O loo valaau mai le Alii

Print Friendly, PDF & Email

Tulaga o le lalolagiO loo valaau mai le Alii

Faʻaliliuga Nuggets 50

Ioe, ua e silafia ea le ala na ou faia ai manu, e taʻitasi ma taʻua lona uiga ma le leo eseese. Ioe, e taʻua e le manulele lana tane, o ana ma mamoe; e oo lava i le leona, o le luko ma le luko e igoa ia te ia lava. Faauta, o Aʼu o le Alii o loo taʼua nei o aʼu lava ma o i latou ua fanauina ia te Aʼu ua latou iloa Loʼu leo ​​ma lona leo. Ua oo i le taimi o le afiafi ma o loo ou valaauina o'u lava i lalo o o'u apaau e puipuia i latou. Latou te fa'alogo mai i lo'u leo ​​i fa'ailoga (upu) ma taimi ma o le a o'o mai ai, a o tagata valea ma le lalolagi latou te le malamalama i le alaga o lo'o alu atu nei. (Aua latou te faapotopoto, faatasi ma le valaau a le manu feai, (Faaa.13).

Na vaaia ai se mea ofoofogia tele i le lagi – O se fafine ua ofu i le la ma le masina i lalo o ona vae, i luga o lona ulu se palealii o fetu e 12. ( Faaa. 12:1-4 ); “O le Faaipoipoga a le Tagata” ma Isaraelu le auauna. Sol. 6:10. O le fa'ailoga fa'atusa o lo'o fa'atusalia ai le Tino e fa'asolo mai i le tele o tausaga o fete'ena'i ma Satani. ( Kene. 3:15 ); seia iu ina fanau mai le tamaitiiti (faata'ita'i). O se faatusa foi lea o Keriso ua mavae le soifua mai ma le toetu. Ua faaofuina lenei fafine i le La, ua faailoa mai na afifi i le (mana faauuina); o le masina i lalo o ona vae ua fai ma sui o le “faaaliga” mai le Alo (Iesu); Fa'aalia le ekalesia moni, fa'ato'ilaloina le malosi o le pouliuli (agasala). O le palealii o “fetu e 12” o loo faaalia ai peteriaka e 12 (Aperaamo, Iakopo, Iosefa, ma isi) alii e 12! E mafai foʻi e lenei mea ona faasino atu i aposetolo e toʻa 12 a Keriso. O le La, Moon ma Fetu i inei ua faamanatu mai ai ia i tatou le miti a Iosefa o loo valoia mea o le a tutupu i le fanau a Isaraelu! ( Kene. 37:9 ). Ina ua ia fai mai o le La ma le Moon ma Fetu e 11 na ifo mai ia te au. o Iosefa lona 12; O Iosefa foi iinei sa taina Keriso i le faaiuga pe a ifo mea uma ia te Ia (Iesu). “Ua faatusaina Isaraelu i le fafine, a ua ia te ia foi fanau faaleagaga. Isa. 66:8. O loo faaalia i le Faaaliga 12:17 isi o lana fanau. E tiga le fafine - o le teena o le mea lea e aumaia ai le fanau mai ma le fiafia i le tamaititi. Faaa. 12:5. O le tama tane (Fa'aipoipo) e tatau ona teena muamua mai le Tino ona siitia ai lea. O tamaiti o i latou ia e mulimuli mulimuli ane (vaega eseese: o le 144,000, o taupou valea, ma isi.) Ua silafia e Iesu vaega eseese! O le tama tane ua maua o le Au Paia; faʻaalia se vaega o le fatu o le a alu ese aʻo leʻi oʻo i le Puapuaga. Ae o loo totoe se vaega o lana fanau (Faaaliga 12:17). Ua sola le fafine i le toafa “ina ua uma ona teena le Tamaitiiti” ona ua tau le tarako (Roma) ma lana fanau o loo totoe. O i latou nei e faasaga i le manu feai ae latou te le ave le faailoga 666 ma oo mai i Puapuaga. Mata. 25:11-13 fai mai Na te le iloa le valea ina ua Ia tapunia le faitotoa, ae e le o lona uiga i taimi uma, aua o se mea e tupu mulimuli ane – Puapuaga. O le tele o mau o loʻo faʻaalia ai fua muamua (Faʻaipoipo), fua lona lua (valea), seleselega ma le nofoalii Paʻepaʻe faʻamasinoga, faʻaputuina, lafu mamoe, ma isi. 25:32-33 . II Ioane 1 ua vaai ia te ia o le Tamaitai Filifilia ma lana fanau. O le fafine o le La o lo'o fa'atusalia i latou na vala'auina i augatupulaga na sauaina e Satani. O ia o le ekalesia i le vao a o sosola Isaraelu ia Farao, Galuega 7:38. O le ekalesia a le Atua e pei o se uili i totonu o se uili, o vaega taitasi e faamaeaina lana galuega, ma iu ai ina tuufaatasia ia te Ia. O le fafine o loʻo faʻaofuina le la ma le Moon i lalo o ona vae e ufiufi ai foi le vaega faaleagaga o Amerika. Na ona tuu e Amerika le masina i lalo o ona vae ina ua tulaueleele le tagata! O se faailoga iloga lea o le oo mai o le fiafia! O le a faaali mai le Alii i se aso patino mai le taimi na tu ai le tagata i luga o le masina. E ala i le tuʻuina e le tagata o lona vae i luga o le masina, e faʻaalia ai o le a tuʻu e le Atua Lona aao i luga o le fogaeleele! Faaa. 10:2. A afio mai Keriso e mafai ona i ai i masina o le taumafanafana.

