O le faatafunaga natia ua taʻua – Amaketo

Print Friendly, PDF & Email

O le faatafunaga natia ua taʻua – Amaketo

 

Le faʻaumatiaga natia ua taʻua - Amaketo - 021

Fa'aauau....

Eseki.38:15-16; ‘E te sau fo‘i mai i lou nu‘u i le itū i matū, o oe ma le tele o nu‘u fa‘atasi ma oe, o i latou uma o ti‘eti‘e i solofanua, o le motu o tagata e to‘atele, ma le itūtau‘a malosi; ao e ufitia ai le laueleele; e o‘o i aso e gata ai, ‘ou te ‘aumaia ai oe e tau ma lo‘u nu‘u, ‘ina ‘ia iloa a‘u e nu‘u ‘ese, pe a fa‘apa‘iaina a‘u ‘iā te oe, Koku e, i o latou luma.

Eseki. 39:4,17; ‘E te pa‘ū i luga o mauga o Isaraelu, o oe, ma au ‘au uma, ma le nu‘u ‘ua ‘iā te oe; O oe fo‘i le atali‘i o le tagata, o lo‘o fa‘apea ‘ona fetalai mai o le Ali‘i le ATUA; Fai atu i manu felelei uma, ma manu vaefa uma o le vao, Ia outou faapotopoto mai, ma o mai; ‘ia ‘outou fa‘apotopotoina ‘outou i itu uma i la‘u taulaga ‘ou te fai ai mo ‘outou, o le taulaga tele lava i luga o mauga o Isaraelu, ‘ina ‘ia ‘a‘ai ai ‘outou i aano o manu ma feinu i le toto.

Malaki 4:1,5; Aua faauta, e oo mai le aso e mu ai pei o se umu; o ē fa‘amaualuga uma fo‘i, ma ē amio leaga uma, e fai i latou ma tagutugutu o saito, ma o le aso o le a o‘o mai e susunuina ai i latou, o lo‘o fetalai mai ai le ALI‘I o ‘au, e lē toe fa‘ato‘aina ai se a‘a po o se lālā mo i latou. Fa‘auta, ‘ou te ‘auina atu ‘iā te ‘outou o Elia le perofeta a o le‘i o‘o mai le aso tele ma le mata‘utia o le ALI‘I;

Faʻasalalau 164 para 2, "Ae soʻo se taimi e tau ai Amaketo o le ai ai se tau mataʻutia e totogi, faʻapea foʻi le faʻaumatiaga o le a oʻo atu i Amerika ma Amerika. Ae o le a faalaa ane le aao o le Atua o le taitaiga ma o le a faasaoina nai tagata mai atunuu. Ae a o leʻi faia nei mea mulimuli, matou te tulimataʻia le Faaliliuga.”

Mata. 24:27-28; Auā e pei o le uila e sau mai sasa‘e, ma susulu atu i sisifo; e faapea foi le sau o le Atalii o le tagata. Auā o le mea e i ai le tino oti, e fa‘apotopotoina ai fo‘i aeto.

Iere. 30:24; E lē toe fo‘i mai le to‘asā tele o le ALI‘I, se‘ia faia e ia, se‘ia faia fo‘i e ia le finagalo o lona loto;

Isaia 13:6,8,9,11,12; Uō ia outou; auā ‘ua latalata mai le aso o le ALI‘I; e oo mai e pei o se faatafunaga mai le Silisiliese. E matata‘u fo‘i i latou; e tiga fo‘i i latou e pei o le fafine ‘ua fānau; e pei o le afi o latou mata. Fa‘auta, e o‘o mai le aso o le ALI‘I, e sauā i le to‘asā ma le to‘asā tele, e fa‘atafunaina ai le nu‘u, e fa‘aumatia fo‘i e ia o ē agasala ai. Ma o le a Ou faasalaina le lalolagi ona o lo latou leaga, ma e amioleaga ona o lo latou amioletonu; ma o le a ou faamutaina le faasausili o e faamaualuluga, ma ou te tuu i lalo le faasausili o e matautia. Ou te faia le tagata ia sili ona tāua i le auro lelei; o le tagata lava e sili i le pine auro o Ofeira.

