʻetiʻe solofanua papaʻe e faʻaaʻoaʻo ia Keriso, e faʻaʻoleʻole e ala i le filemu ma le manuia, ma folafola mai le iʻuga o taua uma, ae o le a aumaia le mea e sili ona leaga. Ua faaalia e le solofanua mumu le fasiotia o tagata i lenei faiga leaga. O i latou uma e tetee o le a fasiotia ma o nisi o le a sosola. Ua faaalia e le solofanua uliuli se oge mo le afioga moni a le Atua faatasi ai ma lona valoiaina o le oge sili ona leaga ma le matelaina ua vaai i ai le lalolagi! - A aunoa ma le faailoga e leai se tasi e mafai ona 'ai pe galue i na taimi leaga! - O Amerika ma tupe uma a le lalolagi ua le toe aoga iinei.O le solofanua paʻepaʻe ua liua moni lava i le solofanua sesega o le oti, o le solofanua mulimuli o le Apokalipisi; o le mata'u, o le oti, o le faatafunaga ma seoli e mulimuli atu ia te ia. O Amaketo lea. E mafai ona e aoteleina le mataupu atoa i ni nai upu, ua faaseseina i latou e Satani ma le aneti-Keriso (#1) – (2) fasiotia i latou – (3) matelaina i latou – (4) faaumatia le lalolagi ma ave i latou i seoli! Oka se faaseseina ma le taufaasese, ma o le toatele o le faitau aofaʻi na pauu i ai, ona sa latou le talitonu i le upumoni . . . vagana ai le au popoto na muai faaliliuina!”

Ina ia aliali mai le faiga fou o le tamaoaiga o le lalolagi e pei ona valoia i le Faaaliga 6 ma le 13; maeu le malosi o totoe i le tala Amerika e tatau ona faaumatia! – O le pa'ū mulimuli o le tamaoaiga o le a taofia ai leo Kerisiano i lo tatou atunuu ma le lalolagi atoa. O lo tatou malo ma malo uma ua matua loloto lava i aitalafu (e ala i le miliona tala) e le o toe mamao ae oo mai le sasa. O komepiuta faaeletonika ma mea fou fou ua faatuina e pulea ai pisinisi ma mulimuli ane ai tagata ma mea uma latou te fesootai - faletupe, faatau, faatau atu, ma isi Vaaiga faavaloaga - O taua i le lumanai o le a taitaia e faaiuga e faia e komepiuta; fa'atonu fa'amau fa'aeletonika. - O puna e taʻitaʻia ai le faiga faʻa-aneti-Keriso ua uma ona fai mai bio-komepiuta e mafai mulimuli ane ona foia le leai o ni galuega a le lalolagi, le lava o le malosi, tau faafomaʻi, faafitauli tau pisinisi, le lava o meaʻai ma faʻalavelave tau tupe. Ae e tusa ai ma le Tusi Paia o nei mea uma o le a iu lava ina toilalo. Fai mai, o mea uma e manatua ma faʻamatalaga o loʻo i totonu o komepiuta uma o loʻo i ai nei i le lalolagi e mafai ona teuina i se avanoa e le sili atu nai lo se suka suka i le komepiuta fou o loʻo sau. Ua mafai nei e tagata uma ona vaai i le faataunuuina o lenei mau, pulea le toʻatele, (Faaa. 13:13-18) – Na e mātauina o loo faaalia mai ai le fuafuaina?