Ua aliali mai se isi fafine – mea lilo Papelonia – Le fafine talitane ma le fafine talitane, le fa’aipoipo ma le matai fafine a Satani. E iai le avā a le Alii, e faapena foʻi Satani (le Lotu Sese). E inoino Satani i le fafine faaofuina o le la ma le fanau o Puapuaga, ae e fiafia o ia i le mea lilo o Papelonia, le “tina o fafine talitane” ( Porotesano pepelo, Katoliko, Iutaia pepelo) Faaaliga 3:9. E tofu i laua ma fanau, e toatasi le fanau a le Atua; o le isi ua i ai fafine talitane ( Faaa. 17:1-6 ): Ua faaofuina le tasi i le alofa ma le mana, o le isi (Papelonia) ua teuteuina i ofu mūmū ma maa tāua. O le tasi e iai le masina i lalo o ona vae (faaaliga a le Atua) ma le palealii o Fetu e 12 (Ave'au pule a le Atua). O le isi e tietie i le manu feʻai ulu e 7 a Roma (malo tuai ma fou). O Keriso o le ulu o le fafine ua ofu i le La, o le 12 Aposetolo ma le Faaipoipoga, latou te nonofo i nofoalii ma le tootoo uamea. Faaaliga 12:5 – 6; Mata.19:28. Mata. 19:28. O Satani o le ulu lea o le isi fafine o loo tiʻetiʻe i le manu feʻai ma ulu e 7 (Malo). Ma seu e 10 ua faapaleina i tupu e 10 pule, fetu leaga i luga o le lalolagi! Faaa. 17:3. Amene. O le tasi e tausia e le Atua; o le isi e lagolagoina e le mana o le manu fe'ai anetikeriso. ( Faaa. 17:12 ). O fafine e toʻalua o loʻo tauva i valoaga faʻasolopito. O le tamaitai o le La o le Ekalesia Moni o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, lea na iu ai ina fanauina le tama tane Fa'aipoipo! Ma o le isi fafine pepelo ua fanauina le faatoanofotane a Satani i le iʻuga (tina o fafine talitane) ua tumu i le satani ma le tuinanau, ( Saka. 5:7, 9, 11 ). O seta e lua e fai ma sui o agaga pepelo e lua. Ua folafola atu e Satani i tupu o le lalolagi le pule faatasi ma ia (Faaa. 13). Ma ua folafola mai e le Atua o le a pulea e le Tama tane ia atunuu i le tootoo uʻamea i luga o le lagi ma le lalolagi. O tamaitai e toalua sa avea ma fili faaletino ma e moni lava i le faaiuga, o le a avea ma "faititili i le La." E liligi ifo e le Atua le Agaga Paia i luga o Lana au filifilia i le iuga, ae o le isi ekalesia pepelo Na te faaumatia i le afi (Faaaliga 18:8, 23).

