O LE TAGATA I TUA O FAI

Print Friendly, PDF & Email

O LE TAGATA I TUA O FAIO LE TAGATA I TUA O FAI

Faʻaliliuga Nuggets 30

Le faʻapolokiki faʻalapotopotoga e tau atu i le perofeta pepelo: I tua atu o loo lalafi mai ai se tamaloa maaleale ma le maoaʻe o faatosinaga na ia mauaina. O ia o lo o uuina vaega taua uma, o loʻo pulea se vaega tele o lenei atunuʻu i lalo o le puipuiga. E le o taʻuina mai ia te ia pe a faaauau pea ae o lana polokiki faaupufai o le a. Tusa lava pe le o foliga mai lenei isi tagata i le paoa, o lana faʻapolokiki faʻalapotopotoga e tuʻuina i totonu se isi tagata. O le faiga malo o le a iu lava ina lofituina le malo o Amerika, ma o le a mulimuli ane fefiloi i se isi malosiaga (lotu, - Katoliko, Porotesano). Mai i lenei aumaia le perofeta pepelo perofeta. I se taimi mulimuli ane foi o le a tulai se tamaitai pule i luma pe faatasi ma lenei mulimuli perofeta pepelo setete. E le o toe mamao ae maua e tamaitai le tele o le paoa. Ua oʻo mai le mea ua taʻua o le fouvalega a fafine. O tusi taai o le a maua ai le tali mulimuli i lenei ma le iʻuga. O le Faatoafaiava e faʻamanuiaina i le i ai o tusitusiga e avea ma taʻiala taimi ina ia mafai ai ona ia saunia o ia lava, e pei ona fuaina e le Atua le taimi. O taʻamilosaga ma aso e liua ai ma totonu e vaʻai faʻatasi i se auala ofoofogia e faʻamaonia ai ua tatou i ai i aao o le Atua Taʻitaʻiina Tusi # 40.

Na ou vaʻai i le Pope ma taʻitaʻi o le lalolagi o galulue i se fuafuaga mo tagata Iutaia. Faʻafefea ona nonofo faʻatasi ma Lusia. Fausiaina o le mana Manuʻa. O se auala e faʻatasia ai ekalesia teteʻe a le Iunaite Setete ma auai faʻatasi ma le Katoliko Roma e fausia ai foliga; ekalesia ma le setete. O le vaʻaiga e mautinoa ma manino.                                               Tusi tusi 1.

Na faaali mai ia te aʻu se tagata lotu e pulea le lalolagi ma le lotu. Aʻo afio mai Keriso mai le aufaauuina ekalesia a Aperaamo, Iosefa, Mose, Tavita ma isi. O le aneti- Keriso o le a sau mai le pepelo lotu ekalesia, Kaino, Papelu, Iesepela, Papelonia, Roma Katoliko. Ua taʻua Keriso o le Tamai Mamoe. Ua taʻua le Keriso pepelo o le manu feʻai. Tusi # 2.

Ua tulaʻi mai le Pope, o le lalolagi atamai ua mafai ona galue ma le malo, taʻitaʻi o le lalolagi, ma pulega uma a le ekalesia. Ua ou vaʻai atu i tagata Iutaia ua faʻafiafiaina e ia. Na te pulea tele auro. O lona saoasaoa o se togafiti ma togafiti. O le a ia faʻagaeʻetia le lalolagi i se fuafuaga sili ona faʻataʻitaʻi talu ai. O le perenise lava e tasi na taumafai e lafo le lagi o loʻo ia te ia. Ua teʻi le au Komunisi. Ina ua ia saunoa sa faʻalogologo le lalolagi atoa. Matamata mo lona latalata mai. Ou te vaai ia te ia o se fetu pa'ū. Tusi # 3.

(Ua tatou i le vae o le tupua o Nepukanesa, le uʻamea vae vae ma le omea, manatua.)