O se malamalamaaga ofoofogia lenei e uiga i valoaga na tuuina mai i se mekasini faasaienisi ma matou sii maia: . . . "O le komepiuta ma le satelite o loʻo ave nei i matou i luga o se ituaiga fou o le osooso i le evolusione. E le o toe mamao ona mafai lea e mea tau eletise ona fesoʻotaʻi tagata uma i luga o le fogaeleele e pei o neura ma vai feʻaveaʻi e fesoʻotaʻi ai sela o tatou tino. A mae'a le osooso i totonu o a tatou vaega fa'ale-agafesootai o lo'o i ai nei, o iuni, o pati, o 'au, o fa'apotopotoga, o ekalesia ma malo e mafai ona fa'atosina uma i le lalolagi e tasi. O lenei folafolaga e ofoofogia ma taufaafefe! . . . O le auai i ai, e tatau ona tatou tuuina atu lo tatou saolotoga taitoatasi ma le aia anamua e filifili ai na o tatou. Faatasi ai ma le tuputupu ae o le lalolagi ua sili atu ona faigata - taua, tagata faatupu faalavelave, sauaga - o le a le salamo a tatou fanau pe misia lo latou saolotoga leiloa. I se taui mo le sa'olotoga ua tu'uina atu, o le a fiafia tagata soifua o lena tino sili i le lumana'i i mana e sili atu nai lo a tatou valo'aga sili ona mata'utia. O le a latou tuua lo tatou tamai lalolagi! – E mafai ona latou oo atu i fetu, masalo e nonofo i aniva atoa. Pe e lē foliga mai ea o vaaiga faasaienisi o le evolusione o le tagata i le lumanaʻi ma le autasi o tagata ua tuufaatasia ma avea ma valoaga o lotu?” (Faaiu upusii). E foliga mai latou te talitonu o le a fua mai e tagata lona lava meleniuma e ala i ana mea na faia ma le poto leaga! – E leai se isi mea ae o le pepelo ma le fa'a'ole'ole sa'o mai le lua e le gata. O se vaega o le a le taunuu, aemaise lava le vaega e faatatau i le vanimonimo loloto. TLM 99

Atinae o le lalolagi – valoaga
i lenei tusitusiga o le a tatou iloiloina ai mea moni e uiga i valoaga ma le toe afio vave mai o le Alii o Iesu. Ma ua fetalai Iesu, e i ai faailoga mata'utia ma tetele mai le lagi, (Luka 21:11). E ui lava o lea e aveina ai kariota faalelagi ma le oo mai o malamalama faasatani, ae e iai foi se isi faamoemoega. E le mafai ona toe i ai se vaaiga mata'utia mai le lagi nai lo le pa o se pomu atomika hydrogen. Na ia valoia, aua o le a luluina mana o le lagi, (Luka 21:11, 26). O loo tatou molimauina le faailoga o aso o Noa ma Lota. O loo tatou molimauina foi le faailoga o le mafatia ma le le mautonu o atunuu. Ua fa'ailoa mai e ali'i fa'atamaoaiga e i ai se taimi e fa'apea e fa'atele ona sili atu le leaga o le tau o le tamaoaiga nai lo le 80's. Ma, se'i vagana ua taofia le tau o le tamaoaiga, o le a tupu le suiga o le lalolagi! - Latou te talitonu foi ua tatou latalata atu i se vaitau o le a faʻaumatia ai tupe pepa mo kata faletupe faʻaeletoroni ma mulimuli ane faʻailoga o le manu feʻai. Ua faapea mai foʻi le ʻau popoto, o uʻamea seāseā seāseā e faaluaina pe faatoluina i ni nai tausaga o i luma, (Tani. 11:38, 43 – Faaa. 18:12). Ma i se taimi e lē o toe umi ae pulea le lalolagi atoa e se faiga fou tau tamaoaiga, (Faaa. 13:15-18).

"A aliali mai le aneti-Keriso i luga o le vaaiga o le a ia pule i tupe uma i le lalolagi. E mautinoa lava o le a paʻuʻū tupe faava o malo i le amataga, e avatu ai iā te ia le pule, ona manuia tele ai lea i le vaega muamua o lana nofoaiga, ma i le taimi foʻi o le oge i le lalolagi, ona toe paʻū ai lea o se isi tamaoaiga mataʻutia pe a iʻu lana nofoaiga, (Faaa. 6:5-8). O le taimi nei ua tatou vaaia ai se faavae malosi e aofia ai atunuu uma o loo taumafai e pulea le International Money Fund ma maketi i se taumafaiga e pulea le tamaoaiga o le lalolagi, (Faaa. 17:12-13). Ua faaalia i se suʻesuʻega faale-Tusi Paia le matafaioi o loo faataunuuina e le suāuu i valoaga o le Tusi Paia i Sasaʻe Tutotonu. E lē gata i lea, faatasi ai ma isi gaoioiga tau tamaoaiga i inei ma i inā, o loo tuputupu aʻe mea tutupu e aumaia ai le aneti-Keriso i le vaaiga faavaomalo. Europa i Sisifo ma le Iunaite Setete o le a galulue faatasi ma le faiga aneti-Keriso seia oo ina iu ina faatuina e le aneti-Keriso lava ia, i tausaga o le Puapuaga, ana galuega i Sasaʻe Tutotonu, ( Saka. 5:9-11 ; Faaa. 11). ; 2 Tesa. 2:4).