O le sili - o le mulimuli o le tolu valaau - o le leo lona tolu - Luka 14: 16 - 24 o loʻo faʻaalia ai le valaau a le auauna (Agaga Paia). O le valaau muamua ua faaalia ai le toatele sa pisi tele e talia le valaaulia. Ua oo mai le leo o le valaau mulimuli lona tolu ma le mulimuli, Mamalu! Faitau le Luka 14:22-23 . Na fetalai mai le Alii; alu atu i ala tetele (lea o loo faimalaga ai tagata faaleagaga i itu eseese). Na fetalai mai le Alii, faamalosia i latou! O lona uiga o le tele o le sasaa mai o vavega e matua malosi lava ma se malosi mamana lea na toetoe a tosoina ai i latou i totonu o le tino Filifilia ina ia iu ai ina faauma Lana vaega! Ua ia faapea mai “Ia tumu loʻu Maota”! Fuaiupu 17 “O mai ia, auā ua saunia nei mea uma! O le a oso faafuase'i mai le lagi i le valaau mulimuli ma o le a faatumulia Lona fale! Ua lata mai le vaega mulimuli o le toe faafouga. Matau i le fuaiupu e 24, o i latou uma na faia alofaga na tofo i le talisuaga! O valaau e 3 e fetaui ma faʻapipiʻi Ana valaʻau faʻasolopito umi o le 2000 tausaga taʻitasi, na tatou talanoa i ai (e tasi le vaitau na Ia afio mai ai ma se Faifeau Faʻamalolo ma se malosi malosi. ). O lea ua tatou ulufale atu i le valaau mulimuli. Faaa. 8:1; Luka 14:16-24 . O nei valaau sili e 3 e uiga foi i le tele o mea eseese faavaloaga. O i latou e teena le valaaulia e valaaulia i se isi valaaulia. Faaa. 19:17-18; Eseki. 39:17-19. Eseki. 39:17-19. I lalo o Faititili e alu ese ai le Faaipoipoga (o le 144,000 Iutaia ua faapotopoto i lalo o le Atua, Faaa. 7). O tagata valea e faapotopoto faatasi ma Ekalesia a le Lalolagi, o i lalo uma o le Faamaufaailoga lona 7 ma faapotopoto le lalolagi mo le fasiotia o rane e 3 o Amaketo, Faaa. 16:13-14. O le Faamaufaailoga lona 7 ma Faititili o le taimi lea e faapotopoto ai le lalolagi mo le faamasinoga! E lē gata i lea, “Ua faaalia ma faamamaluina le suafa o Alii i Faititili!” Ioane 12:28-32 .

Mealilo taua – o le agelu o le malamalama; Faitau II Tesa. 2:8-11. E oo lava ia te ia (Keriso pepelo) o lē na afio mai ina ua uma ona galue Satani ma “le mana uma” ma “faailoga” ma vavega pepelo. (O upu “malosi uma”, “faailoga uma” o lona uiga o se isi mea e ese mai i lotu sese ma faiga faataulaitu. faiga faʻalelotu lea mulimuli ane avea ai o ia ma manu feʻai ma saisaitia i latou i le puapuaga, o i latou uma e mulimuli atu i le faiga o le lalolagi o le a maua se faaseseega malosi (fuaiupu 11) O se faiga faalelotu, o se "agelu o le malamalama" o le a faaseseina. tagata uma ae vagana ai le Au Filifilia!Mataio 24:24-25.O le a faia e le Au Filifilia vavega tetele i fafo atu o lenei ( Faitotoa Uamea) “O loo faapea ona fetalai mai o le pule a le Alii.” O nisi tagata talenia o le a latou ui atu i le ala sese ae latou te lei iloaina. o lo'o lelei pea le lagolagoina o nisi oi latou ae ia pupula pea ou mata.(Ou te talitonu i vavega 100% ae i le ala a le Atua atoa!) Tusi # 36

