020 - O AGELU O MALAMALAMA

Print Friendly, PDF & Email

O Agelu o MoliO Agelu o Moli

FAʻAALIGA FAʻALILIU 20

O Agelu o Malamalama | O le Lauga a Neal Frisby | CD#1171 | 08/23/87

O le a tatou paʻi atu i le mataupu o Agelu o Malamalama: O le Agelu sili o le Malamalama o le Alii o Iesu. Na ia fetalai, “O a’u o le malamalama o le lalolagi.” Na Ia faia le lalolagi atoa. E leai se mea na faia sei vagana ua Ia faia. I le aso o le foafoaga ina ua amata ona foafoaina e le Atua, sa i ai le upu ma le Atua ma o le upu o le Atua. Na ia faia le malamalama ma le malamalama na faaali mai i le faatusa o le Agelu o le Malamalama, le Alii o Iesu. Na Ia faia mea uma ma o loo ia te Ia agelu o le malamalama. Ua tatou iloa e mafai e Satani ona liua o ia e avea ma agelu o le malamalama, ae e lē mafai ona ia faaaʻoaʻo manino i le Alii o Iesu Keriso. Amene.

E le manaomia e le Alii le Atua ma Lona mana atoa ma le malosi tele se agelu. E mafai ona Ia silasila i mea uma ma vaavaaia Lana foafoaga i le atulaulau uma, tusa lava po o le a le tele o tiliona maila po o tausaga malamalama, e leai lava se eseesega. Kae ne faite ne ia a agelu ke tuku atu te ola ki se tino. E le gata i lea, na Ia foafoaina agelu e faaali atu Lana pule ma Ana poloaiga ma le mana. Po o fea lava e i ai agelu, o loo i ai foi o Ia i totonu ia i latou; O loo galue o ia faatasi ma i latou iina.

Na foafoaina e le Alii le faitau piliona ma miliona o agelu. E le mafai ona tatou faitauina uma. Sa fai mai se tasi, “O le a le umi o le a Ia faia ai nisi agelu?” Ua uma ona ia maua mea e faia ai nisi agelu. Na'o le fetalai mai o ia i latou i le olaga ma o lo'o i ai. O le Alii lava Ia e mafai ona faaali mai o ni agelu e faitau piliona. E le galue o Ia e pei ona faia e le tagata. Pe a Ia manaomia i latou (agelu), Na te tuuina i latou i tulaga faapena. E maoae o ia. O Ia o le Atua e Ola pea.

E ō tagata i fa'apotopotoga e va'ai agelu, so'u lele ma isi mea. O lenei faiga e tutusa ma le faataulaitu. Faaeteete! Ua taumafai malosi Satani e faasese le galuega a agelu moni a le Alii. Fai mai le Tusi Paia o Satani o le perenise o le mana o le ea. Ua alu ifo i lalo Satani i le lalolagi. A o faagasolo le puapuaga tele, o le a faatumulia le siosiomaga atoa i malamalama uiga ese. E iai fo'i moli lelei. O loo vaavaaia e le Agelu o le Malamalama lenei paneta. E iai kariota fa'alenatura a le Atua ma e iai fo'i agelu fa'alenatura. O le a i ai ni malamalama faalelagi a le Atua Silisiliese e taitai ai Lana fanau ma aveesea i latou.

E avatu e agelu moni a le Atua lapataʻiga. Na faaali mai le malamalama i Sotoma ma Komoro; Sa iai i Sotoma ma Komoro se lapataʻiga mai agelu. I te taimi o te lolo, ne tapuaki atu latou ki tupua kae ne puke fakapagota latou ki te ifo ki tupua. Sa amata ona tuuina mai e le Alii se lapataiga sili. I lo tatou vaitaimi, o loo avatu e agelu le lapataiga o le a afio mai le Alii.

