Numera Faʻamaufaʻailoga 6

Print Friendly, PDF & Email

Numera Faʻamaufaʻailoga 6Numera Faʻamaufaʻailoga 6

O lenei faʻamaufaʻailoga o loʻo faʻaalia ai le vevesi matuia, e pei ona faitauina e le Faaaliga 8:17, “Aua ua oo mai le aso tele o lona toasa; o ai fo‘i se na te mafaia ona tu?” I aso nei, tatou te vaʻai ma fiafia i le la, masina ma fetu ae e le o toe umi ae suia uma mo i latou e misia le faaliliuga. Ua faitauina e le Faaaliga 6:12-17, “Na ou vaai foi ina ua ia tatalaina le ono o faamaufaailoga, faauta foi, sa i ai le mafuie tele; ona uliuli ai lea o le la e pei o le ie talatala o fulufulu, ma ua avea foi le masina e pei o le toto;”

O se vaitau lenei ina ua uma le faaliliuga, o lenei faamaufaailoga e tatalaina ma le mataʻu aua o le a siitia e le Atua tulaga o lana faamasinoga mo i latou na maua le avanoa e faalelei ai ma le Atua ae ua teena. Aua le avea ma se tasi o na tagata. E mataʻutia le mafuiʻe, ma o ai e manaʻo e iai i inei e suʻesuʻe pe fia atunuu o le a oo i le mafuiʻe ma le faaleagaina o le a tupu. Ua uliuli le la e pei o le ie talatala o lauulu; e sili atu lenei mea nai lo na o se gasetoto, o le pogisa atoa. Faitau le Esoto 10:21-23 , “Ona fetalai mai lea o le Alii ia Mose, faaloaloa atu lou lima i le lagi, ina ia i ai le pouliuli i luga o le laueleele o Aikupito, o le pouliuli lava e mafai ona lagonaina.” O se ata lea o le mea moni o le a oʻo mai, lea i le 6 o faʻamaufaʻailoga ua avea ma pogisa i le lalolagi atoa. Na avea le masina e pei o le toto, e le na o le blood moon lea ua iloa; o le faamasinoga lea.

Fuaiupu 13 e faitauina, “Ona pauu ai lea o fetu o le lagi i le lalolagi, e pei o le mati ona toulu ifo o ona fua e lei oo i ai, pe a luluina i le matagi malosi.” O fetu faalelagi o loo vaaia mai atunuu uma o le lalolagi, o lea pe a amata ona paʻuʻū fetu o le a latou paʻuʻū i soʻo se mea i luga o i latou o loʻo totoe i tua pe a uma le faaliliuina o le tino moni o Keriso. Ou te lei mafaufauina lava pe o le a le foliga o le fetu o le meteorite, seia oo ina ou asiasi atu i le mauga o Winslow meteor i Arizona, ISA. O se nofoaga lea na taia ai e se meteorite le eleele ma fausia ai se pu e 3 maila le lautele ma sili atu i le kuata maila le loloto. Ina ua ou pai atu i le fasimea sa pei o le sila. Mafaufau pe o le a le uiga o lena mea, o le paʻu uʻamea mamafa i luga o fale ma fanua ma luga o tagata. A mate se fetu ma malepelepe i ni vaega e ta'ua i latou o meteorite, ae a oo mai na meteor i le lalolagi e ta'ua o meteorite. Vaai faalemafaufau po o fea o le a e i ai pe a pa'u ifo nei fetu i le lalolagi ia i latou ua teena Keriso. O le a sauā pe a fai atu sina mea itiiti. O lē e fa‘atuatua ‘iā Keriso e fa‘aolaina ‘ae ta‘usalaina i latou o ē te‘ena o ia. O le fea itu e te iai a o leʻi paʻuʻū moni mai fetu mai le lagi e pei ona fai mai ai le Tusi Paia?

Fuaiupu 14 e faitauina, “Ona mavae atu lea o le lagi e pei o le tusi taai ua taai; ona aveesea ai lea o mauga uma ma motu uma i o latou nofoaga.” ‘Ona lalafi ai lea o tagata i ana ma papa o mauga, ma latou fai atu i mauga ma papa, ‘Inā pa‘ū mai ia ‘iā te i matou, ma ‘ia natia ai i matou mai i fofoga o lē o lo‘o ti‘eti‘e i le nofoāli‘i, ma le to‘asā o le Tama‘i Mamoe. A amata ona tutupu nei mea ia manatua ua alu ese le faatoanofotane. O le fafine ma lona vaega totoe e oo atu i se taimi o puapuaga mo lo latou faamamaina. Manatua le Faaaliga 7:14, “O i latou ia na o mai nai le puapuaga tele, ma ua ta o latou ofu, ma faasinasinaina i le toto o le Tamai Mamoe.” O le a iai le tele o le faatafunaga i le lalolagi a o faagasolo le ʻafa lona lua o le 42 masina o le puapuaga tele. O le a le toe tutusa lava lenei lalolagi. Seʻi manatu i tulaga o le a uunaʻia ai tagata faamaualuga, faasausili i tulimanu, e pei o isumu susu e suʻe se mafanafana. Vaai faalemafaufau i peresitene ma senatoa ma taʻitaʻiʻau o malo uma na misia le fiafia e suʻe ana o le lalolagi e lalafi ai.