Tulaga faavaloaga

Ua ta le uati o le vaeluapo. Ua pei Iesu o se tagata i se malaga mamao ma ua sauni nei e toe foʻi. Ma ona o popolega o lenei olaga ma le faatamala ua momoe atoa ai le motu o tagata. O se taimi sili ona fiafia ma o le itula lea o le au filifilia. Seʻi o tatou faaaogā tatau Lona atoaga o le agaga ma le taimi tāua ua totoe e molimau atu ai i isi. Sa ou muai vaai e pei o se tasi o le a vaai i le emo o uila i le po. O le a vaaia e le au filifilia i se auala ese le pupula o le mamalu o le Atua ia i latou, ma tuufaatasia ai i latou i le toe faafoʻisia atoatoa: E pei ona agi faafuaseʻi mai le agaga o le Atua e pei o le matagi suamalie. Fa'amaloloina ma saunia i latou mo le pu'eina. Ua alu atu le alaga o le tulua o po. Tusi #241

FAAMATALAGA {CD # 734 vaega A, O le li'o Meli ma fetu o le Faaaliga - O lenei fe'au ua aumaia ai le fanau a le Alii ma le fanau a le tarako (Faaa. 12) ma le mea ua tatou i ai. E le afaina Satani pe a e faia ni nai vavega ae e te le faaalialia o ia. O nisi taimi o le a sau mai tagata e te leʻi faʻamoemoeina. Afai e te faʻaalia o ia, e sili ona e ofuina le ofutau atoatoa o le Atua, aua o ia o le ituaiga e faʻaumatia. E 'ino'ino o ia e fa'aalia e ala i ana amioga ma le auala o lo'o galue ai ana fatu e le mafai ona fa'asa'oina i tausaga e fitu o ekalesia. Auā o lo'o e fa'aalia ma vavae'eseina o ia. (O tagata talitonu moni uma lava e tatau ona suesue ma malamalama i augatupulaga e fitu o ekalesia e pei ona faaalia e Iesu Keriso ia Ioane le aposetolo, ina ia iloa ai e uiga i le manumalo).

O Iesu Keriso e iai liʻo lilo, e pei o le 500 o soo na molimauina Lona afio aʻe, o loʻo ia te oe le 120 i le aso Penetekoso, o loʻo ia te oe le 70 soo na ia auina atu e molimau i tagata, o loʻo ia te oe le 12 aposetolo i totonu ma o loʻo ia te oe le 3 aposetolo sili ona vavalalata o Peteru, Iakopo ma Ioane na vaai ia te Ia i le liuaina. Ae ua ia te outou e tusa ai ma le Mata. 25:1-10; o le isi li'o lilo, o le faatoanofotane (o i latou na tagi i le vaeluaga o le po ma ala mai), o taupou o loo momoe e aofia ai le au popoto ua lava le suauu (Suauu Faaleagaga o le Agaga Paia, o le upu mautinoa), o e na saunia pe a oo i le Faatoafaiava. ‘ona o‘o atu lea o taupou vālea ‘ua leai ni suāu‘u fa‘aopoopo ma ‘ua tu‘ua, ‘ua latou faia le isi li‘o. Ae o loʻo ia te oe le liʻo o le 144,000 Iutaia na faʻamaufaʻailogaina e le Atua, ona oʻo lea i le liʻo o tagata le talitonu o loʻo i ai ia i latou e le talia le faʻailoga a le manu feʻai. Ona e leiloa atoa lea. O loo ia te oe foi manu feai e 4, o toeaina e 24 o loo siomia ai le nofoalii i le Atua i le lagi. E eseese foi au vasega o agelu. O nei mea uma e fausia ai le li'o lilo ma fetu o faaaliga. O le fesili taua o fea o le a e iai? O nei li'o e 'ese'ese le fua o vaega ta'itasi i a latou lava taimi; e leai se tasi e motusia le tulaga ma o le Atua o loo i totonu o ia mea uma, e pei o le fua o le nuanua. O le tamaitai faaipoipo o se itu eseese o le malamalama ma o le au auauna o loo i se isi itu o le malamalama. O le a iloiloina le Eperu i se isi malamalama. O le a latou ola uma i le Alii i le lalolagi e tasi, ae i itu eseese. E latalata tele le faatoanofotane ia te Ia e pei lava o soo se mea lava e alu i ai o ia e alu i ai.