E sili atu le saoasaoa o le malaga a agelu nai lo le saoasaoa o le malamalama. E vave atu le Alii nai lo lau tatalo. E iai le tiute o agelu. Latou te o atu mai le aniva i lea aniva. E mafai ona aliali mai ma mou atu i luma tonu o ou mata. Latou te taʻitaʻia oe; e mafai e le Alii ona taialaina oe e ala i le Agaga Paia, ae o nisi taimi Na te faalavelaveina ma faatagaina se agelu e taialaina oe. A i ai le faatuatua, mana, le afioga a le Atua ma vavega, o loo i ai iina agelu mo le nuu o le Atua. O le a sou manatu e faapefea ona Ia faapotopotoina faatasi le au filifilia mo le faaliliuga? Ua leoleo e agelu le lalolagi. O fofoga tonu ia o le Atua o loo opeopea i le lalolagi, o loo faaalia mai ai Lona mana silisiliese. Ua taʻua e Esekielu o le emo o le malamalama. E eseese tiute mo agelu eseese. Latou te leoleoina le lalolagi, o nisi e nonofo faataamilo i le nofoalii, o isi o ni avefeau o loo taufetuli ma toe foi mai, ma faaali mai i kariota uiga ese.

E toatele agelu a o lei oo mai le faamasinoga i le lalolagi. O le a toʻatele agelu pe a tatou latalata atu i le puapuaga tele; o le faaliliuga e faia muamua. Ioe, o agelu pu e amata i le faamasinoga iinei. E lē gata i lea, ua sasaa mai e agelu o le fagufagu le faamasinoga faatasi ma mala. O i latou e o i le faaliliuga, o le a i ai agelu faataamilo i tuugamau ma ua aveina aʻe i tatou uma e feiloai ma le Alii i le ea. E oo mai le lapataʻiga a o leʻi oo i le faamasinoga. O le lapataʻiga a agelu o le lapataʻia lea o tagata e aua neʻi o atu i le faiga anetikeriso. Ua latou lapataʻia tagata e aua neʻi tapuaʻi iā Iesu faatasi ma Maria. O le tapuaiga ia Maria o loo i soo se mea. E le aoga lenei mea i le mau. O le Alii o Iesu ua na o le pau lea o le suafa e tatau ona tapuai i ai. E galulue agelu ma le Agaga Paia. Ua na ona latou usiusitai ia Iesu; e leai se isi. E te fai mai, “Pe latou te lē usiusitai ea i le Atua?” O ai e te manatu o Ia? Na ia taʻu atu ia Filipo, “…o lē ua vaai mai iā te aʻu, ua vaai o ia i le Tamā…” ( Ioane 14:9 ). O le agelu sa nofo i luga o le papa—na ia feula ese le maa—e faitau piliona tausaga le matua; peitai, sa foliga mai o ia o se taulealea (Mareko 16:5). Na tofia o ia i le taunuuga e nofo ai iina a o lei i ai se lalolagi.

Ua silafia e fofoga o le Atua mea uma. O Ia o le Silisiliese. Afai e te faatagaina oe lava e talitonu i le silisiliese o Ia, o le a oo mai vavega; o le sili atu le malosi ma le malosi o le ae lagonaina i totonu. Aua le faatapulaaina le Alii. Ia faia pea le amiotonu; talitonu i taimi uma e tele atu mea ia te Ia nai lo le mea e mafai ona e talitonu i ai. O loo siomia e agelu meaalofa ma le mana. E mafai ona latou sapalai ma mafai ona latou toe fa'afo'isia. Ua auina mai i latou e le Alii.

Na auina atu agelu i perofeta eseese i le Tusi Paia. Matou te le malamalama; i taimi eseese, o le a faaali mai ai se isi agelu, o le Atua Agelu. Ua faaali mai o ia o le Agelu a le Alii. Pe a Ia faia, e iai sana galuega patino o le a Ia faia. O isi taimi, o se agelu. I galuega eseese ma faaaliga, sa Ia manatu e sili pe a le faaali atu i lenei tagata i lena faiga, o lea na Ia auina atu ai se agelu ia i latou. Ia Aperaamo, na Ia aumaia agelu ma o Ia lava sa i ai iina (Kenese 18: 1–2). Sa ia talanoa atu ia Aperaamo ma auina atu agelu i Sotoma ma Komoro. O nisi taimi, Na te faatagaina agelu e faia galuega ma e le faaali mai o Ia. Afai e faaali mai o Ia o le Agelu a le Alii, atonu o le a le aoga i le mafaufau o le tagata ona atonu latou te le mafaia. Na te silafia le mea e sili ona aoga mo perofeta/avefeau taitasi ma mea e mafai ona tu ai perofeta/avefeau taitasi. O le mea na tu ai Tanielu, o le toatele o perofeta laiti o le a le mafai ona tutu.

