Le mea lilo

Print Friendly, PDF & Email

Le mea liloLe mea lilo

Faʻaliliuga Nuggets 63

“Pe o le a vaaia ea le Faaliliuga (faatupuina) e le au le talitonu po o le amioletonu o lenei lalolagi? E leai, e pei o se gaoi; mealilo! O uluaʻi fua e feiloaʻi ma le Alii i le ea!” (I Tesa. 4:16-17) – “A o le iʻuga o Amaketo e iloa atu ai o Ia e mata uma! E eseese mea na tutupu, ma e eseese tausaga! ( Faaa. 1:7 ) – Mata. 24:29-30, “E pei ona outou mātauina o loo faaalia mai i le fuaiupu e 31 o ē ua filifilia ua iai i le lagi ma ua faapotopotoina mo lenei mea!” – “I se minute i le emo o le mata o le a suia ai o tatou tino i se tino mamalu … selesitila ma tulaga ese! E foliga mai e mafai ona tatou faimalaga i le mafaufau! O le a le saisaitia e le kalave po o tulafono o le natura, ma o le a ia te ia le mana e sili atu nai lo soo se mea ua tatou iloa i lenei taimi! E pei ona faia e Iesu, e faaali mai ma ui atu i mea faitino i le loto i ai! Ma o lenei tino o le a lē mafai ona faaleagaina pe vaivai! E mafai e se tasi ona faigofie ona sili atu le taimi ma avanoa pe a manaʻomia! Ae o le tele lava o le faia o mea uma i le finagalo o le Atua!” Tusi 162

O fea tatou te tutu ai i le taimi? – “O le a le tatou latalata i le Faaliliuga?” -Ua tatou mautinoa lava i le vaitau o le taimi na folafola mai e le Alii o Iesu! O lea na Ia fetalai ai, “e le mavae atu lava lenei tupulaga seia faataunuuina mea uma!” ( Mata. 24:33-35 ) - “E toaitiiti lava valoaga o totoe e uiga i le Puapuaga Tele, aneti-Keriso ma isi. Ae e tau leai ni valoaga faale-Tusi Paia o totoe i le va o le au filifilia ma le faaliliuga! … Vagana ai nisi faataunuuga o valoaga mulimuli ua uma ona tuuina mai. Ma o valoaga o le Tusi Paia o le a tutupu i aso taitasi ma e oo lava i le valoiaina o mea o le a tutupu pe a mavae le maliu o le Faaipoipoga a Keriso!” - “O valo'aga e uiga i le mata'u, le vevesi, ma le fememea'i i atunuu uma ua faailoa mai ai ia i tatou ua tatou i ai i itula mulimuli o le augatupulaga! - Afai e mafai ona e vaʻavaʻai ma vaʻai i mea na faʻaalia mai ia te aʻu e uiga i le lumanaʻi mai le 1988-93 e uiga i taua, mafuie fasioti tagata, tau, oge, tamaoaiga, taʻitaʻi, tagata faatupu faalavelave, fasioti tagata, suiga o malo, faletupe, aitalafu, tekinolosi, faaeletonika, komepiuta, alatele, taavale, aai, ituaiga eseese spellbinders, lotu, auupega fou, avanoa, televise, tausaga faʻataʻitaʻi, oʻo mai o se 3-dimensional era, faʻatatau e uiga ia Isaraelu, ISA ma Europa i Sisifo, Tulafono faʻavaomalo, suiga i le ala o lo'o ola tagata, galulue ma nonofo, ma isi.. O nai mea ia o le a suia ai le lalolagi e pei ona tatou iloa i aso ua tu'uina atu! ” – “I le taimi o le 'i'uga' o lenei vaitau, avatu pe ave sina mea itiiti, i lo'u manatu e mafai foi ona ulufale le aneti-Keriso i le ata! O le suiga sili o le lalolagi ma suiga o loo i o tatou luma i se taimi lata mai!” -“O mea tutupu i le lalolagi atoa o le a luluina moni ai le lalolagi! … O faavae o sosaiete ua suia i se faatulagaga fou! … Ana mafai e Kerisiano ona vaai i le ata atoa o mea o le a oo mai, ou te mautinoa o le a latou tatalo, saili le Alii ma matua manatu mamafa i Lana galuega o le seleselega moni!” Tusitala 135

Fa'amatalaga – cd #710b – le puapuaga o le a lata mai – {aisea e tatau ai ona ou tautala i gagana? Le taua ma le lilo o gagana. E tasi le gagana na tautatala ai tagata ae na faataapeapeina e le Atua tagata i le ʻolo o Papelu ma tuuina atu iā i latou gagana eseese. Ae i le aso o le Penetekoso na tuuina atu ai e le Atua i latou uma o e faapotopoto i le potu pito i luga i le taimi o le papatisoga a le Agaga Paia na amata ona tautala i isi gagana, e pei ona tuuina atu e le Agaga ia i latou e tautala ai. Ma sa latou tautatala i gagana a atunuu uma i lalo o le lagi; ua faalogo foi le motu o tagata ia te i latou o tautala mai ia latou lava gagana eseese, (Galuega 2:1–12).