O le faatoanofotane e sili ona latalata i le Alii. O le taui lea na tautala i ai Paulo (Filipi 3:13-14), ina ia latalata atu ia Keriso e faavavau. O le vasega fa'aipoipo o le li'o pito i totonu. E i ai se fua e oo mai i le faatoanofotane i le faatuatua. O le a e va'ai i le fua (fa'au'uina) ia te a'u o o'o mai i luga o tagata e pei ona galue ai ia te a'u; ma o le a faateleina pea lava pea ia i latou, e pei ona mafai e o latou tino ona talia, ae o le a faateleina le faatuatua. Iopu 28:7, o loo talanoa e uiga i se ala e le iloa e se manulele, ma e lei iloa foi e mata o le aeto. Ae i luga o lena ala e te maua ai auro ma mea taua. E te iloa le mafuaaga e le maua ai e isi; ona o i latou o e mauaina, o le a Ia tuuina atu ma taitai i latou i mata faaleagaga e vaai ma maua. E lē o mata faalenatura: Na o ē nonofo i le mea lilo o Lē Silisili Ese ( Salamo 91 ). O loo i ai se ala lilo; o le iloa, le nofoaga lilo o le Silisili Ese ma le auala e faalatalata atu ai i le Atua. (Manatua le lauga o Agavaa; e manaʻomia ai le, Faamaoni, Usiusitaʻi, Faamaoni, Onosaʻi, Taʻutaʻu o le oʻo mai puupuu, Talanoa e uiga i, faaliliuga, seoli, lagi, puapuaga tele, aneti-Keriso, nofoalii paʻepaʻe, Ierusalema fou; Alofa i le upu moni, Predestination, Urgent, Expectancy, Witnessing ma le tele o isi mea-faalogo i le CD; Pe siaki le Faaliliuga Alert # tasi). O lenei ala o loʻo tautala e uiga i le maualuga maualuga i le olaga faʻa-Kerisiano mo i latou o loʻo i ai mata faaleagaga e vaʻai ai ma taliga faaleagaga e faʻalogo ai i nei mea. O lesona maualuluga o le faatuatua. Afai ua e oo atu i lena malo, e mafai ona e aveesea le tiapolo ma aumaia le Alii ia latalata atu ia te oe, (nofoaga lilo).

I lena malo e mafai ona e manumalo ai i nai ita laiti e faʻalavelave ma faʻatupuina ai oe. Pe a e tulaʻi i luga aʻe o nei mea faatauvaa ma tumau i le Ala o le Iopu 28:7, ma le Salamo 91, o lona uiga ua e agaʻi atu i le mea e mafai ona faaaogā ai oe e le Atua. Ona mafai lea ona e tautala ma e mafai ona tupu mea. E iai Kerisiano paie ma o nisi e faatamala. Latou te fa'atalafu a latou ala e fai ai mea; latou te soona faasamasamanoa ma e masani ona ita i soo se mea e faalavelaveina ai a latou masani masani. Pau lava le mea e taua o le usita’i i le afioga a le Atua ma ave’esea. Tausia pea ma ave le Afioga a le Atua faatasi ma oe.

O le umi lava e i ai sa’u filifiliga saoloto; O le a ou tauivi (Luka 13:23-30) ma vaai po o le a le mea o le a faia e le Alii ia te au. Fai mai Paulo, taumafai e fai, ma afai e te faia le taui ae e te le faia, o loo ia te oe se mea lelei. E le fiafia le Atua i se tagata paie, alu i le tuuga ma tumau i le tuuga. E mafai ona e iloa pe aisea e tatau ai ona e sao i le tuuga ma e tatau ona e manumalo i lena faailoga; lea ua latalata atili atu ia Iesu; le li'o totonu ma le fa'aaluina o le faavavau ma Ia. O le uiga lena o le tamaitai faaipoipo ma le taui. O isi ua matuā lē maopoopo e manumalo i le tuuga.