E iai le tiute o agelu i lenei lalolagi. O loo i ai i latou i lenei lalolagi. O agelu a le Alii, o agelu leoleo o loo siomia e puipuia tamaiti laiti. A aunoa ma la latou fesoasoani, o le a fa'a 10 taimi o fa'alavelave. O le mea moni, o le a 100 taimi o faʻalavelave. O loo siomia le Alii. Afai Na te toso i tua na agelu ma tosoina o Ia lava, o le a faaumatia e Satani lenei paneta i se po. O iinei le Atua; E na o le mamao lava e mafai ona alu ai Satani. Ua tele vavega o sapalai. E le afaina pe faapefea ona tuuina atu; o le a saunia e se vavega.

E susulu ma susulu agelu. E susulu e pei o maa taua. O le agelu na faaali atu ia Konelio o le a afio ifo le Agaga Paia i luga o Nuuese sa “ofu i ofu pupula” (Galuega 10:30). O nisi agelu e i ai apaau (Faaaliga 4). Na aveina ae Isaia i le lagi ma na ia vaaia serafi e i ai apaau (Isaia 6:1–3). E iai o latou mata i itu uma. E le pei o latou foliga. O loo i ai i latou i totonu o le li'o o loo afio ai o Ia. O agelu fa'apitoa ia. A e vaai ia i latou, o loo i ai se lagona faapena o le alofa paia o siomia ai i latou; e pei i latou o lupe. Afai e te taumafai e faavasega e ala i lou natura faaletino, o le a lavelave uma outou. Ae afai e te vaai atu ia i latou, o le a e faapea atu, “Maʻeu le matagofie!” Afai e te alofa ma talia i latou, o le a e maua le alofa faalelagi sili i lou loto. O se lagona ofoofogia. E mafai ona latou tauaveina se savali. E mafai ona latou faaali mai i lenei lalolagi.

E faapotopoto e agelu tagata o le Atua. Latou te tuufaatasia i latou i le faaiuga o le tausaga. E foliga mai o ni tagata; latou te aai (Kenese 18:1–8). A o agaʻi atu i le iʻuga o le tausaga, o le a faalaa ane agelu. “E tolauapi le agelu a Ieova e siosiomia ai e matatau ia te ia, ma laveai ia te i latou” (Salamo 34:7). O le a Ia faaali atu i Ona tagata i faaaliga ma le mea moni ao lei faia le faaliliuga. Na fetalai Iesu e mafai ona Ia auina mai lekeona e sefululua o agelu ma semanu Na te taofia le lalolagi atoa, ae Na te lei faia. Sa auauna atu agelu ia Iesu ina ua uma Lana anapogi (Mataio 4:11; Ioane 1:51). A o auauna atu Iesu, sa mafai ona Ia vaai atu i ituaiga uma o agelu o siomia o Ia a leai semanu e faaumatia o Ia e Ona fili. Sa i le lagi ma le lalolagi i le taimi e tasi. E le mafai e le tagata ona faaumatia o Ia a o lei oo i Lona taimi. O lona uiga o le a o mai agelu ma faamalosia oe e pei ona latou faia ia Keriso. O le a latou o mai e pei ona latou faia mo Keriso e faamalosia ma siitia o Ia i luga. Sa faatasi agelu ma Elia, le perofeta. Na saunia e le Agelu a le Alii se taumafataga mo Ia. E lē mafaitaulia agelu i le i'uga o le lalolagi. O le a vaaia moli; o le a vaaia mana. O le a mafiafia foʻi ʻau a Satani a o latalata mai o ia i le lalolagi.