Fuaiupu 15-16 faitau, “O tupu foi o le lalolagi, ma alii sili, ma e mauoa, ma alii sili, ma e malolosi, ma pologa uma, ma tagata saoloto uma, ua lalafi i ana ma papa o mauga; ‘ua fai atu fo‘i i mauga ma papa, ‘Inā pa‘ū mai ia ‘iā te i matou, ma ‘ia natia ai i matou i luma o lē o lo‘o ti‘eti‘e i le nofoāli‘i, ma le to‘asā o le Tama‘i Mamoe. Na e mafaufauina mea o le a faia e tagata:

a. lalafi i lua ma papa o mauga; o loo tatou talanoa e uiga i ana, pu, tunnels ma ufiufi pogisa i papa ma mauga. Matamata i tamai isumu i totonu o le vao faataamilo i pu papa o le eleele, e saili se sulufaiga; e faapena foʻi foliga o tagata a o faagasolo le puapuaga tele. E leai se fa'aaloalo i pu o papa o mauga; ma o le a tau le tagata ma manu mo le mea lilo. E lei agasala ia manu a ua agasala tagata; o le agasala e faavaivaia ai le tagata ma avea ai o ia ma manu a manu.

e. O le a le mea e fai atu ai tagata i le papa e leai sona ola, ma fai mai, paʻu mai ia i tatou ma natia ai i tatou? O se tasi lea o vaega aupito maualalo i le talafaasolopito o le tagata, o le lafi o le tagata mai i lē na faia o ia. O le leai o se fesoasoani e maua ai i latou na misia le siitia ma teena Iesu Keriso, ina ua latou maua le avanoa. O le asō o le aso lea o le FAAOLATAGA, na o le pau lea o le puipuiga mai puapuaga tele.

i. Ia natia i matou mai i fofoga o le afio i le nofoalii. O le taimi lenei o le upu moni, ua faatagaina e le Atua lana faamasinoga e taia ai tagata i luga o le fogaeleele o e na teena lana afioga o le alofa ma le alofa mutimutivale. Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Alo, ua uma nei. Ua oo nei i le taimi o le faamasinoga ma o le a leai se mea e lafi ai.

o. Ia natia i matou mai fofoga o le Tamai Mamoe. E manaomia e le Tamai Mamoe le faailoaina tatau; o le a fesoasoani lea i se tasi e iloa ai le māfuaaga e mananaʻo ai ē na tuua i tua i le puapuaga tele e natia mai i fofoga o le Tamaʻi Mamoe. Manatua o le tamai mamoe e le afaina, e masani ona faʻaaogaina ma talia e fai ma taulaga.

O lenei Tamai Mamoe o se taulaga mo agasala a tagata i luga o le Koluse o Kalevario. O le taliaina o le galuega faaiʻu a le Tamaʻi Mamoe e faamautinoa atu ai i se tasi le faaolataga, le sao mai le puapuaga tele, ma faamautinoa ai le ola e faavavau. O le teena o le taulaga a le Tamai Mamoe e iʻu ai i le malaia ma seoli. E tusa ai ma le Faaaliga 5:5-6 lea e faitauina, “Ua fai mai foi le tasi o le au toeaina ia te au, Aua e te fetagisi: faauta, ua manumalo le Leona o le itu aiga o Iuta, e tatalaina le tusi, ma aveese ai ona faamaufaailoga e fitu. Ma sa ou vaai, ma faauta, i le totonugalemu o le nofoalii ma manu e fa, ma i totonu o le lotolotoi o toeaina, o loo tu le Tamai Mamoe e pei ona fasia, e fitu ona nifo ma ona mata e fitu, o Agaga e fitu o le Atua. ua aauina atu i le lalolagi uma.” Manatua le Faaaliga 3:1 lea e faitauina, “Ia e tusi foi i le agelu o le ekalesia i Sarataisa; o mea ia ua fai mai ai le ua i ai Agaga e fitu o le Atua, ma fetu e fitu.”

O le Tamai Mamoe o Iesu Keriso. O Iesu Keriso o le afioga lea na liu tino tagata, Ioane 1:14. O le afioga o le Atua, ma i le amataga sa liu tino tagata ma nofo i luga o le nofoalii i le Faaaliga 5:7. Pe a e tauemu i le agalelei, ma le alofa, ma le meaalofa a le Atua, o Iesu Keriso lea (St. Ioane 3:16-18, Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia. , a ia e maua le ola e faavavau. . . .), na o le toasa o le Tamai Mamoe, ma seoli o loo faatalitali mai ia te oe. Ua lata ona sui le nofoa o le alofa tunoa o le Atua i le nofoa faamasino o le Atua.

Seʻi o tatou mafaufau pe faapeʻī foliga o le lalolagi pe a faauliuli le lā ma avea le masina ma toto i le lotolotoi o se mafuiʻe tele. O le fefe, fefe, ita ma le atuatuvale o le a maua ai le toatele o tagata na misia le fiafia. Ua e mautinoa lelei po o fea e te i ai i lenei taimi?