O lea ua ou vaʻai atu i vae ma tamatamai vae, o le Uʻamea ma le Clay e feoaʻi faʻatasi Dan. 2:43. O le malo mulimuli e oʻo i le pule. Ua ou vaʻai atu i le ata ua tu i luga. O le lalolagi atoa e vaai atu i le tamaʻi pu. Manu 666, satani perenise ou te vaʻai ia te ia ma le amioleaga i le lima Papelonia (Katoliko) ma le aeto pa'ū i ona autafa (Isaraelu ma Amerika maliega) ——– Fai mai na ou aumaia le filemu, ae pepelo o ia. Tusi le # 5.

Ekalesia momoe: Na ou vaʻai i lenei fanua laugatasi. O e ua maliliu na tuufaatasia ekalesia tetee ma Papelonia (Katoliko) ae le o le teine ​​faaipoipo. O le isi gaioiga o le muamua o le aufa teteʻe uma tuʻufaʻatasia, ona tuʻufaʻatasia lea o malosiʻaga ma le malosi faʻalemalo ma auai i le agaga Katoliko o se tasi. Latou te faʻatosinaina le setete latou te avea e pei o Papelonia. Faʻapei o Isaraelu o le a latou faia se feagaiga ma le anti-Christ system ma ui atu i le puapuaga tele ma tagata Iutaia. E lelei le vaʻai mamao. Tusi # 6.

Ua tagi le agelu o le oti, o le solofanua sesega, o le Uamea ma Clay e feoaʻi, Dan 2 :: 43. O le malo mulimuli e oʻo i le pule. Ua ou vaʻai atu i le ata ua tu i luga. O le lalolagi atoa e vaai atu i le tamaʻi pu ———-. O le uʻamea, lotu sese; ma le omea, komisi fesoʻotaʻiga Ou vaʻaia o ia faʻaputuputuina i latou i se nofoaga e taʻua o Amaketo. O lea ou te vaai i le tamai nifo o le tupu o Papelonia uma (Faaa. 17). Katoliko ma Porotesano faia maliega ma tagata Iutaia. O le nifo laititi e pule uma i le lotu ma le malo e ala i le olegia o tagata Iutaia, USA ma Lusia. O ia o le manu feʻai 666. Lenei na ou vaaia ma o le a le toilalo. O lana malo e sau mai le nifo Faʻaaliga 17:12, Communism, o le anti-Christ na te pulea le itu i sisifo e ala i lotu mai Papelonia, ————. Manatua le aso sili ona umi na e ola ai. E taʻu mai e le Atua na o le pau le mea e le unaʻi ia Anetikeriso o le itu i sisifo, le malo uʻamea; aua o ia o sisifo uma (Egelani, USA ma Western Europe).                                              Tusi # 8.

E tusa ai ma le uso. Branham Communism e leai se mea. O se mea faigaluega i le aao o le Atua e taui ma sui i le lalolagi mo le toto o le au paia. Le Uluai Faʻailoga, Mati 18, 1963.

Aua neʻi e fefe i le fesoʻotaʻiga. Communism o se le faʻagaioia i le Atua, ae e te faʻalogo i nisi o nei tagata talaʻi o tutu i le pulelaa faʻamasinoina le sosaiete. Ou te le talitonu foi iai, ae a e le faapena oe; Fai i le lotu, 'Oi, o le a tofatumoanaina uma i tatou; o le lalolagi o le a avea ma komisi. ' E matua feteenai lava ma le Afioga a le Atua. E leai se mea o fai mai ai le Tusi Paia o le auala lena. E i ai ie pupuni uʻamea; e i ai se pupuni ofe; ma o loo i ai se ie pupula. Uso, aua e te fefe i se tasi o latou, ae matamata i le ie pupula. O loʻo tu mai nei o ia ile nofoalii i lenei aso, ile atunuu lenei. O le a le mea ua tupu ia te oe? Ioe, faʻatau atu lou tofi ulumatua e pei ona faia e Esau, mo se fasi meaai. Pau a lena o mea o le a e mauaina; pau lava lena: fausiaina o se faʻatusa o le manu feʻai. Saʻo. Aua e te fefe i le komisi. Oe fefe i le Katoliko. E leʻo faia se mea e le Komunisi ae na o le taʻalo saʻo i aao o le Atua. ———-, O le mafuaaga lena ou te fai atu ai i aso nei tusa lava pe o le a le manaia o ona foliga, pe toafia faifeau o fai mai lenei, lena, po o le isi, Communism o le a avea le lalolagi ma lafo i lalo, aua neʻi e taumafai e tau ma le Communism, tau le Romanism; Aua o LE TUSI LENEI LE ALII. Fai mai le Alii, o le Romanism o le a pule; e leʻo le Komunisi, o le papeti. Toefuataiga o le Bride Tree, Aperila 22, 1962.