A'o fa'aolaina tagata i le i'uga o le lalolagi, na amata ona va'ai agelu i le fa'aolataga a le Ali'i ma latou va'ai atu i le au pa'ia o lo'o fa'amumu mo le Atua; ua amata ona latou olioli faatasi ma le fanau a le Alii. O le olioli o agelu o le a olioli ai le faapotopotoga a Ieova a o leʻi faaliliuina ma fiafia ai foʻi. E faamalumalu ifo le Alii i mea uma. O le olioli faaleagaga o agelu o se mea e tatau ona lagonaina a o lei faia le faaliliuga. Maʻeu se lagona o le a tatou maua!

E pei ona ou fai atu muamua, e le manaomia e le Alii na agelu; E mafai ona Ia faia mea uma na o Ia. Ae, sei ou faamanatu atu ia te oe, o (le foafoaga o agelu) ua faaalia ai Lona mana. Ua faailoa mai ai e silisili o Ia. Ua faailoa mai ai o Ia o le foaʻi mai le ola. E tuu ai foi se tuueseeseina i le va o Ia ma le afio sa'o mai o le Agelu a le Alii. E mafai ona ia auina mai se agelu. A alu ese se tasi mai lenei lalolagi, ona liua lea o ia i le Malamalama. Pe a ia faia, e taʻitaʻia o ia e agelu i le fiafia lea e malolo ai tagata seʻia oo i le afio mai o le Alii

E ave e agelu tagata amiotonu i le Parataiso. O se mea lelei lenei; e te manao e teu i lou loto: “Ma sa oo ina oti le tagata aisi ma sa aveina atu e agelu i le fatafata o Aperaamo; ua oti foi le mauoa, ua tanumia” (Luka 16:22). Na o le tino agaga o le tagata aisi ma agelu. E toe fo‘i mai o ia i le tu‘ugamau; o le a sii ae e lena agaga le tino mamalu. O le a ia faatasi ma i tatou ma o le a tatou o faatasi ma ia. Na vaaia e Paulo se faaaliga o ia lava i le lagi lona tolu a o leʻi fasiotia o ia. “Le oti e, o fea oi ai lou tui? Le tuugamau e, o fea oi ai lou manumalo?” Na ia faapea mai, “Ua ou vaai i loʻu tino ae ua ou alu ma nei agelu. Ua ou latalata atu i le Parataiso.” Ua ou tauina se fusuaga lelei, o lana tala lea. Sa iā Paulo se agelu leoleo faatasi ma ia. Na taʻu atu e le agelu iā te ia, “Paulo e, ia e lototele” Sa iai le agelu ma ia ina ua ūina o ia e se gata feʻai ma sa tatau ona paʻu i le oti. Ae, ina ua oo i le taimi e alu ese ai o ia, e leai se agelu na mafai ona faasaoina Paulo. Sa le toe i ai se tusitusiga tusitusia, leai se tatalo pe a oo i le taimi mo ia e tuu ai i lalo lena mau. Na faaauau pea ona maua e Paulo lona taui. Sa ia matua mautinoa o loo i ai iina lona taui. Ua i ai i le Atua le tausiga uma. Sa ia te ia ki o le ola ma le oti.

O le a tau agelu mo oe e faasaga i le tiapolo e tulei i tua malosiaga a Satani. O outou taitoatasi i se taimi po o le isi, o le a faia e agelu se mea mo outou. Latou te musuia oe e fai atu, “E Paia, Paia, Paia” i le Alii o Iesu. O le a faapea mai nisi tagata, “Ou te le manaomia se savali faapenei.” Ou te fai atu ia te oe, o le a e manaomia i se aso. Ae masalo e te le mauaina, pe afai e te le mauaina nei. O afioga ia a le Alii. O le Agelu maa maualuga o le Agelu a le Alii. E foliga mai o Ia e finagalo i ai. O Ia o Lē e Ola pea.