E le gata i lea, i se taimi mulimuli ane o le a iai se maliega tau fefa'ataua'iga i Sasa'e ma Sisifo. O Papelonia Fa'alelotu ma Fefa'ataua'iga a Rev. 17-18 ua amata ona faataunuuina, i luma o tatou mata i lenei tupulaga.

O le faamatalaga lenei: E tolu mea e mafai ona noatia ai le tamaoaiga o le lalolagi ma ona tagata ma liliu atu ai le pule i le Mesia pepelo anetikeriso; Numera tasi, o le suauu Moslem (Arapi). Sosoo ai, le Ekalesia Roma Papelonia (faaopoopo i ai le Aposetate, Rev. 3:14–17). . . ma lona tolu, o le tamaoaiga o tagata Iutaia i lenei atunuu ma le lalolagi atoa! – E mafai ona faia faatasi e nei toatolu i le po! – O lea ia tatou mataala ma tatalo ma faaauau pea i le seleselega a le Alii vave.

E mafai ona tatou fai atu e tusa ai ma a tatou Tusitusiga o le ai ai ni mea ofoofogia, maofa ma mataʻutia e faʻaalia. Vaʻai foʻi mo ni mea mataʻina na tutupu e uiga iā Isaraelu. Ua folafola mai e le Tusi Paia o se tasi o faamoemoega o le lagi o le aumaia lea o faailoga o Lona afio mai i le lumanai ma ia mataala ai i tatou. O Iesu, ua apoapoai atu i ona tagata e vaavaai mo faailoga i le lagi: a o latalata mai Lona faaali mai, (Luka 21:25). E mautinoa lava o le a tatou maua faaaliga o mea ofoofogia faalelagi. O le a tatou vaʻaia le pa'ū ma le tulaʻi mai o taʻitaʻi fou faʻatasi ma le tele o mea tetele. O le a matuā suia le tulaga o le lalolagi ma fouvale ma taua i atunuu eseese. Ua faateleina foi mafuie ma mauga mu! – Ua faapea mai nisi o saienitisi e mafai ona taia e meteorite tetele le lalolagi ma mafua ai nisi o mala sili ona leaga talu mai aso o le lolo. O le Faaaliga 8:8-10, o loo valoia ai o le a taia moni e asteroids tetele le lalolagi ma le sami. Ou te talitonu patino o le a vaai lo tatou tupulaga i nei mea uma e tutupu. E pei ona fetalai Iesu, “E le mavae atu lenei tupulaga, o e vaai i le fua o (Isaraelu) o le mati, ma isi,” (Mata. 24:33–35). O le vaivai o loto o tagata, ma le mataʻu: o loʻo valoia o le a oʻo mai nei mea, (Luka 21:26). O le tasi upu mulimuli, Ia e faaeteete ina ne'i taofia oe e popolega o lenei olaga mai lou sauni; aua e oo mai 'pei o se mailei' i le lalolagi uma, (Luka 21:34–35). TLM 110

Faatuatua mo faalavelave

Ua tatou i ai i se tulaga ese o le tamaoaiga, ae tusa lava pe a e tilotilo i ai, o le a tatou oo i ni vevesi. A o'o loa ma pa'u ifo le tau i luga o le tala ma a fetaui lelei lenei mea, o le a le mafai ona e totogiina au aitalafu o mokesi po o se mea; o le ae vaai i se suiga i le lalolagi atoa ua uma. O le a e va'ai i se faiga fou ma lenei sau'ai fa'aletupe a'o aga'i atu i fafo i se solaaga tau tamaoaiga.

O solofanua feita e fa

{O le filifiliga o le tau o le tamaoaiga, atuatuvalega, paʻu, aitalafu ma aitalafu o le taimi lea e tietie ai le Black Horse}. O le lanu uliuli e fa'ailoa ai le atuatuvale i totonu. I ni nai tausaga o i luma o le ai ai se pa'u o le faiga tau tupe e pei ona tatou iloa i aso nei. O le alu ese o le tau, o le ai ai foi lamala ma oge. Manatua le mea lea na ou fai atu ai i tagata, ia nofo aitalafu i le tele e mafai ai mo nai tausaga o lumanai. Na'o le mea tonu e tatau ona e maua, aua o le a o'o mai se mea ma o lo'o i ai pea le ekalesia iinei. Ae o le a faaliliuina e le Atua Lana ekalesia, ae o le a Ia puipuia muamua le ekalesia. O lea ua e manatua na o se tagata valea e teena le fautuaga a le Atua i inei.