Naʻo se tusi, O le sa avea ma Faifeau o le timu mulimuli na momoliina a latou feau ma o atu i o latou taui. Na latou lapataʻi ma lapataia le tagata talitonu moni e uiga i le iʻuga o taimi. Manatua le Faʻatusa o Nepukanesa, na amata i le ulu auro ma faʻaiʻu i vae ma tamatamaivae uʻamea na fefiloi ma le omea. O vae ma tamatamaivae o le iuga o le ata. O le uʻamea o Papelonia (Roma ma le Katoliko) ma o le omea o le vaega faa-Komunisi e taulaʻi ia Rusia. O le uʻamea o le tamai nifo, o se taʻitaʻi lotu. O Amerika sa amata mai i le lotu Porotesano. Peitai na faasolosolo lava ona sosolo le Romanism i le atunuu atoa o USA ma isi vaega o le lalolagi. Bro. Branham e le agaga o le Alii fai mai, fefe Katoliko, tau Romanism. O le 58 tausaga talu ai, ma ua iinei lava i le taimi nei ma le toʻatele ua maeʻa ona maua. O le mailei i totonu o malo uma. E oʻo lava i Amerika, ua ofi uma lava le lotu Roma i soʻo se mea. Politics, lotu, mea tautupe, tekonolosi, aʻoga, saienisi, oe taʻuina, o latou iina. Na latou amata mai anamuā, nei vaʻai i le pito i luga pou i Amerika, o latou o Katoliko. Oe iloa pe aisea, o latou o taʻiala ma o le perenise o lenei lalolagi e malamalama i pogisa fuaiupu o iai ma le faiga. O le faʻailoga o le afio mai o lo tatou Aliʻi o Iesu Keriso. ISA ua suia ma e tusa lava poʻo ai le peresetene, fono poʻo le faʻamasinoga, o le Katoliko faiga o le a faʻatonutonu ma mulimuli ane faʻatonutonu ma tautala o se tarako, leai se tamaʻi mamoe. Latou i soo se mea. O le faaiuga a le pope i mataupu tauatane ma faataua fafine ma isi tulaga, ma talu mai lena taimi ua oʻo atu le mataupu i le afi i tua; e oʻo lava i tagata talaʻi e le mananaʻo e toe faʻalatalata i le mataupu. Faanoanoa lava; ona o le tele o faifeau ua fetuunai lo latou faatuatuaga ma a latou potopotoga ua gase. O nei avefeʻau e toʻalua na o mai ma o e lapatai mai ia matou e mataʻitu. Fai mai le fefe Lotu Katoliko, tau Romanism; o le a tofatumoanaina le lalolagi. O mai ia ia te ia ma ia outou vavaeʻese, (2nd Kor. 6:17 ma le Faʻaaliga 18: 4). Faamautinoa lou valaauina ma lau palota. Ua oʻo mai le itula, ia outou sauni e tali atu, pe a valaau mai le Alii. I sina taimi, i le emo o le mata. Ua tapunia le faitotoʻa.