E mafai ona foliga mai agelu o se afi, e pei o se afi. Sa vaai Mose ia te Ia o le laau talatala mu. Na vaai Esekielu ia te Ia e pei o emo o le malamalama. E maoae o Ia! I le Salamo, na taʻua ai e Tavita kariota e 20,000 ma agelu i totonu. Na vaai Elisaia i kariota afi i luga o le mauga. Sa ia tatalo ma faapupulaina mata o lana auauna ina ia iloa atu ai kariota afi o loo susulu i moli matagofie na siomia ai le perofeta. Sa i luga o le fanauga a Isaraelu le afi. Sa nofo o ia i luga o Isaraelu i le po e pei o le afi faaniutu, o le Agelu a le Alii. I le ao, na latou iloa ai le Ao. I le afiafi ma le pō na latou iloa ai le Malamalama; o le pogisa foi, o le pupula atili foi lea o le malamalama, o le mana o le Alii.  O lenei lalolagi ua faatupulaia le loloto o le agasala, loloto i le faamasinoga, solitulafono ma le pule malosi; ua outou vaavaai atu i le faateteleina o agelu o loo siomia ai le toe vaega o tagata o le a faaliliuina. Aua lava nei tapuai i se agelu; Na te le mauaina.

O lenei fe'au e alu i totonu o fale i Amerika, ae le na'o oe o lo'o nofo iinei. Ma ou te talitonu ma loʻu loto atoa o le mafuaaga o le talaʻiina o lenei mea ona o le a faamafanafanaina e agelu i latou o le a faaliliuina.. O le a i ai mala, vevesi, ma oge ma suiga o le tau i luga o le fogaeleele. O le a iai i inā agelu. O nisi taimi, o le a talepeina e se asiosio se taulaga atoa ae o le a oo mai i se nofoaga e leai se mea leaga; a oo mai mala i le lalolagi, o le a tele mea e fai e agelu. O le a faatonuina oe e agelu ia latou maua se savali mai le Alii; ua faaali mai agelu, tatou te le tapuai ia i latou-o loʻo iai ata o moli faʻapitoa na puʻeina i le Capstone Cathedral, i nisi o ata, e mafai ona e vaʻaia agelu. E moni le Atua. O le a sau mea e fai i le lagi? E, ua fetalai mai le Alii, “O le a le mea e te faia i le lagi?” O le a lau mea e fai iina? E sili atu le lilo nai lo lenei; e sili atu ona uiga ese iina. O oe o le tagata; ua e gata i le taimi nei. Ona, o le a tatou maua le malamalama faalelagi.

E le faaipoipo agelu i le lagi. Na foafoaina i latou mo le faamoemoe e tasi: ia leoleo ma faataunuuina le misiona a le Atua. Pe a tatou oo atu i le lagi, o le a avea i tatou e pei o agelu; ua tatou maua le ola e faavavau, leai se tiga, leai se tagi po o se popole po o se mea faapena. Oka se mea ofoofogia! E lē mananaʻo agelu e tapuaʻi i ai. Latou te taʻitaʻia oe i le suafa o le Alii o Iesu. O agelu o le lagi e le iloa mea uma, e le pule aoao, e le o i ai foi i mea uma. Latou te le iloa mea uma e le o ia te i latou foi le mana uma. E tatau ona latou o mai ma o. Ua na o Iesu lava e silafia mea uma, e pule aoao ma o loo i ai i mea uma. E i ai o Ia i soo se mea i le taimi e tasi. Soo se mea lava ua foafoaina, ua i ai lava o Ia iina. E le gata o Ia. E le iloa e agelu mea uma; latou te le iloa mea uma, na o Iesu na te silafia. Latou te le iloa le aso tonu, le itula tonu po o le minute tonu o le afio mai o le Alii. Ua na o Iesu lava i foliga o le Atua ma Lona mana, na te silafia le aso ma le itula tonu; Na te le'i fai mai ni vaiaso po o ni masina.