I le Faaaliga 11, o loo faapea mai, i aso o a latou valoaga, o le a leai se timu mo le 42 masina i lena taimi. E te talanoa i se tulaga faigata o le tamaoaiga iina, o le a oʻo mai ma e leai se tasi e mafai ona toe faʻafoʻiina. Ua oo mai le faiga o le lalolagi e tasi ma e maʻeu le manuia i le lotolotoi o oge ma oge. O le anetikeriso, na te maua lona malosi mai le vevesi ma e ala i le faʻatupulaia o le tau ma a amata ona oʻo mai lenei mea o le a aumaia ai se pule malosi ma le malosi. E le gata i lea e alu i le atuatuvale ma fua o le tau. E ono iai le tau o le tamaoaiga ua sauni e pa'ū i le tasi itu, ae o'o mai le tamaoaiga i le isi itu. E ono leiloa faafuase'i e tagata milionea a latou mea uma, ma ua tafiesea tagata ua faasaoina lo latou ola ma tuu i totonu o na noataga; ma e leai se mea e mafai ona latou faia. O le a le mea e faavalea ai tagata i aso nei e foliga mai o loʻo i ai le manuia o loʻo siomia ai i latou i le taimi nei. Ana le seanoa le tele o aitalafu semanu latou te i ai i le taimi nei. O lē ‘ua ti‘eti‘e, ‘ua ia fa‘asesē ‘iā te i latou i luga o le solofanua pa‘epa‘e, ‘ua fasioti ‘iā te i latou i le solofanua mūmū o taua ma le sauā; na te matelaina ( oge, lamala, fatu fatu, ma'i ma isi) i latou i luga o le solofanua uliuli ma maua uma a latou tupe (aitalafu, aitalafu, tau o le tamaoaiga, atuatuvale, solomuli ma isi) Na te maua uma le puleaina o tupe, meaai, punaoa ma aumaia i totonu fa'ailoga o le manu fe'ai iinei: A'o le'i fa'afefiloi i le solofanua sesega o le oti ma mulimuli atu ai seoli.

I le po o le a tupu se mea. O le a faataunuuina. E te iloa tagata, pe a amata ona tutupu mea, na fetalai Iesu Keriso, o le a avea ma mailei. E te le iloa po o afea e oo mai ai; e foliga mai e leai se mea e mafai ona tupu. O le taimi lenei e maua ai se faavae mautu i luga o le Atua, tagata, tuu atu ou lima i luga o le Atua ma tumau ai ma Ia ma lou loto atoa.

faamatalaga: - tulaga tau tamaoaiga o le a aafia ma faaaoga e le tietie solofanua uliuli mo mailei.

Credit, e faasino i tupe o loo avanoa e te nono mai ai, ae o le aitalafu o le tupe lea ua uma ona e nono ae e te leʻi toe totogiina. Fa'aaitalafu ua na'o le malosi e maua ai aitalafu. Afai e te fa'aogaina lau kata fai aitalafu e fai ai sau fa'atau $50, o lo'o e fa'aopoopoina le $50 i le aitalafu. Ina ia filifili pe totogi muamua le credit card po'o le aitalafu aitalafu, ia ta'ita'ia oe e tului o au aitalafu. O kata fai aitalafu e masani ona maualuga atu tului nai lo le tele o ituaiga nonogatupe. O lona uiga e sili le fa'amuamua o le totogiina o aitalafu aitalafu aitalafu e taofia ai le tului mai le fa'aputu

Deflation: E tupu le tau o oloa pe a siitia tau o oloa ma auaunaga, aʻo faʻaitiitia le tau pe a faʻaititia na tau. O le paleni i le va o nei tulaga tau tamaoaiga e lua, o itu faafeagai o le tupe lava e tasi, e maaleale ma e mafai ona vave fesuiai le tamaoaiga mai le tasi tulaga i le isi. O le poto ma le poto e faʻaaogaina iinei. Manatua o le matapeʻapeʻa o loʻo lafi i taimi uma. I le tamaoaiga, o le hyperinflation o se maualuga maualuga ma e masani ona faʻateleina le tau. E vave ona tafiesea le tau moni o tupe a le atunuu, ona o le siitia o tau o oloa uma. O le mea lea e mafua ai ona faʻaitiitia e tagata a latou umia i lena tupe ona e masani ona latou fesuiaʻi i tupe mai fafo mautu. O le Hyperinflation o se faaupuga e faʻamatala ai le televave, faʻateleina, ma le le pulea o le faʻatupulaia o tau lautele i totonu o se tamaoaiga. A'o fuaina e le inflation le saoasaoa o le si'itia.