O le fa'aaluina o le faavavau ma le Alii i totonu o le li'o totonu o le uiga tonu lea o le FA'I. E tatau ona e faia taumafaiga uma ua e maua. E le mafai ona e alu e faapea ua na o au ua faaolaina; e te le mana'o e fa'atulagaina. E te le manao ea ia mautinoa o loo e faia le mea e finagalo le Alii e te faia? Ia e tua i ai ma mea uma ua ia te oe ma o le a faamanuia oe e le Atua. Ina ia i ai i totonu o le li'o vaega e mana'omia le tu'uina atu atoatoa, fa'atonuga ma le fa'amaoni. O le taui o le avea lea ma vaega o le faatoanofotane, latalata i le Alii mo le faavavau atoa; o le olioli silisili lea.

Ou te le talitonu a sefe e fa'asaoina i taimi uma ae e alu e inu ma fai mea. Afai latou te fetaui i Lana uili, ma o i latou o ana fanau ae ua solomuli; pe a Ia taulimaina i latou, e fiafia i latou ona o lona alofa mutimutivale. O taimi uma e te fa'alogo ai i nei fe'au o lo'o tupu se mea i totonu o lou loto. Ou te fia i ai i totonu o le li'o o le Alii. O lenei fe'au o se fa'avae e vaelua ai le fe'au moni (CD #733, Le Fa'aipoipo Saunia).
Fa’amatalaga- CD # 733, ua sauni le fa’aipoipo – 4/29/1979: E moni folafolaga a le Alii, tausi ma aua ne’i faatagaina le tiapolo e gaoia mai ia te oe. E aoga le Atua i tofotofoga ma tofotofoga uma tatou te oo i ai ona o Lona suafa. Afai o oe moni o le Alii, e tusa lava pe e te se ese pe solomuli, o le a ia sailia se auala e taulimaina ai oe ma toe aumaia oe. Pe a uma lana tala iā te oe, o le a e fiafia na ia faia faapea iā te oe.

O le fatu filifilia, e fiafia i le afioga a le Atua, e talitonu ma ola i afioga uma a le Atua: Ma e talitonu i mea uma o i le Tusi Paia, e tusa lava pe latou te le malamalama i ai; ma ua saunia e o i le ala atoa ma Ia, lea e toatele i aso nei ua le mananao e fai.

E iai nisi fatu e lē mafai ona toe foʻi mai i le Atua, e lē o ni taupou vālea e toe foʻi mai i le Atua i le puapuaga tele, po o le 144,000 o tagata Iutaia. A o atalii o le Atua o e alolofa i le Atua e o mai i le Atua; e ala i le aoaiga (Hew.12:8). O se mea faaleagaga, (Efe. 1:4-5).O le agasala na aumaia ai ma'i ma ma'i ae na totogi uma e Iesu i le Satauro. Taumafai e ulu atu i totonu ma faamoemoe mo le mea sili, (Roma 8:14–27). Aua le ma i se tasi po o se tulaga pe a e laa atu e faatalofa ma Mr. Eternity. O atalii o le Atua i le fafine Ie La (Faaaliga 12:1-5) ua sauni e fanauina. O lo‘o ōi fa‘atasi fo‘i mea uma na faia i le tigā, e o‘o mai i ona po nei, o lo‘o ōi fo‘i i tatou, o ē ‘ua i ai le ulua‘i fua o le Agaga, e fa‘aola ai o tatou tino.

Na folafola mai e le Atua o le a ia faapuupuuina le taimi; ae pe faapefea ma po o afea na te faia ai e le o iloa e tagata. Ua tatou iloa e toe foi mai le Atua ma galue foi i le 30 aso i le masina kalena ae le o le tagata e 365 aso i le tausaga. E leai se tasi na te iloa le aso po o le itula o lona afio mai; tau lava ina mataala, tatalo ma sauni. O le a afio mai le Alii i le taimi atofaina o le Faaliliuga. Manatua, o le fafine o le La i le Faaaliga 12, na fanauina le tama tane, filifilia, na aveina aʻe i le Atua, e iai isi fanau i le fuaiupu e 17, o lona toe vaega: “Ona ita ai lea o le tarako i le fafine, ua alu atu ai. ina ia tau ma e ua totoe o lana fanau, o e ua tausi i poloaiga a le Atua ma ua latou molimau ia Iesu Keriso, (ae ua misia le faaliliuga) o le au paia ia o le puapuaga. O le fafine foi i le fuaiupu e 14, ua tuuina atu i ai apaau e lua o le aeto tele, ina ia lele ai o ia i le vao, i lona nofoaga, e tausia ai o ia mo se taimi, ma taimi, ma le afa o tausaga, mai luma o le gata. . Ua faitaulia fanau a le Atua ma ua faitaulia fanau gata.