Isaia 63:6; Ma o le a Ou solia i lalo tagata i loʻu ita, ma ou faaonā ia te i latou i loʻu ita, ma o le a ou tuuina i lalo lo latou malosi i le lalolagi.

Faaa. 16:13,14, 16, XNUMX; Na ‘ou iloa fo‘i agaga leaga e to‘atolu e pei o rane, ‘ua ō mai mai le gutu o le tarako, ma le gutu o le manu fe‘ai, ma le gutu o le perofeta pepelo. Auā o agaga ia o temoni, o lo‘o faia vāvega, e ō atu i tupu o le lalolagi ma le lalolagi uma, e fa‘apotopotoina i latou i le tau‘a i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava. ‘Ona fa‘apotopotoina lea e ia o i latou i le mea ‘ua ta‘ua i le gagana Eperu o Amaketo.

Fa'asalalau 98 parakalafa mulimuli, "Ua mae'a le matua i se taua orbital ma fana. I le taimi lava lena na ou vaaia ai e pei o se afi apocalyptic o le afi i luga o Sasaʻe Tutotonu ma Amerika ua alu aʻe e pei o se asu o le ogaumu aasa i le lalolagi, e pei o le faitau selau o mauga mu. O afi atomika o loʻo salalau atu ma sasaa ifo i luga o isi konetineta. O le taulaga mū lea ia Amaketo; i le faaaogāina o le faamau oomi atomika, o le malosi na faia e tagata mai le vanimonimo, Sakaria 14:12.”

Faaa. 19:17,18,19,20,21; Na ‘ou iloa fo‘i le agelu o tu i le la; ‘ua ‘alaga fo‘i o ia ma le leo tele, ‘ua fa‘apea atu i manu felelei uma e felelei i totonu o le lagi, “O mai ia, ‘inā fa‘apotopotoina ‘outou i le talisuaga a le Atua silisili; ‘ina ‘ia ‘outou ‘a‘ai ai tino o tupu, ma tino o ali‘i, ma tino o tagata malolosi, ma tino o solofanua, ma tino o ē ti‘eti‘e ai, ma tino o tagata uma, o ē sa‘oloto ma ē pologa, o ē iti. ma sili. Na ‘ou iloa atu fo‘i le manu fe‘ai, ma tupu o le lalolagi, ma a latou ‘au, ‘ua fa‘apotopotoina e tau ma lē o ti‘eti‘e i le solofanua, ma lana itūtau‘a. ‘Ona pu‘ea lea o le manu fe‘ai, ‘atoa ma le perofeta pepelo, o lē na faia fa‘ailoga i ona luma, na ia fa‘asesēina ai ē ‘ua maua le fa‘ailoga a le manu fe‘ai, ma ē ifo i lona fa‘atagata. O i latou uma ia na lafoina ola i le lepa afi mumū i le teiō. ‘Ua fasia fo‘i ē na totoe i le pelu a lē ti‘eti‘e i le solofanua, o le pelu e alu atu nai lona gutu, ‘ua mao‘ona fo‘i manu felelei uma i o latou tino.

Sakaria 14:3,4; ‘Ona afio atu ai lea o le ALI‘I, e tau ma ia nu‘u, e pei ‘ona tau ai o ia i le aso o le tau‘a. E tu fo‘i ona vae i lea aso i luga o le mauga o Olive, o lo‘o i luma o Ierusalema i sasa‘e, e māvaevae fo‘i le mauga o Olive i totonu i sasa‘e ma sisifo, e i ai le vanu tele lava; e alu a‘e fo‘i le tasi vaega o le mauga i le itū i matū, ma le tasi vaega i le itū i saute.

021 – Le faatafunaga natia ua ta’ua – Amaketo i le PDF