O le tau o oloa ua faauigaina o le siitia o tau o oloa ma auaunaga i totonu o se tamaoaiga. O le pa'u o le tamaoaiga o lo'o ta'ua o se vaitaimi o le fa'agesegese o le tamaoaiga e fa'aalia i le le lelei o le tuputupu a'e. I tulaga masani, o le pa'u o le pa'u o le tamaoaiga o le tamaoaiga mo se vaitaimi umi o ni nai masina, e iloga i le pa'u o le GDP, maualuga le leai o ni galuega ma le maualalo o tupe faaalu a tagata faatau. I le taimi o le paʻu o le tamaoaiga, e mafai e tagata ona oʻo i ni aafiaga taua io latou olaga i aso taitasi. E ui e le o se pa'u po'o se fa'apopoleina o le a manatu e lelei, o le fa'avaivai e manatu e sili atu le leaga i le va o le lua ona o ona aafiaga umi ma sili atu ona ogaoga. O le tele o taimi, o le pa'u o le tamaoaiga e mafai ona afaina ai na'o le tamaoaiga o le atunuu, ae o le atuatuvale ma ona aafiaga leaga e lagona i le lalolagi atoa.

O le pa'u o se tulaga pa'u i lalo o le tamaoaiga e mafai ona aafia ai le gaosiga, galuega, ma maua ai le maualalo o tupe maua ma tupe faaalu a le aiga. O a'afiaga o le fa'avaivai e sili atu ona ogaoga, fa'aalia i le salalau o le leai o ni galuega ma le tele o taofi i gaioiga tau tamaoaiga.

O le pa'u o le tamaoaiga (e ta'ua foi o le Economic meltdown) o so'o se tulaga lautele o le tamaoaiga leaga; o le tele o taimi o le pa'u o le tamaoaiga e o faatasi ma le vevesi lautele, vevesi faalemalo. O se malepe o se tamaoaiga faaleatunuu, faaitulagi, po o le teritori e masani ona mulimuli mai pe taitai atu ai i se taimi o faalavelave: Fa'aletonu le tamaoaiga lea e pagatia ai le tamaoaiga mo se vaitaimi umi. Afai o le a pa'ū le tamaoaiga o Amerika, atonu e te leiloa le avanoa i aitalafu. O le a tapunia faletupe. O le mana'oga o le a sili atu nai lo le sapalai o mea'ai, kesi, ma isi. O le malepelepe o le tamaoaiga o le faʻaauau pea o le malepelepe o le tamaoaiga o le atunuʻu poʻo le faʻaitulagi mo se taimi umi, sosoo ai ma se paʻu poʻo se faʻafitauli tau tupe. Afai e paʻu le tamaoaiga mo le lua kuata sosoo, fai mai ua alu i le paʻu. I se tulaga lautele, o lenei mea e fuafuaina e se faʻailoga.  O le pa'u o le tamaoaiga o se pa'u tele lea i gaioiga tau tamaoaiga e tumau mo masina po o ni tausaga. E toatele o le a maileia i le aneti-Keriso ma mailei a ona soo. O tagata tupe, tagata teu tupe, faipule, iunivesite, faalapotopotoga faalelotu, militeri, tagata faatupu faalavelave ma le tele o isi mea o le a maileia i aitalafu, aitalafu, faatupulaia ma le faailoga o le manu feai ua tulai mai i le atuatuvale o tagata ma le teena o le afioga moni a le Atua, o Iesu Keriso le Foafoa. , Faaola ma le Alii le Atua.

O le upu poto, fai mea uma e te mafaia e aloese ai mai aitalafu; ma tatalo, mafaufau e faaaoga le faautautaga lelei a o lei lavelavea i kata fai aitalafu po o laina o aitalafu tusa lava po o le a le manaia. O mailei ia ma lua loloto; ‘aua ne‘i pa‘u‘ū i ai, auā e i‘u i le fa‘ailoga o le manu fe‘ai. Ia manatua o lē na te nonō mai o le auauna lea i lē na nonō mai ai, (Faataoto 22:7 ma le 26).

059 – Ua oo mai le mailei o le tamaoaiga o le lalolagi