Ina ua uma le faaliliuga ua faapaleina nei le tarako. Na ia upuleaga i le Atua ma i latou o loo nonofo i le lagi e aofia ai le vaega o Tama-Tane na faafuaseʻi ona fanauina ma aveina aʻe i le Atua, (Faaa. 12:5). Ma o le taimi lea e tuuina atu ai le faailoga o le manu feai. O loo faia e Satani mea uma na te mafaia e taofia ai le toe tulaʻi mai o le fanau moni a le Atua. Ua ia fa'aogaina nei le Compromise, Camouflage, technology etc. O le tiapolo o le a faatosina tagata i le iuga o taimi. O le Alii lava ia na te auina atu ia i latou le faaseseina tele i lo latou teena o le upu moni e mafai ona faaolaina ai, (2 Tesa. 2:3-12). O le a manaʻo Satani e faapogaia le fanau a le Atua e solia la latou tautoga o le Teteʻa ma le fetuutuunaʻi. Na te taumafai e faʻapotopoto tagata ma aulotu, tuʻu i lalo au leoleo ma fetuunai mo le lelei o tagata uma, ae pepelo. Na ia faatatauina mataupu faavae ina ia taumafai ai tagata ina ia latou mafuta ma le Atua ma le lalolagi, (Faaa. 2:20). O le a le aoga ma o le a le mafai lava. Su'esu'e tusi ta'ai 80.

Ou te le popole i manatu o tagata e uiga ia i latou o e fai mai e leai se faaliliuga, latou te lei liua; e tusa lava po o le a ma le tele o gagana latou te tautatala ai. Ona o loo i ai se faaliliuga, o le afio mai ma na taʻu mai e le Alii ia te au lena mea. O nisi sa faamaloloina ma o atu i le ala o le fetuutuunai na leiloa lo latou faamalologa i le taimi. E afio mai le Alii mo ona lava tagata e pei o se gaoi i le po, i le itula e te le manatu i ai. Ou te le o fai atu o le a le oo le au filifilia i nei tofotofoga ma tofotofoga ia e oo mai ai foi se vaega o le vaitaimi o puapuaga: aua e mautinoa lava e uia e ia lena mea; a e le i ai iinei mo le faailoga o le manu feai. O i latou e gauai atu ia Iesepela mailei o le a oo atu i le puapuaga tele sei vagana ua latou salamo. O le agaga o le faalelalolagi o loo fasiotia tagata ma a latou failauga. O le taimi lenei e taofi mau ai i le afioga a le Atua; e le o i ai tagata pe atoatoa foi ma o le mafuaaga lena na auina mai ai aʻu ma le fetu a le Atua e taʻitaʻia oe, e saunia oe mo le aso ua latalata mai.

O le taimi lenei e fa'afouina ai lau tautoga o le vavae'ese mai le lalolagi. O loo sailia e le Atua ni tagata tuuto o loo vaavaai atu ia te Ia. O i latou o e faamaoni o le a maua le tofiga na folafola atu i le manumalo, o le fanau tama, (Faaaliga 2:26–27 ma le Faaaliga 12:5). O loʻo matou faʻatali mo le fanau mai o le taimi o le tama-tama. Ia i ai i le tagata-tamaitiiti-kamupani po'o le vaega. Ia aveina a'e i luga ma le Alii, i se minute, i le emo o le mata, i le itula e te le manatu i ai.} Tuu atu i le tagata talitonu moni e faalogo ma suesue i le afioga a le Atua e ala mai i ana perofeta. Suesue, O tausaga o le ekalesia, o Agavaa, O li'o lilo ma fetu o faaaliga ona sauni ai lea o le faatoanofotane. E pei o se faasologa. ‘Ia e su‘esu‘e ‘ina ‘ia fa‘aalia oe ‘ua fa‘amaoni, o se tagata galue e lē tatau ‘ona mā.

050 – Ua valaau mai le Alii