Fai mai le mau o loo afio o Ia i se afi e faavavau ma i se ituaiga o afi o le foafoaga e le mafai e se tagata ona faalatalata atu i ai. E lei vaai muamua lava se tasi i le Atua i lea tulaga ma lena auala. E leai se tasi e mafai ona faalatalata atu i le nofoalii o loo i ai o Ia. Ua aveina aʻe perofeta; ua latou vaai ia te Ia i luga o le nofoalii—ae ua ufitia o Ia—ua latou vaai ia te Ia o se agelu. Ua vaai atu agelu ia te Ia i le tino ua natia o Ia. E mafai ona ia faaali mai ma vaai atu ia te oe o se Tupu Sili. Na latou vaaia o Ia o nofo i le Nofoalii Pa'epa'e. Peitai, e leai se tasi e mafai ona faalatalata atu i le malamalama o loo i ai o Ia. Na fetalai Iesu, “Ua ou vaai ia te Ia, ua ou iloa o Ia.” Afai e leai se tasi na i ai iina ma vaai ia te Ia ma sa i ai Iesu iina ma vaai ia te Ia; ona, o Ia o le Atua.

Sa i ai se avanoa i le Kenese 1 ma se va taimi. I le Faaaliga 20, 21 & 22, sa i ai se va taimi. A uma le Meleniuma, e i ai se va o le taimi. Ona i ai lea o le Nofoalii Pa'epa'e, o agelu ma le faatoanofotane o loo nonofo faatasi ma Ia i le Nofoalii Pa'epa'e. Ina ua mavae le Nofoalii Paʻepaʻe, o loʻo i ai se avanoa, e tu le taimi; o tausaga e afe ia te Ia e tusa ma le aso e tasi. A mavae lena va o le taimi, o loo i ai se lagi fou ma se lalolagi fou. E le o i tatou o ni tagata, ua avea i tatou ma mea uiga ese. Tatou te o atu i le lagi fou ma le lalolagi fou. O le a le mafaitaulia agelu i soo se mea tatou te o i ai. E le gata le Atua. Na te silafia mea uma. E itiiti mea e iloa e agelu, ae latou te le o iloa mea uma, e le o i latou foi e pule aoao pe o i ai i mea uma. E lē iloa e agelu le isi gaoioiga a le Atua; Na te le'i ta'uina atu pe toafia i latou o le a pauu.

O le a faapotopotoina e agelu o le lagi le au filifilia mai matagi e fa o le lalolagi ma aumaia i latou i totonu, latou te aumaia i latou i totonu. Ua lafo i fafo e agelu le upega o le talalelei. Latou te toso ese le upega. Ona latou nonofo lea i lalo ma filifili mai le upega o le au filifilia a le Atua i le faaiuga o le lalolagi. A mavae lenei, oka se taimi o le a tatou maua i le faavavau! O loo i ai le Alii i le vavega. I le Feagaiga Tuai atoa ma le Feagaiga Fou, sa i ai agelu i le lalolagi atoa. E leai so latou tino e pei o oe. E leai ni o latou fai'ai e pei o oe. Latou te le fa'alogo/vaai pei o oe. E mafai ona faalogo manino i le nofoalii. E mafai ona latou vaai manino i tua. E eseese o latou mata. Ua tumu i latou i le malamalama. Ae ui i lea, e foliga mai o ni alii. E silisili ese le Atua. E lei oo i loto o tagata le mea o le a faia e le Atua mo i latou e alolofa ia te Ia. Pe a manaʻomia ona faamāfanafanaina oe, o le a iai agelu. O le a latou ufiufi le au filifilia. I le iʻuga o tausaga, o le a latou pisi. O le a faamalumalu ifo le Alii i tagata.

E ese le lauga, ae o se lauga moomia mo tagata o loo i lau lisi. I le taimi e te manaʻomia ai faʻamafanafanaga, o le ae mauaina i latou (agelu o le lagi). O le a latou faatasi ma le au filifilia a le Atua. O le a latou faaauauina pea. O tagata e mauaina lenei mea, o le a faamalumalu ifo le Alii ia i latou i o latou aiga ma i o latou olaga; o le a i ai le mana o le Alii i soo se mea. Ia paʻi atu le faauuina iā i latou i so o se mea, ma saunia ai i latou e feiloaʻi ma le Alii o Iesu. Amene.

 

Manatua: Fa'amolemole faitau le Fa'aliliuga Alert 20 fa'atasi ma Tusita'ai 120 ma le 154).

 

O Agelu o Malamalama | O le Lauga a Neal Frisby | CD#1171 | 08/23/87