O lē tautala i gagana ‘ese‘ese, e lē tautala o ia i tagata, a o le Atua; a e tautala o ia i le agaga o mea lilo, (1st Korinito 14:2). O se faamanuiaga e te le o talanoa atu i se tagata ae o le Atua. A e tautala i gagana, o loʻo e tautala i mea lilo ma o loʻo e tautala moni i le Atua i le Agaga Paia. O le tautala i gagana e atiaʻe ai lou faatuatua. A e tatalo i le gagana a le tagata, e faalogo ma malamalama le tiapolo. Ae a e tautala i gagana eseese e le mafai ona malamalama le tiapolo ia te oe ona o loo e tautala i le Atua i tulafono laiti. E na o le Atua lava lena e fesootai ai; afai e finagalo le Atua e mafai ona Ia tuuina mai le faauigaga e ala i le meaalofa o le faamatalaina o gagana. Ua tuuina mai e le Atua ia meaalofa i le ekalesia, ae ua faaaoga sese e nisi ia meaalofa. Ua tuuina atu e le Atua lena mea i e valelea e faalumaina ai le au popoto o lenei lalolagi. E na o le Atua e mafai ona malamalama i tulafono o loo faaaogaina i gagana eseese; e le mafai ona malamalama i ai le tiapolo.

E te le iloa le mea e tatalo ai ae e sili atu le silafia e le Agaga Paia nai lo le mea e te iloa. E silafia e le Alii mea e te manaomia ae e te lei ole atu. I gagana e te maua ai oe lava e tatalo e uiga i le mea e finagalo le Atua e te tatalo ai e le mafai e le tiapolo ona maua ona lima ona o loʻo i totonu o tulafono. Ma e ala atu ia te oe e amata ai ona tatalo le Agaga Paia ma e atiina ae ai le faatuatua ma tatalo mo se faifeautalai, se pele po o se aiga; atonu o loo e tatalo mo laʻu faiva po o se tagata o lou aiga i se mea. A e tatalo i gagana eseese, ua e ufitia le tele o tagata i le lalolagi atoa. Ua silafia e le Alii le mea o loo Ia faia. O gagana o se meafaigaluega mo le ekalesia. E mafai ona fa'aaoga sese, e tagata ma e leaga ai le fa'aogaina o laulaufaiva.

A amata ona e tatalo i gagana eseese, e aumaia ai se mea lilo ia te oe, ae e malamalama le Atua i na mea lilo uma. E le malamalama agelu i na mea uma, aua o mea lilo uma lava i tulafono mo le Atua. Na ta’u mai e le Alii ia te a’u, pe a tatalo tagata i gagana eseese, o loo latou tatalo e aumai le toega o le faatoanofotane, o la’u au filifilia. Aua ne'i 'alo'alo i gagana aua a'o e tatalo, e te le iloa po'o ai o lo'o e fesoasoani i ai. A e le iloa le mea e tatalo ai, o na gagana e ala i le Agaga Paia o le a aumaia na mea ia te oe i le tatalo. O loo i totonu o le tulafono ma e le mafai e le tiapolo ona soli lena tulafono.

O le mea lilo ma le taua o le Agaga Paia; Fai mai nisi tagata pe a ou paia, ona ou maua lea o le Agaga Paia. Leai, leai, e le mafai ona e mauaina lena mea, o se meaalofa. A faaolaina oe ma liua i le faamagaloga a le Alii, ua ia te oe le laasaga muamua. Ona alu lea i luma ma a e maua le Agaga Paia, e amata ona ia taialaina oe. E te le paia i lou lelei, lelei. E ala i le Agaga Paia, ae e tatau ona papatisoina muamua oe i le Agaga Paia. O le amiotonu, o le fua o le agaga e oo mai uma lava e ala i le Agaga Paia, ae e tatau ona papatisoina muamua oe i le Agaga Paia. O aso taitasi ia mautinoa e te talanoa i sina mea itiiti; ma o le a e fesoasoani i tagata atonu e te le iloa ma o le a alofagia oe e le Atua. Ona e faia lea o se mea mo le Alii. Fa'aaoga aua o se tasi lea o pelu a le agaga. A fa'aoga tatau, o le dynamite. O le a e maua ai le filemu, fiafia, faamalieina, faʻamalolo le fefe ma faʻafitauli o le mafaufau. Ma o le a avea le tiapolo ma lē ua fememeaʻi. E le mafai ona ia oo atu ia te oe ae malamalama i gagana masani a tagata.

I nei aso o puapuaga ua lata mai, o le a i ai puapuaga e lei i ai muamua, mai le aso na foafoaina ai e le Alii le lalolagi. Mareko 13:19-20 , ona o puapuaga e oo mai o le a outou manaomia ai lena tatalo i gagana eseese. Tuu atu i le Atua e pulea lou laulaufaiva pe afai e te faatagaina oe e pulea lou laulaufaiva, o le a e i ai i le tele o faafitauli. Suesue le Iakopo 3, e uiga i le laulaufaiva. Mata. 24:21, aua e te alu i nei faalavelave o le a oo mai, ae alu ese i le faaliliuga. O le a tula'i mai a'oa'o pepelo ma Keriso pepelo a'o le'i oo mai le aneti Keriso. O le a avea o se toe faia o agasala i aso o Noa ma Lota, Luka 17:26–32. O e na faatauina, faatau atu, auai i faiga faapisinisi, ola le mama, amioleaga ma fale.

O le a i ai le vevesi o le tamaoaiga ma mulimuli ane o se manuia mo sina taimi ao lei pogisa atoa. O le a iai le talaʻiga o le lalolagi i atunuu uma Mata. 24:14. Ua manino le tala lelei i le lalolagi atoa, ma e tusa lava pe a uma le faaliliuga o le a folafola atu le talalelei ma e oo lava i agelu o le a o atu e folafola le tala lelei e faavavau, ma taʻu atu i tagata e aua neʻi ave le faailoga a le manu feʻai (o ai e faalogo?). O perofeta e toalua o le Faaaliga 11 ma le 144 o tagata Iutaia ua faamauina o le a talaiina foi le talalelei. Ona oo mai ai lea o le iʻuga (o lenei faiga o mea a le lalolagi e pei ona tatou iloa i aso nei).

Ua oo mai le taimi o nuu ese ma o le a oo atu i tagata Iutaia. O le fuga o le mati (Mata. 24:32–35) ma le toe foi atu o tagata Iutaia e avea ma nuu ina ua mavae le toeitiiti 2000 tausaga ua taunuu. E le mavae atu lava a’u upu seia faataunuuina nei mea uma. E lē mavae atu le tupulaga e vaai i le faataunuuina o lenei mea. Manatua na fetalai mai le Alii i le fuaiupu 32, aoao (suesue) lenei faataoto e uiga i le mati. Aua o loo i ai se valoaga ma se mealilo i tua atu ma o le ae ola e vaai i ai. Ae e leai se tasi na te iloa le aso po o le itula, ae le o le tau. O le a iloa e le faatoanofotane filifilia a Iesu le taimi e oo mai ai lena seleselega o le a Ia faaali mai i o tatou loto taitoatasi. Ma e matua latalata lava lena mea i lona loto. Tatou te le iloa le aso po o le itula ae o le a tatou iloa le tau ma le taimi o le seleselega aua na Ia fetalai mai ai.

O faailoga e aofia ai le mafatia ma le le mautonu o atunuu, faailoga i le la, masina, mafuie, galu o le sami ma le eleelea. O le sami o lona uiga o tagata, o galu o lona uiga o malo foi. Ua vaivai loto o tagata i le fefe, o le mea lea e tatau ai ona e tatalo i le Agaga Paia, i gagana eseese ma vivii atu i le Alii. A e le tatalo ma tautala i gagana i le Agaga Paia, e tatau ona e vivii atu i le Atua. Viia atili i le Agaga Paia. O le vivii o se tufuga malosi, Talitonu ua tupu se mea. Fausia lou faatuatua a o e tatalo atili i le Agaga Paia. O le viiga o le a aveesea ai oe mai le fefe ma le tautala i gagana eseese o le a aveesea ai oe mai le fefe ma le atuatuvale o le loto. E tele mafuaaga mo le vivii ma le tautala i gagana ua tuuina mai e le Atua ia i tatou.

O le a faatagaina e le Atua le lagi e alu i le afi mo maila, e ala i le eletise mai lana tautala, Na te faʻaumatia le lagi ma liusuavai le lalolagi. Ia tausia le papatisoga o le Agaga Paia ma vivii atu pea i le Alii e tusa lava po o a tala a tagata. O le vivii atu ma le tautala i gagana ma le valaau atu i le suafa o Iesu Keriso, e taofia ai le suauu i totonu. Ina ua afio mai o ia o e ua saunia, sa vivii atu i le Atua, ma tautala i gagana eseese ma le suafa o Iesu Keriso. A e tautala i gagana e te faia i le faatuatua ma o loo faatasi le Alii ma oe iina. A e tautala i gagana e te le tau fa'alogoina ma fa'aeletise ituaiga mea; na'o lou tautala mai, o lo'o e manuia. E le o taimi uma e te lagonaina ai se au. Aua le faalagolago i ou lagona, tau lava o le tautala i gagana. E mafai ona e faamalamalamaina oe lava pe talanoa tuusao atu i le Atua pe a e i ai i le fale. E maoona outou, ae o nisi e o mai ma o atu ae le mananao ina ia faatumuina. A e molimau atu ia te oe, e avea oe ma se vaega o le galuega a le Atua. A e maua mai le Alii, o le a mulimuli mai le tiapolo ia te oe ae vivii atu pea i le Alii ma tatalo i gagana eseese.

063 – Le mealilo